Osnovan Savjet ministara kulture zemalja JI Europe

Kopenhagen, 30. ožujka Ministar kulture Božo Biškupić sudjelovao je na dvodnevnom susretu ministara kulture zemalja jugoistočne Europe i nordijskih zemalja. Tom su prigodom ministri potpisati Povelju te osnovali Savjet ministara kulture zemalja jugoistočne Europe čiji je cilj stvaranje foruma slobodne kulturne razmjene koji bi prvi put suradnju u regiji u području kulture stavio na višu političku razinu odlučivanja. Savjet će poticati ozračje dijaloga mira, razumijevanja, ujediniti napore na ispitivanju i uporabi potencijala u kulturi za ostvarivanje održivoga razvoja u regiji, stvoriti novi forum za dijalog između ministara kulture i drugih vladinih i nevladinih struktura za izradu zajedničkih kulturnih strategija, okvira i projekata te razmjenu informacija i iskustava. Tijekom boravka u Danskoj ministar Biškupić održao je i niz odvojenih sastanaka s drugim ministrima kulture te razgovarao o kulturnoj razmjeni i mogućnostima prezentacije hrvatske kulture.

Peti Naj, naj, naj festival

Petu godinu zaredom u vrijeme proljetnih školskih praznika Gradsko kazalište Žar ptica od 29. ožujka do 3. travnja organiziralo je Naj, naj, naj festival, smotru najuspjelijih predstava u izvođenju profesionalnih dječjih kazališta iz cijele Hrvatske. Zajedno s velikim brojem školaraca koji su u predstavama uživali besplatno, jedanaest je predstava prikazanih u kazalištu Žar ptica, Zagrebačkom kazalištu lutaka (ZKL), Kazalištu Mala scena i Dječjem kazalištu Dubrava odgledao i žiri u sastavu Helena Braut, Želimir Ciglar i Hrvoje Ivanković te podijelio devet nagrada. Najviše Zlatnih Žar ptica pripalo je kazalištu domaćinu za predstavu Palčica (za najbolju predstavu, Robertu Waltlu za režiju, Špiri Guberini za glavnu mušku ulogu i Ani Savić Gecan za kostimografiju). Po broju osvojenih nagrada slijedi Neva Nevičica ZKL-a (sporedna ženska uloga i kreacija lutaka), a po jedna je nagrada pripala predstavama Kako je Tonkica kupovala kruh Kazališta Mala scena, Bella, Boss i Bulli Kazališta Virovitica i To je raj, lutko moja Gradskog kazališta mladih iz Splita.

Dani hrvatskoga filma u Hollywoodu

Los Angeles, Santa Monica Od 1. do 7. travnja u Los Angelesu i Santa Moniki održani su Dani hrvatskoga filma. Dani hrvatskoga filma otvoreni su projekcijom filma Konjanik Branka Ivande u kinu Egyptian Theatre u Hollywoodu.

Organizatori su Dana hrvatskoga filma Američka kinoteka, CAMEO - udruga filmskih radnika američkih Hrvata i hrvatski generalni konzulat u Los Angelesu. Glavni je pokrovitelj hrvatsko Ministarstvo kulture uz Hrvatsku turističku zajednicu, a posebni gost Dana bio je Branko Lustig. Nakon otvaranja Dana hrvatskog filma u Los Angelesu, ostali filmovi prikazani su u Santa Moniki u kinodvorani Aero Theater. Zainteresirani su imali priliku vidjeti filmove: Događaj Vatroslava Mimice, Duga mračna noć Antuna Vrdoljaka, izbor animiranih filmova Zagreb filma, zatim Rondo Zvonimira Berkovića, Lisice Krste Papića, Deveti krug Franca Štiglica (čije je prikazivanje posvećeno 60. obljetnici oslobađanja Auschwitza), Ta divna splitska noć Arsena Antona Ostojića i Kraljica noći Branka Schmidta.

Hrvatski spomenici u Budimpešti

Budimpešta, 4. travnja Izložba Hrvatski spomenici na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine nakon Münchena, Rige i Gdanjska stigla je i u Budimpeštu. U Gallery - Buda Castlu svečano su je 4. travnja otvorili ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić i mađarski ministar kulturnog nasljeđa Andras Bozoki. Na izložbi se putem 47 panoa sa više od petsto fotografija predstavlja šest hrvatskih spomenika. Otvarajući izložbu ministar Biškupić podsjetio je na bogatstvo spomeničke baštine u Hrvatskoj te naglasio da osim lokaliteta koji se nalaze pod zaštitom UNESCO-a Hrvatska obiluje kulturnim blagom i nastoji ga što bolje sačuvati kako bi svjedočili o kulturnom identitetu hrvatskoga naroda. Mađarski ministar Bozoki najavio je skoro gostovanje slične izložbe pod naslovom Mađarski spomenici na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine, koja će biti otvorena 23. travnja u Muzeju Mimara u sklopu Dana Mađarske u Hrvatskoj koji započinju 16. travnja u Zagrebu nastupom Filharmonije iz Pečuha. Izložba u Budimpešti ostaje otvorena do 1. svibnja.

Sjednica Vijeća pulskoga festivala

Zagreb, 5. travnja Na sjednici Vijeća Festivala igranoga filma u Puli usvojen je pravilnik o statusu i financiranju Festivala igranog filma u Puli kao i Statut festivala. Utvrđen je i termin održavanja ovogodišnjega 52. festivala igranog filma u Puli. Festival će se održati od 16. do 23. srpnja. Prihvaćen je financijski plan koji je iznio ravnatelj Javne ustanove Pula film festival Mladen Lučić. Na prijedlog umjetničkog ravnatelja Zlatka Vidačkovića usvojena je koncepcija filmskoga programa. Osim tradicionalnog natjecateljskog programa hrvatskoga dugometražnog igranog filma, od ove godine novina će biti program Vremeplov, u kojem će se prikazivati restaurirani hrvatski filmski klasici, uz razgovor s autorskim timom. Ove godine bit će prikazano osam filmova restauriranih prošle godine: Četvrti suputnik, Ljubav i poneka psovka, Slučajni život, Put u raj, Putovanje na mjesto nesreće, Ključ, Kuća i Seljačka buna. U pulskoj će areni ove godine osim nacionalnoga programa publika moći pratiti i PoPularni program, koji će sačinjavati atraktivni strani, neholivudski filmovi. U dvorani Zajednice Talijana osim programa Vremeplov prikazivat će se i programi pod nazivom Europolis i Meridijani, izbor europskih i svjetskih suvremenih umjetničkih filmova. Festival će ove godine organizirati raspravu na temu Budućnost europskog filma, na kojoj će predavanje održati Anna Hoffmann, selektorica programa Foruma Berlinalea i Ronald Bergan, filmolog, novinar londonskog “Guardiana” i potpredsjednik FIPRESCI-a (međunarodnog saveza filmskih kritičara).

HAZU započela obilježavanje Strossmayerovih godišnjica

Zagreb, 8. travnja Svečanom sjednicom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti otpočela je cjelogodišnje obilježavanje 190. obljetnice Strossmayerova rođenja i stote obljetnice smrti utemeljitelja i pokrovitelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Pred stotinjak akademika i uglednih gostiju o životu i djelovanju velikoga hrvatskog biskupa, političara, prosvjetitelja, mecene i jedne od najutjecajnijih osoba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće govorio je predsjednik HAZU akademik Milan Moguš, a prisutnima se obratio i Izet Aganović, osobni izaslanik predsjednika Stjepana Mesića, pod čijim se pokroviteljstvom obilježavaju Strossmayerove obljetnice.

Josip Juraj Strossmayer rođen je 4. veljače 1815. u Osijeku, gdje je završio i pučku školu i tadašnju gimnaziju, nakon čega odlazi najprije u đakovačko Bogoslovno sjemenište, a onda, kao jedan od najboljih bogoslova, na studij u Peštu, koji je završio 1837, postigavši i doktorat filozofije. Svećenik postaje 1838, a nakon nastavka studija u Beču 1842. postiže i doktorat iz teoloških znanosti u vezi s temom koja će ga otada neprestano zaokupljati - uzroci i posljedice crkvenoga raskola. Biskup je postao 1850. godine, u 36. godini života, a njegovo biskupsko geslo bilo je Sve za vjeru i za domovinu.

Predsjednik Akademije Milan Moguš u svojoj je riječi podsjetio na djelovanje biskupa Strossmayera, istaknuvši da je riječ o jednomu od najvećih hrvatskih vizionara. Moguš je upozorio na činjenicu da je prebogata korespondencija i saborska dokumentacija biskupa Strossmayera još željna besprijekorne cjelokupne tekstološke obrade. Dodao je da je ta dokumentacija pohranjena u domovinskim i stranim arhivima te istaknuo da je njezina obrada, potaknuta Strossmayerovim obljetnicama, upravo i počela u Akademiji. U čast velikome meceni, koji je Akademiji darovao 280 umjetnina, u galeriji koja nosi njegovo ime otvorena je izložba odabranih radova iz izvorne donacije biskupa Strossmayera, a u predvorju palače HAZU postavljena je i izložba knjiga priređena u čast utemeljitelja Akademije. Ta dva otvaranja označila su i početak bogata programa kojim će se obilježiti Strossmayerove obljetnice.