INTIMISTIČKO I VISOKOSTRUČNO

«Književna smotra», časopis za svjetsku književnost, br. 132-133 (2-3), gl. ur. Dalibor Blažina, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2004.

"Književna smotra" časopis je koji je stručnost uvijek stavljao ispred eventualne popularnosti ili najnovijih književnih trendova. No, ponekad su se te dvije stvari uspjele poklopiti rezultirajući kvalitetnim i zanimljivim radovima. Čini se, međutim, da je u posljednjem dvobroju ipak mala prednost dana onim stručnim kvalitetama članaka.

Po običaju, svaki broj "Književne smotre" donosi i po jednu glavnu temu, ovaj put riječ je o osvrtu na opus i stvaralaštvo poljskog autora Witolda Gombrowicza, čija je stota obljetnica rođenja obilježena prošle godine. Dalibor Blažina, tako, daje uvodne opaske o mjestu u svjetskoj književnosti kontroverznoga poljskog pisca, kratak pregled njegovih hrvatskih prijevoda, te predstavlja referat o Zdravku Maliću, koji je velik dio znanstvenoga rada posvetio upravo ovom autoru i razvoju gombrovičologije na ovim prostorima. Nešto konkretnije Gombrowiczom se pozabavila Tamara Trojanowska, analizirajući njegovu dramu Ivona, kneginjica od Burgunda, zatim Arthur Grabowski, koji analizira psihološke motivacije njegovih likova, te Jerzy Jarzębski, koji tematizira Gombrowiczev odnos prema tjelesnosti u drami Opereta. Naposljetku tu je i provokativan tekst sama Gobrowicza, Protiv pjesnika, objavljen još davne 1951, ali jednako aktualan i danas.

Prioritetna stručnost i kvaliteta

Stručni dio dvobroj otvaraju dvije zanimljive rasprave o nešto manje književno uobičajenim temama – opernim libretima kao književnim djelima te o poemi Vakcinacija dubrovačkog liječnika iz 19. stoljeća, Luke Stullija, nadahnutoj otkrićem vakcinacije. Za razliku od tih, ipak nešto manje zahtjevnih rasprava, tekst Grge Miškovića o nekim aspektima pisanja Thomasa Manna, mnogo je kompleksniji pregled koji povezuje tetralogiju Josip i njegova braća s njezinim biblijskim izvorima. I ostatak analiza i ogleda iz ovog broja bavi se pojedinim svjetskim književnim imenima – od filozofskog pogleda na Zamjatinovo Mi Darka Suvina, preko nešto konkretnijih analiza pisanja Mađara Móra Jókaija i Williama Shakespearea do kratka pregleda stvaranja F. I. Tjutčeva.

Dva teksta ipak pomalo odudaraju od visokokvalitetne, ali i visokostručne razine uvrštenih analitičkih naslova. Marija Paprašarovski i Irena Lukšić iznijele su znatno intimističkije i subjektivnije impresije o dvoje zanimljivih autora – Marguerite Duras i Ilji Stogoffu, donoseći u svojim člancima i nešto više od tek provjerenih činjenica. Posljednji analitički članak zainteresirat će definitivno tek vrlo uzak književni čitateljski krug, naime, Sunil Kumar Bhatt na konkretnim primjerima detaljno analizira metriku u hinduskoj poeziji.

Zaključujemo da ovaj dvobroj "Književne smotre" ne donosi posebne pomake u uobičajenoj koncepciji časopisa, ni osobito aktualne tekstove koji bi zaintrigirali širi čitateljski krug, no oni s užim stručnim preokupacijama naći će zadovoljavajući broj naslova uobičajeno visoke kvalitete.

Jelena Gluhak