NEZAOBILAZNO ŠTIVO

NEZAOBILAZNO ŠTIVO

"Europski glasnik" odavno se već etablirao kao ponajbolji hrvatski časopis za književnost, znanost i umjetnost, a krug njegovih čitatelja zapravo zna što može od njega očekivati. Unatoč tome, najnoviji, deveti broj, iznenadit će i one koji ga redovito čitaju, kao i one koji se s njime susreću prvi put. To se ponajprije odnosi na obujam, odnosno više od tisuću stranica, ali i na sadržaj koji ga, jednako tako, iz časopisa transformira u knjigu.

PUTOVANJA

Na samu početku, osim tekstova o razumijevanju Europe i Amerike (iz kojih se izdvajaju oni Ulricha Becka i Francisa Fukuyame), nalazi se dijalog Alaina Finkielkrauta i Petera Sloterdijka pod naslovom Otkucaji svijeta, prvi hrvatski prijevod dijela istoimene knjige izdane prošle godine u Francuskoj, zbog čega je na predstavljanju časopisa, zapravo već tradicionalno, sudjelovao i sam Finkielkraut - duhovni otac "Europskog glasnika". Prva je tematska cjelina novoga broja usredotočena na putovanja i u njoj se prvi put, u prijevodu Ane Buljan, donosi Baudelaireov tekst Jadna Belgija, koji je iznimno važan kako za razumijevanje njegova opusa tako i za moguće povlačenje paralele između tadašnje i sadašnje Europe. Osim Baudelairea možemo čitati tekstove Dubravke Ugrešić, Rade Jaraka, Marca Augéa, Maríe Zambrano i Dražena Katunarića, a u njihovim su tekstovima zastupljeni Pariz, Venecija, Indija...

Nakon polemičkog dosjea o Fukuyami, novi broj donosi temat o Novoj američkoj ideologiji i polemiku o Samuelu Huntingtonu, ponajprije usredotočenu na njegovu najnoviju knjigu pod naslovom Tko smo mi? Izazovi američkom nacionalnom identitetu. Novu paradigmu društvenih sukoba u svojim tekstovima, među ostalima, kritički razmatraju Dan Glaister, Carlos Fuentes, Francis Fukuyama, Žarko Paić, a preveden je i razgovor između Huntingtona i Anthonyja Giddensa. Kako je, osim Fukuyame, u prijašnjim brojevima i Huntington već bio tematiziran, mnogim će čitateljima kritika sukoba civilizacija, kraja povijesti i čovjeka i sl. možda već postati dosadna, no ta je tematika danas nedvojbeno jedna od aktualnijih, ali i, što je mnogo važnije, utjecajnijih u području političke teorije te je stoga nužno raskrinkavati ideološke temelje paradigme koja bi uskoro, možda i u kunovskom smislu, mogla postati vladajuća.

Nakon obračuna s Huntingtonom dolazi prilog Tanje Tarbuk o meksičkoj prozi, u kojem se nalazi doista pregršt prijevoda, primjerice, već spomenutoga Carlosa Fuentesa, Octavija Paza, Juana Rulfa, Daniela Sada, kao i izbor iz poezije Meksika u kojem su zastupljeni pjesnici poput Luisa Miguela Aguilara, Carmen Boullosa, Else Cross. U tematskom bloku pod naslovom Glokalizacija nalaze se promišljanja o globalizaciji, kao i njezinim popratnim pojavama poput, primjerice, transformacija u glazbi, Ralfa Dahrendorfa, Ulrike Schuerkens, Saskie Sassen, Erica D. Gordya i Darka Glavana.

NEPOZNATI ILLICH

Poseban temat čini i Povratak Ivana Illicha, a posvećen je u potpunosti nepoznatom i u nas neafirmiranom sociologu, teologu i filozofu hrvatsko-židovskog podrijetla Ivanu Illichu, koji je u američkim intelektualnim krugovima stekao veliku reputaciju. Već bi činjenica da je Illich kao svećenik, koji je zbog svojih "opasnih" doktrinarnih pogleda podvrgnut ispitivanju Svete kongregacije za nauk vjere, gotovo paradoksalno utjecao na ljevicu naraštaja šezdeset osme, trebala biti dovoljno intrigantna da se njegova teorija reintegrira u domaću sredinu.

Kako je "Europski glasnik" već u prethodnim brojevima osigurao mjesto za arhitekturu i teorije koje iz najrazličitijih razloga često ne igraju konstruktivnu i konstitutivnu ulogu u radovima i teorijama domaćih arhitekata (što je, nažalost, s obzirom na "determinizam kapitala" koji uvjetuje realizaciju projekata, ali i (ne)bavljenje teorijom, razumljivo), nije čudno da ovaj put možemo čitati prilog o Remu Koolhaasu, jednom od najvećih nizozemskih arhitekata i urbanista današnjice. Osim iz njegova teksta o generičkom gradu, o njegovim prinosima suvremenoj arhitekturi saznajemo i iz tekstova Sanforda Kwintera i Barta Verschaffela, a preveden je i tekst Marca Augéa, čija se teorija o ne-mjestima na neki način tek treba inkorporirati u Koolhaasovo djelo, i obrnuto.

Među iznimno zanimljive temate svrstavaju se i oni pod naslovom Svjedoci svoga vremena (sjećanja Antuna Barca o Kaznenom zavodu Stara Gradiška i Miodraga Rackovića o Zagrebu), Psihoanaliza - transferi i kontratransferi (s tekstom Ganthereta o Freudu i razgovorom između Daniela Widlöchera i Jacques-Allaina Millera), Turska u Europi - strategija povijesnog zaborava? (tekstovi Alaina Besançona, Jean-Claudea Milnera i poticajne rasprave o Europi i statusu Balkana), Pjesničke paralele (antologija korzikanskoga pjesništva, tekstovi Tomice Bajsića i Tee Benčić Rimay), a svoje mjesto očekivano i ovaj put ima japanska proza.

Premda ima mnoštvo - dijelom opravdanih - kritika da "Europski glasnik" koncepcijom uopće i nije časopis, svaki novi broj i dalje ostaje svjež i prema odabranim temama nezaobilazan dio hrvatskog izdavaštva.

Srećko Horvat