TKO TO TAMO FILOZOFIRA?

"Prolegomena", časopis za filozofiju, gl. ur. Josip Talanga, god. 3, br. 2, prosinac, Zagreb, 2004.

Nova "Prolegomena", časopis Udruge za promicanje filozofije, donosi četiri članka, devet prikaza knjiga, dva komentara i bilješke, filozofsku kronologiju i popis novih knjiga. Tonći Kokić i Josip Balabanić u članku pod naslovom Pojam biološkog napretka te informacija kao pokazatelj i mjera ontičkog (pri)rasta preko prikaza povijesti ideje napretka i shvaćanja biološkog napretka u Darwinovoj teoriji, dolaze do promišljanja tog problema u kontekstu teorije informacije te zaključuju da je nemoguće govoriti o progresivnosti života ako svemu nije mjera sam čovjek. U drugom članku pod naslovom Bohrova filozofija i izmjena temelja fizikalnog jezika Mladen Domazet piše o problemu mjerenja u kvantnoj mehanici, predlažući odgovarajuću poveznicu matematičkog i fizikalnog jezika. Slavko Brkić u tekstu Pressupositions, Logic and Dynamic of Belief istražuje presupozicije u odnosu na logiku i dinamiku vjerovanja, polazeći, dakako, od Strawsona, nastavljajući s Fraasenovim istraživanjem uloga presupozicija u supervaluacijskim logičkim sustavima i Thomasovom izgradnjom presupozicijske logike, da bi na kraju ponudio izvoran prinos Hintikkinovu pristupu u izgradnji epistemičke logike. Četvrti članak napisala je Erna Banić-Pajnić o hrvatskom filozofu i teologu Juraju Dragišiću (1445-1520), u kojem, nakon biografskoga predstavljanja autora, raspravlja o njegovim autentičnim prinosima ondašnjoj europskoj misli, kao i pitanju slobodne volje, autentičnosti proročanstva, logici.

KOMU?

Premda je svaki od spomenutih tekstova na svoj način zanimljiv, ostaje ipak pitanje komu su oni zapravo namijenjeni. "Prolegomena" teži interdisciplinarnom povezivanju filozofije s drugim znanostima, no posve je sigurno da će članci koji bi prije odgovarali nekim prirodnoznanstvenim časopisima biti potpuno nečitljivi klasično obrazovanim filozofima, dok bi članak Slavka Brkića, ne samo zato jer je napisan na engleskom nego prije svega zbog svoje teme mnogo više odgovarao, primjerice, analitičkom "Croatian Journal of Philosophy".

Drugi dio "Prolegomene" čine recenzije knjiga i u njemu je obuhvaćen doista širok spektar naslova i autora: Hobbes, Kymlicka, Zimmermann, Zovko, Skalić. Treći dio čini najava novoga izdanja Kantove Kritike čistoga uma, kao i pojašnjenje za takav pothvat, te članak Tvrtka Jolića Tko to tamo filozofira? Produktivnost hrvatskih filozofa (1993 – 2003). Premda naizgled zapakiran u znanstvenu formu, nije bezrazložno zapitati se ne služi li jedna takva metoda isključivo eliminaciji konkurentskih ustanova i filozofa. Ako se pak prisjetimo da je upravo skupina okupljena oko "Prolegomene" inscenirala i inicirala napad na Kangrgu i "Filozofska istraživanja", onda takva primisao i nije posve neopravdana. Tim više da je kriterij po kojem se nekoga okvalificira kao filozofa poprilično smiješan. U Hrvatskoj, naime, ima ni manje ni više nego 102 filozofa – jer filozofi su oni koji imaju doktorat filozofije ili prijavljen znanstveni projekt iz filozofije.

Srećko Horvat