Peter Davey otišao u mirovinu

Peter Davey otišao u mirovinu

Nakon što je 25 godina bio glavni urednik časopisa »The Architectural Review« Peter Davey odlazi u zasluženu mirovinu. Davey je djelovao u najpoznatijem britanskom arhitektonskom magazinu još od 1970, prvi broj koji je potpisao kao glavni urednik izašao je u prosincu 1980, a svoju misiju završio je s prošlomjesečnim izdanjem. Uređivanje »AR« koja je pod njegovim vodstvom postala vodeća svjetska arhitektonska revija, Davey je bilježio dramatične promjene na globalnoj arhitektonskoj sceni, od demisije visokog modernizma, preko kratkotrajne stranputice arhitektonske postmoderne do suvremenih previranja obilježenih urbanističkim dilemama i pluralizmom izričaja. Mudro je brodio između zavodljivosti pomodnih prolaznosti i pritisaka političkih i arhitektonskih moćnika zagovarajući istinske arhitektonske vrijednosti. Njegov oproštajni broj za ožujak 2005. svojevrstan je sažetak arhitekture posljednjih četvrt stoljeća s izborom najdojmljivijih kuća, naslovnica, tekstova i priloga, Daveyevim tekstom za zbogom u kojem on nagovještava arhitektonska kretanja u budućnosti te serijom kratkih komentara vodećih arhitekata i kritičara o najvažnijim kućama i idejama u proteklih 25 i spekulacijama što će se dogoditi u sljedećih 25 godina.

St–Étienne, Cité du Design

Pobjednik je na međunarodnom natječaju (s Rudyjem Ricciotijem, Stevenom Hollom i dr. kao finalistima) za novi Cité du Design u središtu St–Étiennea pariško–berlinska grupa LIN (Finn Geipel i Gulia Andes sa suradnicima). Glavni objekt budućeg nacionalnog centra dizajna s razvojno–istraživačko–edukativnom funkcijom zamišljen je u obliku jedinstvene izdužene višenamjenske ploče smještene u parku ispred kompleksa nekadašnje vojne industrije, koja će se za potrebe novoga središta dizajna rekonstruirati i obojiti u sivo. Figurirajući kao snažan i prepoznatljiv landmark, novi niski volumen izvest će se sa jednostavnim konstruktivnim rasterom prekriven kožom izvedenom od trokutastih panela. Paneli u rasponu od punih preko translucentnih do transparentnih, koncipirani su kao integrirani visokotehnološki elementi sa ukomponiranim brisolejima za zaštitu od sunca, solarnim panelima i termičkom izolacijom. Predviđeno je da Cité du Design bude otvoren 2007. godine.

Novi toranj bečke zračne luke

Proširenjem Europske unije na istok Beču je porasla važnost kao ekonomskom i prometnom središtu centralne Europe. Zračna luka Schwechat u svrhu ispunjenja svoje nove funkcije poduzela je reorganizaciju i proširenje kapaciteta s izgradnjom novog kontrolnog tornja. Izveden na glavnom prilazu zračnoj luci prema prvonagrađenom natječajnom rješenju arhitekata Zechner&Zechner toranj izrasta do visine od 109 metara kao snažni prostorni orijentir i dojmljivi gradski landmark što dominira skylineom istočnoga dijela grada. Po visini je toranj segmentiran u tri dijela. Šesterokatna staklena baza u kojoj su smješteni uredi i osiguranje izvedena je paralelno rasteru ulične mreže, dok je vrh tornja s kontrolom leta iz razloga najoptimalnije vidljivosti poletno–sletne staze zarotiran za 45 stupnjeva u odnosu na bazu. Preko središnjega dijela napeta je PTFE–membrana u tordiranom profilu kao prijelaz između baze i vrha tornja. Površina membrane (3300 četvornih metara) predstavlja podlogu za svjetlosne instalacije i projekcije multimedijskih sadržaja (informacije, vijesti, kultura) što noću toranj pretvaraju

u blistavi svjetionik.

Izložba o Sertu u Fundaciji Miró

U Barceloni je do 12. lipnja postavljena retrospektivna izložba katalonskog arhitekta Josepa Lluisa Serta (1901–1983). Izložba u Fundaciji Miró koju je Sert projektirao za velikog slikara, svog prijatelja, prezentira pola stoljeća njegova stvaralaštva (1928–1979). Osim arhitekture Sert je bio uspješan kao dizajner, urbanist i učitelj, a veći dio života proveo je u Sjedinjenim Državama. Izložba je podijeljena u nekoliko sekcija. Uvodni dio posvećen je biografskom prikazu s mnoštvom osobnih memorabilija na koji se nastavlja detaljno dokumentirana analiza devet ključnih projekata te tri faze u njegovoj karijeri: barcelonska (1928–39), kada je kratkotrajno surađivao s Le Corbusierom, zatim njujorška (1939–56) te završna u Cambridgeu, Massachusetts (1956–1980), gdje je uz plodan praktični rad djelovao i kao dekan arhitektonske škole na Harvardu.

Vinko Penezić