Glasovi iz prošlosti

Glasovi iz prošlosti

Zagreb, 16. ožujka Hrvatski državni arhiv izdao je dva nosača zvuka s interpretacijama glumaca zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) iz prve polovice 20. stoljeća.

Na CD-u Recitacije, kazivanja, dramski monolozi i prizori nalaze se fonogramski zapisi članova Drame zagrebačkoga HNK od 1909. do 1952. Mnogi će slušatelji prvi put imati priliku čuti interpretacije 23 dramska umjetnika, od Marije Ružička-Strozzi, Mile Dimitrijević, Nine Vavra i Josipa Pavića, preko Tita Strozzija, Dubravka Dujšina i Vike Podgorske, do Marije Crnobori i Mije Oremović.

Predstavljajući CD-e teatrolog Branko Hećimović (autor izbora zvučnih zapisa), rekao je kako se pri izboru malog broja audiozapisa glumačkih interpretacija nastojalo obuhvatiti što više dramskih umjetnika te od najvažnijih odabrati najvrednije, polazeći od kvalitete interpretacija, književnih djela i dostupnih snimaka.

Osim recitiranja i kazivanja proze, u izbor su uključeni i monolozi te prizori iz radijskih izvedaba Gundulićeve Dubravke, Moliereova Mizantropa i Krležine drame Gospoda Glembajevi te Betailleve dramatizacije Tolstojeva Uskrsnuća.

Na CD-u Kupleti, šaljivi monolozi i prozori gramofonski su zapisi članova zagrebačkoga HNK i izvođača zagrebačkih kabareta između 1906. i 1930. Zabilježene su interpretacije uglavnom profesionalnih glumaca i pjevača koji su u zagrebačkom i osječkom kazalištu nastupali u komediografskim i vedrim, zabavljačkim predstavama i operetama. Uz najzastupljenijeg Arnošta Grunda, možemo čuti i Gjuru Prejca, Jurja Devića, Eugena Pancera, Olivu Jankovu, Martu Radmanović i druge.

Nagrada Slavenki Drakulić

Leipzig, 16. ožujka Od 16 od 20. ožujka u Leipzigu je održan tradicionalni Međunarodni sajam knjiga, na kojem su se predstavile 2142 izdavačke kuće (60 više nego lani) iz 31 zemlje, a broj posjetitelja povećan je s prošlogodišnjih 102.000 na 108.000. Uspješan je bio i popratni festival Leipzig čita, na kojemu su deseci tisuća ljudi posjetili 1500 priredbi i poslušali autora poput Christopha Heina, Amosa Oza, Roberta Gernharda. Prvi put predana je i Nagrada leipciškog sajma knjige, dotirana sa 45.000 eura – u kategoriji beletristike Teréziji Mori za Alle Tage, publicistike Rüdigeru Safranskom za Schiller oder Die Erfindung des deutschen Idealismus i prijevoda Thomasu Eichhornu za prijevod epa Fredy Neptune Australca Lesa Murrayja.

Ugledna Književna nagrada za europsko razumijevanje ove je godine dodijeljena na samu otvaranju. Prigodan govor tom je prigodom održao bivši predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Hans Koschnick, a nagrada je uručena hrvatskoj književnici i novinarki Slavenki Drakulić za knjigu Oni ne bi mrava zgazili, o ratnim zločincima u Den Haagu. U obrazloženju nagrade što je dodjeljuju grad Leipzig, savezna pokrajina Saska te Udruga njemačkih knjižara, dotirane s deset tisuća eura, ističe se da knjiga sadrži dvije središnje teme 20. stoljeća: banalnost zla i psihologiju terora.

Osim Slavenke Drakulić, i mnogi drugi hrvatski autori bili su u središtu pozornosti sajma knjiga u Leipzigu. Splitski novinar i književnik Renato Baretić sudjelovao je na čitanju Mali jezici — velike literature.

Na hrvatskom štandu, koji je ove godine bio uređen na četrdesetak četvornih metara, djela su predstavili Delimir Rešicki, Renato Baretić, Jelena Čarija, Jakša Fiamengo, Luko Paljetak i Robert Perišić.

Hrvatski autori bili su zastupljeni i na štandovima njemačkih izdavačkih kuća. Jagoda Marinić, Hrvatica rođena u Njemačkoj, u Leipzigu je predstavila novu zbirku kratkih priča Ruske knjige.

Ostala težišta ovogodišnjega sajma knjiga u Leipzigu ticat će se dvjestote obljetnice smrti slavnoga njemačkog pjesnika Friedricha Schillera i njemačkih odnosa s Izraelom, dok će velika pozornost biti posvećena i skupu Deset godina poslije Daytona, na kojem je Hrvatsku predstavljala Dubravka Ugrešić.

Uspjesi hrvatskih dramatičarki

Berlin Međunarodni žiri, u sastavu Albert Ostermaier, Christiane Pohle, Slobodan Šnajder, Guntram Brattia te Iris Laufenberg, nakon čitanja 551 drame pristigle iz 33 zemlje na temu Poticanje mašte, odabrao je sedam drama koje predstavljaju novu europsku dramaturgiju.

Među izabranim dramama četiri su naslova njemačkih autora, jedna iz Austrije i dvije iz Hrvatske, od kojih je jedna napisana na hrvatskom, a druga na engleskom jeziku. Odabrani su naslovi: Juliane Kann, Blutiges Heimat – Bloody Homeland; Stefan Finke Landmetzgerei Hümmel – Hümmel Country Butchers; Nicolai Borger, Plastik – Plastic; Johannes Schrettle (Austria), Dein Projekt liebt dich – Your Project Loves You (radni naslov); Oliver Schmearing, Seefahrerstück – Seafarer’s Play; Sibila Petlevski (Hrvatska), Ledeni General – Ice General i Nina Mitrović (Hrvatska), This Bed is Too Short.

Sedam odabranih drama progovara o ljudskim odnosima, posebice ljubavi, kao o jednoj od najvažnijih tema, ali se obraćaju i političkim strukturama posredovanjem apokaliptičkih vizija budućnosti. Uspjeh dviju hrvatskih autorica u konkurenciji dramskih pisaca iz čitave Europe nedvojben je i potvrđuje da i teme s naših prostora zanimaju europske kazalištarce.

Digitalizacija kulturne baštine

Ohrid, 17. ožujka Od 17. do 20. ožujka 2005. u Ohridu je održan Regionalni sastanak o digitalizaciji kulturne baštine. Na inicijativu i u suradnji s UNESCO-ovim uredom u Veneciji organizator je bilo Ministarstvo kulture Republike Makedonije.

Sudionici sastanka predstavnici su ustanova uključenih u proces digitalizacije kulturne baštine iz zemalja jugoistočne Europe.

Iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske sudjelovala je Lana Križaj, načelnica Odjela za informacijsko-dokumentacijske poslove kulturne baštine i Dunja Seiter-Šverko, viša stručna savjetnica Odjela za knjižničnu djelatnost iz Uprave za kulturni razvitak i kulturnu politiku s izlaganjem Digitalizacija kulturne baštine u Republici Hrvatske: od trenutne situacije prema nacionalnoj strategiji.

Četvrti RAF

Zagreb Četvrta Revija amaterskog filma RAF održana je od 20. do 26. ožujka. RAF, festival neprofesijskoga filma namijenjen ljubiteljima videoprodukcije, hobistima i entuzijastima neselekcijskoga je karaktera, što znači da publici predstavlja sve filmove pristigle na natječaj, kako one koji zadovoljavaju propozicije – duljina do dvadeset minuta i producirani su u 2004/2005. godini, tako i one koji izlaze iz propozicija, ali u popratnom programu.

U glavnom je programu maksimalno jedan film jednog autora, dok su skupni radovi svi uvršteni u program. Revija se, kao i prošle godine, održala u Centru za kulturu Trešnjevka te književnom klubu Booksa, dok je festivalski klub bio raspršen po popularnim gradskim okupljalištima.

U sedam dana prikazano je više od tristo kakvoćom i tematikom raznolikih radova, uključujući i amaterske filmove četvorice hrvatskih redatelja (Grlić, Ogresta, Puhovski, Zafranović), a od 164 filma iz glavnog programa najbolji po mišljenju publike, koja je jedini žiri festivala, bit će objavljeni na DVD-u, te po tradiciji festivala regionalno predstavljeni u sklopu programa RAF putuje. Sudeći po reakcijama gledatelja tijekom festivala, ima mnogo onih koji na to mogu računati, primjerice Dogma #13 Kristijana Kaurića, Epopeja o bureku Luke Hrgovića i Marina Bušića ili dvjema nagradama (onom časopisa "04" i Low Budget Festivala iz Kikinde) nagrađenom Alkoholu Krune Janeša, koji je u filmu opijajući se pred kamerom prikazao porazan učinak alkohola na vlastito duševno i tjelesno zdravlje.

Važnost je manifestacije u ohrabrivanju mladih videoamatera i otvaranje prostora za njihovu javnu prezentaciju, a da je smisao ispunjen, govore i brojke filmova koje pristižu na adresu i rastu iz godine u godinu. Ulaz na sve projekcije i popratna događanja bio je besplatan.

42. Goranovo proljeće

Lukovdol, 21. ožujka Najveća hrvatska pjesnička manifestacija koja svake godine iznova promiče pjesničku riječ, 42. Goranovo proljeće, otvorena je u Lukovdolu, rodnom mjestu Ivana Gorana Kovačića polaganjem cvijeća na pjesnikov grob.

Pjesniku, piscu i sociologu Ivanu Rogiću Nehajevu, dobitniku Goranova vijenca, nagradu je predao predsjednik Udruge Goranovo proljeće Branko Čegec. Osim Vijenca, dodijeljena mu je i diploma te 20.000 kuna.

Visokoartikuliran opus poetskih tekstova Ivana Rogića Nehajeva nezaobilazan je na sceni suvremene hrvatske književnosti, rečeno je na svečanoj dodjeli nagrade. Rogić je, zahvalivši na priznanju, rekao kako se Goranovo proljeće veže uz početak proljeća i svaki novi životni ciklus. Uz taj ciklus ide i slavljenje pjesništva, pa se pjesništvu pristupa kao poslu obnove života, dodao je.

U obrazloženju nagrade, koje je pročitao predsjednik Povjerenstva za nagradu Goran Rem, među ostalim stoji da je ove godine povjerenstvo za dodjelu Goranova vijenca za životno djelo u području pjesničkog stvaralaštva odlučilo svoju suglasnost potpisati uz ime visokosofisticirana, modernističkog i postmodernog pjesnika Ivana Rogića Nehajeva, autora osam zbirki poetskih tekstova s opusom od oko tisuću pjesama.

Ivan Rogić Nehajev rođen je u Senju 1943, a bitnim dijelom književnoga djelovanja vezan je uz riječki postmoderni kulturni prostor. Osim pjesama, živeći i radeći u Zagrebu, objavljuje radove iz područja urbosociologije.

Nagradu Goran za mlade pjesnike dobila je Ivana Bodrožić (Vukovar, 1982), apsolventica studija kroatistike i filozofije u Zagrebu. U obrazloženju za nagradu ističe se da je rukopis Prvi korak u tamu Ivane Bodrožić slika poetskoga senzibiliteta čiji senzori snažno registriraju materijalnu i duhovnu zbilju.

Na ovogodišnji natječaj za mlade pjesnike prispjela su 72 rukopisa. Dodijeljene su i nagrade učenicima osnovnih i srednjih škola za najbolje stihove.

Manifestacija Goranovo proljeće nastavlja se tribinama, pjesničkim recitalima te predstavama u Primorsko-goranskoj županiji, Skradu, Rijeci i Opatiji, a završna večer priređena je 24. ožujka u zagrebačkom Teatru &TD.

EXPO u Japanu

Aichi, 23. ožujka U japanskom gradu Aichiju svečano je otvorena najveća svjetska izložba EXPO 2005, posvećena mudrosti prirode, odnosno ravnoteži između naprednih tehnologija i očuvanja okoliša. Na izložbi se predstavlja 125 zemalja, među kojima je i Hrvatska, čiji su paviljon osmislili Damir Fabijanić, Dalibor Martinis i tim mladih arhitekata iz zagrebačkog Studija 3LHD. Multimedijsku realizaciju potpisuje Ivan Marušić Klif, Vjeran Salamon (zvuk), Branko Cvjetičanin (svjetlo), AVC Edin Karamehmedović, a film je režirao Vinko Brešan. Suradnik za grafički dizajn je D. Gamulin. Izvedbu paviljona potpisuje ANDO Corporation, a Panasonic je osigurao svu opremu.

U hrvatskom će se paviljonu iza valovitoga pročelja od bijelog tekstila odvijati trodijelna priča o hrvatskoj nacionalnoj kulturi i umjetnosti. Posjetitelji će ulaziti u skupinama od po osamdeset osoba i zadržavati se petnaestak minuta. Hrvatski Nacionalni dan na rasporedu je 12. travnja, a njegov program, prožet metaforom solane kao vrlo stara oblika suživota čovjeka i humanoga iskorištavanja prirode, u kulturnom će dijelu uključiti izvedbu kazališnih, plesnih i likovnih projekata: baletna trupa Croatia izvest će Baranovićev balet Licitarsko srce, Lado će nastupiti u folklornom dijelu programa, dok će u glazbenom dijelu nastupiti Tamara Obrovac, Transhistria ansambl, klapa Nostalgija i Zagrebački kvartet. Također, zagrebački Prirodoslovni muzej postavit će izložbu U carstvu podzemnog zmaja / čovječje ribice, a Arheološki muzej Istre izložbu Voda kao izvor života antičke Pule. Hrvatski nacionalni dan na rasporedu je 12. travnja.

U pripremama za EXPO sudjelovali su Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo kulture, a nastup u Japanu koštao je Hrvatsku 35 milijuna kuna.

Međufestivalska suradnja

Zagreb, 23. ožujka Na inicijativu Ministarstva kulture prvi se put razgovaralo u nazočnosti predstavnika dvaju značajnih hrvatskih filmskih festivala o koncepcijama festivala, a dogovorena je intenzivnija suradnja u programskom dijelu te razmjena informacija. Utvrđeni su termini održavanja Festivala, tako će Pulski filmski festival ove godine početi 16. i trajati do 23. srpnja, dok je termin Motovunskog festivala od 25. srpnja 2005. Sastanku su bili nazočni pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan, Rajko Grlić i Olinka Vištica u ime Motovunskog festivala, te Mladen Lucić, ravnatelj, i Zlatko Vidačković, umjetnički ravnatelj Festivala igranog filma u Puli. Iako programi nisu do kraja definirani, s obzirom da se očekuju završeci međunarodnih festivala (Cannes) te završetak filmova hrvatske produkcije koji bi trebali biti uvršteni na jedan od festivala, izvijestili su pomoćnika ministra o okosnicama programske koncepcije. Početkom travnja održat će se sjednica festivalskog vijeća Festivala igranog filma u Puli, na kojoj će se donijeti novi statut i pravilnik, financijski plan održavanja manifestacije, kao i programska koncepcija Festivala.