Vijenac 290

Likovnost

LIKOVNI GLOBUS

Izložbe

Piceljeva umjetnost

Likovni globus


Izložbe

Piceljeva umjetnost


ZAGREB - Veliki opus Ivana Picelja, slikarski, grafički, dizajnerski te reljefi, postavljen je na izložbi Kristal i ploha, 1951-2005. u zagrebačkim Klovićevim dvorima. Autori su izložbe, s više od dvije stotine djela, od najranijih pa do recentnih, Stane Bernik i Ješa Denegri, a kustosica Biserka Rauter Plančić. Na izložbi, koju možete pogledati do 15. svibnja, može se prvi put vidjeti cjelovit opus osebujnog i jedinstvenog umjetnika koji je obilježio i označio revolucionarne preokrete u suvremenom hrvatskom slikarstvu.


Meksička moderna

KLOSTERNEUBURG (kod Beča) - Izložba Mexicanische Moderne postavljena je u Sammlung Essl u Klosterneuburgu. Sedamdesetak djela, slika i grafika, tridesetak autora, među kojima su Diego Rivera, José Clemente Orozco, José David Alfaro Siqueiros, Rufino Tamayo i Frida Kahlo, stiglo je iz Museo de Arte Moderno iz Mexico Cityja. Prvi je to put da ova djela, nastala u razdoblju od dvadesetih do osamdesetih godina prošloga stoljeća, napuštaju meksički muzej. Umjetnička djela s neospornim europskim utjecajima i lokalnim karakteristikama možete pogledati do 12. lipnja te na www.sammlung-essl.at.


Van Gogh i haška škola

DEN HAAG - Gemeentemuseum predstavlja izložbu The Hague School and Young Van Gogh. Van Goghovi korijeni izniču iz haške škole, skupine umjetnika nadahnutih francuskim barbizoncima. Na izložbi je prikazano umjetničko okruženje u kojem je stasao veliki umjetnik, zajedno s umjetnicima kao što su Anton Mauve, H.J. Weissenbruch, Jozef Israëls te Jacob Maris. Izložba The Hague School and Young Van Gogh otvorena je do 16. svibnja te na adresi www.gemeentemuseum.com.


Bečki Dürer

MADRID - Do 29. svibnja otvorena je u madridskom Museo del Prado izložba Dürerovih radova. Jedinstvena izložba koja pokazuje dio zbirke Dürerovih radova, grafika i crteža iz bečke Albertine, prvi je put postavljena u Španjolskoj. Djelima iz Albertine dodane su i četiri slike iz vlastite zbirke poput Adama i Eve te Autoportreta. Pedeset i osam crteža i tridesetak grafika koje se ne izlažu često pokazuju Dürerovo tehničko majstorstvo, složeni su tematski i kronološki. Ostalo potražite na http://museoprado.mcu.es.


Potočnjakovi Ratovi

UMAG - U drugoj polovici ožujka umaškoj se javnosti u Pučkom otvorenom učilištu Ante Babić predstavio ciklusom svojih radova Ante Potočnjak. Ciklusom nazvanim War(s) Potočnjak uobličuje maštoliki unutrašnji svijet i svijet snoviđenja. Motivi bitaka, poraženih i pobjednika, rata i mira, neskrivene poruke koje izlaze iz Potočnjakove likovnosti u žarku su koloritu preneseni na plohu. Univerzalnost ljudske naravi satkana u Potočnjakovim kompozicijama pokazala nam je kako citiranje povijesne likovnosti, tako i možebitnu futurističku projekciju.


Knjige

Josef Albers, Interaction of Color, Yale University Press, reizdanje 2005.

Knjiga bauhausovca Josepha Albersa, jednog od najutjecajnijih umjetnika prošloga stoljeća nastala prije trideset godina dobila je svoje interaktivno izdanje na CD-ROM-u. Interaction of Color knjiga je u kojoj Albers na teorijskoj i praktičnoj razini objašnjava obilježja boje, percepciju i uvjete pod kojima se određeni optički fenomeni događaju. Teorija boja sada je dostupna i interaktivno i otvara nove mogućnosti u istraživanjima te produbljuje Albersove ideje. Priča je to koja pokazuje kako nove medije uključiti u teoriju.


Nalaz

Duknovićeva Bogorodica?

Flora Turner Vučetić, dopisnica "Vijenca" iz Londona, javlja nam da je londonski galerist Daniel Katz, specijalist za europsku skulpturu, u svojoj galeriji u Old Bond Streetu izložio mramorni reljef Bogorodice s djetetom dimenzija 54x 38cm s kraja 15. stoljeća. Za nas je reljef posebno zanimljiv jer neki stručnjaci autorstvo pripisuju našem Ivanu Duknoviću, sukladno sličnostima s njegovim reljefom iz padovanskog Museo Civico. Reljef je ponuđen na prodaju u Londonu, a ukoliko se ne nađe kupac do svibnja bit će izložen na sajmu antikviteta u New Yorku.


Marko Kružić

Vijenac 290

290 - 14. travnja 2005. | Arhiva

Klikni za povratak