NE GMO-u

NE GMO-u

Hrvatsko bioetičko društvo, podružnica Zagreb, na stručnom sastanku, održanu 5. travnja 2005. u Zagrebu, raspravljalo je o Zakonu o GMO-u koji se nalazi u saborskoj proceduri. Zaključeno je da takav zakon nije u skladu s bioetičkim principima te da ga, zbog ugrožavanja dalekosežnih nacionalnih interesa, treba odbaciti. Prije izrade novoga prijedloga zakona potrebno je, uz puno sudjelovanje javnosti i stručnih krugova, na novoj osnovi otvoriti raspravu o problemu GMO-a.

Lošinjska deklaracija o biotičkom suverenitetu (Mali Lošinj, 2004) ponudila je takvo novo polazište za raspravu o problemu GMO-a, za što bi Hrvatska zasigurno dobila široku potporu u krugovima Europske unije. Lošinjska deklaracija, među ostalim, upozorava da «je uvođenje GMO-a u okoliš izravno i svjesno negiranje biotičkog suvereniteta», jer svaka takva intervencija u sebi nosi nesagledivost posljedica, nepovrativost učinaka i mogućnost katastrofalnih posljedica.

Izražavamo zabrinutost jer Zakon o GMO-u ne prihvaća načelo opreznosti zadano Kartagenskim protokolom, zanemaruje pravo sudjelovanja javnosti, nije razvidno na temelju kojih znanstvenih dokaza se taj zakon donosi te zašto se donositelji odluka ne pitaju imaju li oni legitimitet na osnovi svog četverogodišnjeg mandata odlučivati o nečemu posljedice čega će osjećati generacije i generacije koje dolaze.

Pozivanje na obveze prema EU svaki put kada se ne zna kako obraniti neki projekt pripada u kategoriju zavaravanja javnosti, koja ima pravo na cjelovitu i istinitu informaciju.

Većina zemalja EU sustavno proglašava područja oslobođena GMO-a: Irska u cijelosti, Engleska 44 područja, Francuska 15 regija i 5 pokrajina, Belgija 120 zajednica, Njemačka oko 50 slobodnih zona (1 milijun ha), Italija 15 od ukupno 20 regija, Mađarska 30 općina (više od 160 000 ha), Poljska 1 regija (više od 2 milijuna stanovnika).

Devet županija u Hrvatskoj proglasilo se oslobođenim GMO-a dok su druge u pripremi da učine isto. Time je lokalna zajednica jasno pokazala u kojem smjeru Hrvatska mora krenuti. Bilo bi važno da donositelji odluka na nacionalnoj razini prije donošenja odluka koje će imati dalekosežne posljedice donesu Strategiju nacionalnog razvitka u kojoj će biti jasno naznačeno kakva zemlja želimo biti i na čemu ćemo temeljiti razvoj. Održivi razvoj i GMO ne mogu postojati na istom području.

U najnovijim istraživanjima (objavljenima u ožujku 2005) pod naslovom Farm Scale Evaluations, koje je financirala Britanska vlada, sudjelovalo je više od 150 znanstvenika, a studija se smatra najvećim ekološkim eksperimentom provedenim s GM-usjevima. Studija je nastavak prethodnih višegodišnjih istraživanja, čija je svrha bila usporediti ekološke posljedice sjetve s konvencionalnim i GM usjevima. Zaključak svih tih studija jest da GM usjevi narušavaju bioraznolikost i ekološku ravnotežu u većoj mjeri od konvencionalnih usjeva.

Rezultati te opsežne studije prepoznati su u javnosti, političkim i znanstvenim krugovima kao novi neuspjeh zagovornika agrobiotehnologije. Zbog očigledna narušavanja bioraznolikosti i ekološke ravnoteže zasijanih područja, uporaba GM-sjemena i pratećih biocida ocijenjena je kao neprihvatljiv rizik za prirodu. GM-usjevi proizvodi su upitne sigurnosti, a posve izglednih štetnih posljedica za bioraznolikost. Te posljedice mogu biti nepredvidljive i nepopravljive. U izvješću za javnost britanskog ministarstva okoliša navodi se protivljenje Britanske vlade komercijalizaciji bilo kojega GM-usjeva u Europskoj Uniji. Rezultati studije dostavit će se svim zemljama EU kako bi na temelju nje mogle donositi i provoditi prikladne zakonske mjere.

Ovo je godina u kojoj udruge potrošača u cijelom svijetu raspravljaju o potencijanim opasnostima koje proizlaze iz upotrebe GMO-a. Ovo je godina u kojoj je započelo desetljeće održivoga razvoja. Hrvatski bioetičari pozivaju vas da ovo bude godina u kojoj će Hrvatska reći NE GMO-u.