Zanijekati zbilju

Loren Živković Kuljiš, Percepcije ravnoteže, Galerija Matice hrvatske i Galerija Križić Roban, Zagreb, travanj 2005.

Zanijekati zbilju

Fotografija ovdje gubi osnovnu funkciju, svoj predznak, dokumentaristički, i postaje medij za umjetničko izražavanje osobnog viđenja zbilje. Kuljiš fotografijom propituje iluziju prostornih odnosa

Tema percepcije u umjetnosti tema je koja već dugo zaokuplja i umjetnike i kustose. Od sedamdesetih godina znanstvenici otkrivaju da je oko relativno nevažan dio perceptivnog i vizualnog mehanizma. To da je ono nalik kameri koja posredovanjem mrežnice snima i šalje podatke u mozak pokazalo se pogrešnim. Proces percepcije, bilo da je riječ o predmetima, osobama, događajima, pojavama ili nečemu drugomu, zapravo se odvija u različitim dijelovima mozga, i snažno je evolucijski i kulturološki određen.

Izložbeni prostori u kojima je objedinjeno predstavljanje njegova rada, Galerija Matice hrvatske i Galerija Križić Roban, upravo su pripomogli smislu Lorenova rada. Drastično su pomaknuli poimanje nekog izložbenog prostora i onoga što bi ono kao takvo, mitsko i kultno, trebalo značiti. Upravo stoga tu se ne događa klasično izlaganje suvremene umjetnosti, nego je riječ o umjetničkom stvaralaštvu, o živu prostoru u kojem su umjetnički projekt i posjetitelj stavljeni u aktivan odnos: promišlja se o percepciji.

Loren je fotografijom promijenio predmet izvanjske zbilje osobnim promišljenim načinom transformacije, preoblikovao reprezentaciju onoga što identitet predmeta sam nosi. Dogodila se naime, kako autor popratnoga teksta Dalibor Prančević piše, transpozicija motiva: iz jednoga likovnog medija Loren je prenio predmet u drugi medij. Fotografija ovdje gubi osnovnu funkciju, dokumentaristički predznak, i postaje medij za umjetničko izražavanje osobnoga viđenja stvarnosti. On fotografijom propituje iluziju prostornih odnosa. Ta iluzija problematizira poimanje ravnoteže, koja se fotografijom dovodi do varljivosti. Kao predložak, autor uzima repliku stare dalmatinske vage, od kovanoga željeza, kakva se nekoć rabila na tržnicama za vaganje robe, i transponira je u mediju fotografije. Percepcija postaje upitna u trenutku kada Kuljiš vagu fotografira iz donjega rakursa i time pomiče percepciju statičnosti vage.

Loren Živković svoj je rad predstavio u dvjema galerijama. U Galeriji Križić Roban izložio je dva videosnimka: na jednom autor drži uvećanu fotografiju vage, a na drugome on visi obješen objema rukama o iluzijom dočaranu kuku fotografirane vage. Uvećane fotografije vage snimljene iz određenog rakursa, koje su izložene u Galeriji Matice hrvatske, postaju tako zasebni likovno-umjetnički radovi, rekla bih da su gotovo stvorene nove slike s vlastitim likovnim elementima: bojom — crna i bijela, linijama — šipke vage, kompozicijom — rakurs fotografiranja utječe na kompoziciju odnosa, horizontale postaju dijagonale. Kuljiš fotografira vagu iz donjega kuta i time stvara neke nove ritmičke i kompozicijske odnose unutar fotografije, odnosno stvara novu apstraktnu fotografiju.

Izložba postaje dodatno zanimljiva stoga što zapravo sve počinje od fotografije koja je zanijekala zbilju te tako zadovoljila osnovni umjetnikov cilj: reprezentaciju onoga što implicira fotografija koja je zanijekala stvarnost, odnosno percepciju ravnoteže jednog uporabnog predmeta.

Rašeljka Boras