Prvih 40 godina

„Sociologija sela“, časopis za istraživanje prostornog i sociokulturnog razvoja, gl. ur. Antun Petak, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, god. 41, br. 161/162 (3/4), srpanj-prosinac 2003.

„Sociologija sela“, najstariji hrvatski sociologijski časopis, tromjesečnik je koji objavljuje znanstvene i stručne radove iz sociologije i srodnih znanstvenih područja koja proučavaju selo, grad i prostor te iz znanstvenih područja i disciplina što se bave istraživanjem društvenog, kulturnog i gospodarskoga razvoja sela i seoskih prostora. Radovi u časopisu objavljuju se na hrvatskom i engleskom, a povremeno i na njemačkom i francuskom jeziku.

Najveći dio ovoga broja „Sociologije sela“ zauzima izvješće s okrugloga stola Četrdeset godina časopisa „Sociologija sela“: prijeđeni put i perspektive, koji je održan 24. rujna 2003. u Zagrebu. Skupu su prisustvovala 54 sudionika, urednici, članovi uredništva i savjeta časopisa, njegovi istaknuti suradnici i ostali poznati znanstvenici, istraživači Instituta za društvena istraživanja, predstavnici vlasti i organizacija koje se bave selom i poljoprivredom. U sklopu izvješća objavljena su integralna, autorizirana izlaganja svih sudionika. U nastavku slijedi rad Andreasa Bodenstedta Europa i njemačko selo, u kojem se autor bavi dvama pitanjima: treba li budućoj Europi selo te hoće li proces europske unifikacije naštetiti njemačkom selu. Premda Hrvatska (još) nije u EU, Bodenstedtovi odgovori daju neke od smjernica budućnosti i hrvatskoga sela.

Osim prikaza 5. münchenskih dana uređenja zemljišta i regionalnoga razvoja 2003. Jasenke Kranjčević, u „Sociologiji sela“ još možemo pročitati recenzije četrdesetoga godišta časopisa „Sociologia ruralis“ iz 2000. godine i zbornika radova izdana u povodu devedesetoga rođendana prof. dr. Vika Novaka; in memoriam velikanu sociologije sela Henriju Mendrasu te Selektivnu bibliografiju radova o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i zadrugarstvu čije je sastavljanje potaknuo glavni urednik „Sociologije sela“ Antun Petak. Bibliografiju je izradila Bosiljka Milinković, koja je njome obuhvaćenu građu klasificirala u sedam kategorija ovisno o pojedinim aspektima koje obrađuju (demografski, ruralnosociologijski, ruralnoekonomski) te joj priložila i autorsko kazalo.Ljubica Ivanišević