Maler s pehom i baksuzom — prava smola

Nives Opačić

Maler s pehom i baksuzom — prava smola

Što su ljudi siromašniji, to češće pribjegavaju igrama na sreću. I moj je dida cijeli život igrao lutriju (sportskih kladionica nakon II. svjetskog rata nije bilo, a i loto je došao kasnije). Baka je to zvala »porez na bedake«, jer obično ni jedan didin loz (njem. Los = ždrijeb, kocka; srećka; sudbina) nije izvukao opipljiviji dobitak. Ja sam u tome još veći baksuz od njega (tur. bahtsiz = bez sreće; zlosretnik; nevolja, nesreća). U nekoliko davnih pokušaja nisam dobila ni ulog, pa sam od te aktivnosti (na vrijeme) odustala. Shvatila sam da me u kockanju prati peh.

PRATI NAS PEH

Peh je vrlo česta riječ u hrvatskom jeziku. Nepogrešivo je rabe i oni koji ne znaju njemački, odakle ta riječ potječe. To je nezgoda, nesreća (no ne kobna), maler, »smola«. Peh imaju oni kladioničari koje je »upropastio« nepotrebno primljen ili dan gol u sudačkoj nadoknadi, peh imaju i oni koji se »švercaju« u tramvaju pa ih uhvate kontrolori, peh imaju i studenti ako izvuku baš ono pitanje na koje ne znaju odgovoriti, peh prati i one kojima neposredno prije svečanoga izlaska puknu hlače po šavu, zaglavi se patentni zatvarač, prolije kava po haljini i sl. Ako vas pogadi ptičica, kaže se da je to sreća, no u vrijeme te radnje čovjek prije pomišlja da ga prati peh, a toj se sreći vesele valjda samo u čistionicama. Svi su oni, jednom riječju, pehfogli (njem. Pech + Vogel, ptica), zlosretnici. Ipak, od takvih pehova neće propasti ni kladioničari, ni šverceri u tramvaju, ni studenti, ni ljudi pred izlaskom, jer su sve to nezgode koje se mogu popraviti.

Sama njem. riječ Pech, osim ovoga, prenesenog, značenja, zapravo znači smola (lat. pix, picis = smola). Upravo se tako — smola — u nekim jezicima može reći i za peh. Smola i peh prate sve one kojima nešto ne ide od ruke (i za to nalaze opravdanje izvan sebe). U primorskim dijelovima Hrvatske za takve se zlosretnike kaže da imaju pegulu ili su i sami pegula. No i takvi mogu biti smiješni i simpatični, što dokazuje jedan lik iz Tijardovićeve operete Mala Floramye (Šjor Bepo Pegula). I ta je pegula zapravo isplivala iz smole; tal. pegola i znači smola, paklina (izvedeno također iz lat. pix = smola; picare = nasmoliti, namazati smolom).

U KATRANU I PERJU

Osim ovoga, prenesenoga, značenja, smola je, naravno, i prirodni biljni ljepljivi proizvod koji luče neke vrste drveća, a može se proizvesti i umjetno, kada služi kao osnova za proizvodnju plastične mase. Riječ smolá (prasl. *smola, rus. smolá, češ. smůla, smola) izvodi se iz ie. korijena *(s)mel–, što znači polako gorjeti, tinjati, raspadati se, dimiti se, trunuti. Crnu masu koja se dobiva suhom destilacijom prirodnih goriva zovemo i katran (tur. katran < ar. qat. ra_ n; glagol qat. ra = kapati, polako teći). No premda katran možemo zvati i smolom, obrat u prenesenom značenju ne vrijedi; ne možemo, naime, reći »imam katran« (nego samo »imam smolu«). Onaj koji je bio stvarno zle sreće mogao je i završiti u katranu i perju. To je bila jedna od ad hoc kazni razjarenoga mnoštva u Americi nad varalicama i opsjenarima koji su imali »smolu« da budu brzo raskrinkani.

U arsenalu riječi za dočaravanje raznih nezgoda ili neugodnosti nudi nam se i riječ maler. Dogodio mi se maler — kažemo kad zapnemo za nešto pa nam se, u zao čas, podere večernja toaleta na svečanom primanju ili ako — također vlastitom nesmotrenošću — prolijemo piće po nekom uzvaniku. Meni je jednom stjuardesa u avionu prolila čaj u krilo, no uopće se nije osjećala kao da se maler dogodio njoj, nego je smatrala da sam krivac za taj maler ja. Rekla mi je samo »Pa što vi radite?« Ja sam, naravno, mirno sjedila i čekala da me (ona) posluži. Zamjena teza. Sve češća. Bez pardona.

Riječ malheur, tipičnoga francuskog izgovora, zvuči (kao i sve francusko) poput otmjene rođakinje prema onim plebejskim pehovima, smolama i pegulama, premda znači isto što i njezini »obični« rođaci. I ona potječe iz latinskoga — od malum augurium, što znači loš znak, loše znamenje (lat. malus = zao, loš + augurium = proroštvo, predznak, znamenje). U starom Rimu augur je bio svećenik (ili zbor svećenika) koji je po letu i pjevanju ptica, grmljavini i munjama pogađao volju bogova i tako pro-

ricao. Za to je postojalo i posebno mjesto — augural. Augur je, dakle, bio gatalac, vrač, općenito pogađač, no kako se proroštava često primaju i lažni proroci, s vremenom se značenje augura proširilo na varalice, šarlatane, ljude koji se prave da su posvećeni i upućeni u posebne tajne. Kad vam danas u Italiji za sve i sva kažu Auguri! (čestitam, u dobar čas), korisno je znati (i) pozadinu te riječi (jer i čestitka može biti iskrena, ali i površna, lažna).

KIKS I GAF

Među nezgode, nesreće, blaže neuspjehe i slične nedaće (ali koje vam neće doći glave) svakako ulaze kiks i gaf. Kad se dogode, nitko nije sretan: ni oni kojima se to dogodilo ni publika pred kojom se to dogodilo. Svi su skloni reći kako su imali peh što im se to dogodilo. Kiks neki tumače prema engl. kick = udarac nogom, trzaj puške, odskok; pogrešan udarac u bilijaru, pogreška uopće, a neki prema njem. Kicks, kicksen = pogriješiti. Kiksati može i nogometaš (promašiti loptu) i primadona (»falš« pjevanje), osobito kad izvodi visoke tonove, čemu kumuje i njem. gicksen = lako kriknuti, »uhvatiti« pogrešan ton.

Gaf (fr. gaffe = čaklja, motka s kukom) također znači nesmotren čin, pogrešan potez koji izaziva nelagodu, posrtaj, a u biranu društvu svaka je povreda etikete, pristojnosti i dobra ponašanja faux pas (fr. faux = lažan, pogrešan + pas = korak). No svi su ovi baksuzi, pehovi, pegule, maleri, kiksovi i gafovi luk i voda prema pravim nesrećama koje će se sručiti na nas u sljedećem broju.