Za Brooka manje je više

New York Tierno Bokar, kazališno istraživanje, nova produkcija Petera Brooka nastala u njegovu pariškom kazalištu Bouffes du Nord predstavlja se ovih dana u New Yorku. Za razliku od njegovih prethodnih produkcija, koje su uvijek izvođene u najreprezentativnijim kazališnim prostorima svjetskoga kazališnog centra, Tierno Bokar predstavljen je u srednjoškolskoj gimnastičkoj dvorani. A Brook ovim komadom, očito je, i dalje odbacuje višak stvari nakupljenih u bogatu životu i nastavlja metodom posvemašnje redukcije. Kao i u nedavnoj Smrti Krišne, i ovdje su stvari svedene na jednostavnost, manje je više i nema ni traga njegovih nekadašnjih spektakala. Priča o muslimanskom filozofu i učitelju iz Malija Tiernu Bokaru, umrlom 1939, odvela ga je s glumcima na lice mjesta u Mali, gdje su razgovarali s posljednjim preostalim učenikom velikog učitelja, a komad temeljen na djelu Život i učenje Tierna Bokara napisala je Brookova dugogodišnja suradnica Marie-Helene Estienne. Brook nije želio klasični komad, (»bila bi to melodrama«), želio je novu strukturu i novi način glume, u kojem se zalaže za »transparentnost umjesto skrivanja«. Zato je novi projekt odbio nazvati predstavom, on je nešto posve novo, kazališno istraživanje koje ne cilja na standardnu kazališnu publiku.

Koršunovas loše prošao

Moskva U djelomičnoj sjeni festivala Zlatna maska prošao je prvi kazališni susret Oskarasa Koršunovasa, litavskoga redatelja, s ruskim glumačkim ansamblom. Nakon Nekrošiusa i Tuminasa i posljednji iz velike litavske redateljske trojke odlučio je iskušati se na moskovskoj sceni, u poznatom kazalištu Et Cetera postavio je Smrt Tarelkina Aleksandra Sukovo-Kobilina. Ta komedija u šali, kako ju je žanrovski odredio autor, nastala je 1869. i pripada među najzanim-ljivije komade ruske dramaturgije, napada birokraciju i svaku glupost, uopće smatra se jednim od najljućih komada ikad napisanih. No, premda je sraz Kobilina i Koršunovasa očekivan s velikim interesom, čini se da iz predstave iskre baš ne vrcaju. Proglašena je doduše vizualno najatraktivnijom predstavom sezone, ali »redatelj i glumački ansambl kao da nisu pronašli zajednički jezik«, kažu kritike. Piščeve riječi važnije su nego predstava koja im je pokušala udahnuti život na sceni, a Smrt Tarelkina, iako puna maštovitih rješenja i ekscentričnosti zapravo je »ispuhana predstava trikova i tehnika koje nas rijetko uspijevaju uvjeriti u bilo što«. Od Koršunovasa se, očito je, mnogo više očekivalo. Možda i previše...

Oduševljenje Tristanom i Izoldom

London Teško bi bilo naći produkciju koja je u posljednje vrijeme u Londonu izazvala takvo iskreno oduševljenje kritike kao što je to slučaj u suradnji kazališta Kneehigh i National Theatre, koja je na sceni Cottesloe rezultirala produkcijom Tristan i Yseult. Jednu od najpoznatijih ljubavnih legendi ovaj put su obradili Carl Grose i Anna Maria Murphy, a režirala je Emma Rice. Predstava se na sceni koristi živom glazbom, a jedan ju je kritičar nazvao dubokim udisanjem svje-žega morskog zraka. Tristan i Yseult ispričana je ovdje iz nešto drukčije perspektive, umjesto vječnih ljubavnika u središtu su pozornosti nevoljeni, slučajni prolaznici i nesretno zaljubljeni posjetitelji njihova groba. Produkcija uspješno izbjegava lažni romantizam i srcedrapateljske fraze, a Eva Magyar i Tristan Sturrock u naslovnim ulogama također su zaslužili sve pohvale. »Predstava vas tako toplo zagrli da se osjećate kao da ste zaista u zagrljaju. Voljela sam je sa strašću« — zaključuje kritičarka »Guardiana«.

Lepage na ljubljanskom Exodosu

Ljubljana Exodos, festival suvremenih scenskih umjetnosti, jedanaesti po redu, u izboru Uršule Cetinski započinje u Ljub-

ljani 5. svibnja. Festival počinje najjačim adutom: Uličnom operom Roberta Lepagea i njegove skupine Ex Machina, nastalom po Gayovoj Prosjačkoj operi, a u ovoj adaptaciji podnaslovljenoj kao divlja vožnja od Londona do Teksasa, pozornicu naseljavaju ulični glazbenici i šarolik glazbeni svijet. U bogatu programu (), u kojem važan segment čini i program/seminar Umjetnost i sloboda predstavit će se i Forced Entertainment s projektom Quzoola!, Libanonac Rabih Mroue i Rumunj Mihail Mihalcea s novim projektima, a u službenom je programu i trilogija Ivice Buljana, koju čine Schneewittchen After Party, Medeja Materijal i Dan ubojstava u priči o Hamletu, te Draga Jelena Sergejevna Razumovskaje i Edvina Liverića, u slovenskoj produkciji. Festival traje do 23. svibnja.

Jasen Boko