Umro Augusto Roa Bastos

Paragvaj Augusto Roa Bastos, jedan od najpoznatijih autora paragvajske i latinoameričke književnosti, umro je u 88. godini u Asunciónu.

Roa Bastos rođen je 1917. kao sin Brazilca i Guaraní-Indijanke, a karijeru je počeo kao novinar. Zbog paragvajskoga građanskog rata 1947. otišao je u egzil u Argentinu, gdje je do 1976. radio kao novinar, profesor knji-ževnosti i pisac. Prvi put probio se zbirkom priča El trueno entre las hojas i poslije romanom Hijo de hombre. Svjetsku je slavu postigao 1974, najpoznatijim romanom Yo el supremo o diktatoru Joséu Gasparu Rodríguezu, koji je vladao Paragvajem u 19. stoljeću, i koji se ubraja u red najvažnijih latinoameričkih djela o diktaturi. Nakon vojnog udara u Argentini Roa Bastos 1978. otišao je u francuski Toulouse, gdje je živio deset godina. U Europi je vodio pokret paragvajskih intelektualaca protivnika diktature Alfreda Stroessnera. Nedugo prije diktatorova odlaska s vlasti Roa Bastos pokušao se vratiti u Paragvaj 1982, ali Stroessner ga je izbacio iz zemlje i oduzeo mu državljanstvo. Ubrzo nakon toga Roa Bastos u Španjolskoj je nagrađen književnom nagradom Cervantes. Paragvajske su vlasti proglasile tri dana žalosti zbog njegove smrti.

Goetheova nagrada Amosu Ozu

Njemačka Izraelski autor Amos Oz dobitnik je Goetheove nagrade 2005, koju svake tri godine predaje Frankfurt na Majni.

Kuratorij je prije svega izdvojio esejistiku 65-godišnjeg izraelskog pisca, koji se već dulje zalaže za mirovni proces na Bliskom istoku. Kao opus magnum Amosa Oza smatra se Priča o ljubavi i tami, u kojemu obrađuje povijest svoje obitelji u posljednjih stoljeće i pol. Oz je rođen 1939. u Jeruzalemu, objavio je 18 knjiga i oko 450 članaka u izraelskim i stranim novinama. Povezan je s izraelskom ljevicom i jedan je od vodećih ljudi pokreta Mir sada!. Dobitnik je Izraelske nagrade za književnost 1998. i Frankfurtske nagrade za mir 1992. godine. Goetheova, jedna od najprestižnijih njemačkih nagrada, dotirana s 50.000 eura, bit će mu predana na rođendan Johanna Wolfganga von Goethea, 28. kolovoza u Frankfurtu. Među dosadašnjim dobitnicima bili su Thomas Mann, Herman Hesse, redatelj Ingmar Bergman, Siegfried Lenz i francuski sociolog Raymond Aron.

Norman Mailer prodao svoj arhiv

SAD Američki autor Norman Mailer Centru Harryja Ransona pri Sveučilištu Teksasa prodao je svoj arhiv za 2,5 milijuna dolara.

Arhiv sadrži rukom i strojem ispisane rukopise više od četrdeset knjiga te oko 25.000 pisama, bilježnica, fotografija, ugovora s izdavačima, pa i stare porezne prijave. U sprnju će početi katalogizacija zbirke koja je po navodima sveučilišta upakirana u devetsto kutija i teži devet tona, ali nije javljeno kad će biti otvorena javnosti. S predavanjem rukopisa, na svjetlo dana izaći će i Mailerov prvenac s početka četrdesetih godina, nikada objavljen roman No Percentage, kao i druge do sada nepoznate kratke priče. Mailer je postao poznat 1948. antiratnim romanom The Naked and the Dead, dobitnik je dvije Pulitzerove nagrade – 1968. godine za The Armies of the Night i 1979. The Executioner´s Song. Institut, osnovan 1957. u Austinu, koji posjeduje jednu od najopširnijih

književnih zbirki Sjedinjenih Država, već posjeduje arhive pisaca poput Leona Urisa, Isaaca Bashevisa Singera, Dona DeLilla i Jamesa Jonesa.

Novi Houellebecq u rujnu

Francuska S napetošću očekivan četvrti roman po provokativnim izjavama poznata francuskog pisca Michela Houellebecqa izlazi 1. rujna.

La possibilité d´une île istodobno će biti objavljen u Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Državama i Španjolskoj, rekao je francuski autor magazinu »Inrockuptibles«. Kako je dodao Houellebecq, roman smatra svojim najboljim do sada, tužnom knjigom usporedivom s njegovim najpoznatijim djelom Les particules élémentaires. Houellebecq je u razgovoru za isti list dodao kako ga očarava prosječnost neznatne ljudske egzistencije, a rekao je i to da barem malo žali zbog prijašnjih uvredljivih izjava na račun islama, zbog kojih je već bio i tužen sudu.

Harold Pinter dobio Kafkinu nagradu

Velika Britanija / Češka Republika Britanski autor Harold Pinter dobitnik je ovogodišnje češke književne nagrade Franza Kafke.

Nagrada, dotirana s 10.000 dolara, Pinteru će biti predana u Pragu potkraj listopada. Međunarodni žiri, u kojemu je i frankfurtski književni kritičar Marcel Reich-Ranicki, Pintera (The Dumb Waiter, The Caretaker, Birthday Party) izabrao je između dvadeset kandidata. Prošle godine nagradu je dobila austrijska nobelovka Elfriede Jelinek.

Iva Krtalić Muiesan