Usvojen program Splitskoga ljeta

Split, 28. veljače Na sjednici Vijeća Splitskog ljeta - koje radi u sastavu: pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan, dogradonačelnik Splita Ljubomir Urlić, intendant splitskoga HNK Milan Štrljić, umjetnički ravnatelj Petar Selem, ravnatelj drame Elvis Bošnjak, ravnatelj opere Haris Zlodre i muzikolog Miljenko Grgić - prihvaćen je prijedlog programa 51. splitskog ljeta i odluka Gradskog poglavarstva o korištenju gradskih prostora osobito Peristila, za potrebe te manifestacije. Ove će godine tako s Peristila izostati tradicionalna Aida, no u dvanaest dana bit će održano nekoliko predstava i koncerata »koji neće neprikladnom tehnikom i scenografijom suviše opteretiti prostor«.

Na Splitskom ljetu bit će izvedeno četrdeset programa od kojih pet premijerno: u glazbenom progranu to su dramski oratorij Julija Bajamontija Prijenos svetog Dujma i Večer hrvatskih autora u povodu pedesete obljetnice smrti skladatelja Antuna Dobronića, s djelima Gotovca, Papandopula i Dobronića; u dramskom programu najavljene su Williamsova drama Noć iguane i Kralj Ubu Alfreda Jarryja, a u plesnom praizvedba baleta Daissa s glazbom Jeana Marca Zewera u koreografiji Staše Zurovca. Najavljena su zanimljiva strana gostovanja te jačanje suradnje s Dubrovačkim ljetnim igrama i festivalom Histria.

Za iduću godinu najavljeno je osposobljavanje nove pozornice i gledališta u prostoru Tvrđave Gripe sa 1200 mjesta za gledatelje. Ovogodišnji je proračun Splitskoga ljeta manji od prošlogodišnjeg i iznosi pet milijuna i sto pedeset tisuća kuna, a najmanje 25 posto troškova pokrit će se vlastitim prihodima.

Dodijeljene nagrade Hrvatskoga arheološkog društva

Zagreb, 1. ožujka Na svečanosti priređenoj u Arheološkome muzeju u Zagrebu dodijeljene su nagrade i diplome Hrvatskoga arheološkog društva (HAD) za 2004.

Nagrada Hrvatskog arheološkog društva za životno djelo Don Frane Bulićuručena je Ružici Drechsler-Bižić, koja je dugi niz godina bila voditeljica japodske zbirke u Arheološkome muzeju u Zagrebu, a od kraja sedamdesetih do odlaska u mirovinu 1986. i pretpovijesnog odjela tog muzeja. Nagrada Josip Brunšmid za 2004. dodijeljena je Vesni Girardi-Jurkić, među ostalim i zbog velikih zasluga na afirmaciji Međunarodnoga istraživačkog centra za arheologiju Brijuni - Medulin, koji je tijekom desetljeća djelovanja bio središtem intenzivnih arheoloških iskopavanja i konzervacije arheološkoga lokaliteta Vižula kod Medulina. Diploma počasnoga člana HAD-a dodijeljena je slovenskoj arheologinji Darji Pirkmajer.

U ime nagrađenih zahvalila je Vesna Girardi-Jurkić, osvrnuvši se i na sadašnje uvjete u kojima djeluje arheološka struka rekavši da je najveći problem destrukcija spomeničke baštine, koja se pak, dodala je, događa iz neznanja, lokalnih političkih interesa ili posebice danas zbog interesa financijskih lobija.

Izborna skupština Zajednice nakladnika i knjižara

Zagreb, 3. ožujka Zdenko Ljevak iz zagrebačke Naklade Ljevak ostat će na čelu Zajednice nakladnika i knjižara HGK-a i u iduće četiri godine, odlučeno je velikom većinom glasova na Izbornoj skupštini Zajednice nakladnika i knjižara HGK-a. Za potpredsjednika izabran je Valter Lisica iz riječkog Otokara Keršovanija, a novi su članovi Vijeća: Drago Kozina, Srećko Lipovčan, Svjetlana Veble, Magdalena Vodopija, Zoran Filipović, Josip Pavičić, Anita Šikić, Ljubica Jurčić, Zvonko Maštrović, Marijan Kuduz, Danijel Žderić, Vlado Vučur i Siniša Mitrović.

I na ovoj Skupštini uglavnom je bilo riječi o problemima u kojima se većina hrvatskih nakladnika našla zbog prodaje knjiga uz novine i na kioscima. Ljevak je u izvješću naglasio da su njegov prvi mandat obilježila dva ekstrema - eskalacija proizvodnje knjiga u digitalnom obliku i sitnim nakladama od petsto primjeraka u 2001. te poplava rotacijskih knjiga u više od sto tisuća primjeraka tijekom 2004. I u jednom i u drugom slučaju Zajednica je, kako je rekao, ukazivala na probleme i prosvjedovala. Prvi put prosvjedi su urodili plodom, što se nije dogodilo i drugi put, jer se nakladnici nemaju komu obratiti kad i Ministarstvo kulture podupire akcije novinskih nakladnika.

Predstavljen program Marulićevih dana

Split, 5. ožujka U Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu održana je sjednica Vijeća Marulićevih dana - koje sačinjavaju Milan Štrljić, Nenni Delmestre, Elvis Bošnjak, Želimir Mesarić i Goran Grgić te Srećko Šestan, Marijan Šare i Josip Filipović Grčić - na kojoj je prihvaćen program 15. festivala hrvatske drame i autorskog kazališta Marulićevi dani. Prema jednoglasno prihvaćenom prijedlogu izbornice Ane Lederer, na ovogodišnjim Marulićevim danima, koji će se održati u Splitu od 22. do 29. travnja, bit će prikazano jedanaest dramskih predstava hrvatskih autora u izvedbi sedam domaćih i dva inozemna kazališta.

Izabrane su ove predstave: Antigona, kraljica u Tebi Tonča Petrasova Marovića u izvedbi HNK Split (redatelj Matko Raguž); Drugi libar Marka Uvodića Splićanina Marka Uvodića u izvedbi Gradskoga kazališta mladih iz Splita (redatelj Goran Golovko); Glorija Ranka Marinkovića zagrebačkoga HNK (redatelj Božidar Violić); predstava splitskoga HNK Hajdemo skakati po tim oblacima Elvisa Bošnjaka (redateljica Nenni Delmestre); Jazz Filipa Šovagovića u izvedbi HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke (redatelj Ivica Buljan); Na rubu pameti Miroslava Krleže (monodrama u režiji i izvedbi Dragana Despota) HNK u Zagrebu; Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja Ive Brešana Dramskog teatra Skopje (redatelj Meto Jovanovski); Prije sna Lade Kaštelan zagrebačkog Dramskog kazališta Gavella (režija Nenni Delmestre); Svećenikova djeca Mate Matišića moskovskoga teatra Puškin (u režiji Aleksandra Onurova); Svoga tela gospodar Slavka Kolara Kazališta Komedija (redatelj Želimir Mesarić); te Veliki bijeli zec Ivana Vidića ZKM-a (redatelj Ivica Kunčević).

Izbornica Ana Lederer naglasila je kako nije imala velikih dvojbi o izboru. »Izdvojila sam one predstave koje pokazuju visoku kvalitativnu razinu i kad je riječ o klasičnom kao i o suvremenom hrvatskom dramatičaru.«

I ove godine Marulićevi dani imat će i radni dio pod naslovom Dramski pisac u središtu pozornosti na kojem će glumci, pisci, redatelji i publika raspravljati o temama: dramski pisac između zanimanja i hobija, hrvatska drama u proteklom desetljeću te o odnosu redatelja, glumca i suvremene hrvatske drame. Predstavit će se pisac Mate Matišić, a bit će priređena i čitaća izvedba prvonagrađene drame s natječaja Marin DržićMinistarstva kulture.

55 godina Grge i priznanje HDK-a Ici Voljevici

Zagreb, 9. ožujka Ovogodišnje Priznanje Mladen Bašić- Bibi, koju Hrvatskogo društvo karikaturista (HDK) tradicionalno dodjeljuje za životni doprinos karikaturističkom stvaralaštvu, dodijeljeno je Ismetu-Ici Voljevici, autoru legendarnoga Grge i počasnom članu Društva.

Priznanje Mladen Bašić-Bibi utemeljilo je HDK 1998. u povodu smrti dugogodišnjega predsjednika i jednoga od osnivača Mladena Bašića (1945-1997) kako bi se sačuvalo sjećanje na njegovu autorsku osobnost te posebnost njegova odnosa prema crtanju i uživanju u stvaranju karikature.

Grga je rođen 16. ožujka 1950. na stranicama političko-satiričkog tjednika »Kerempuh«. Nakon ukidanja toga lista prešao je 1955. u zagrebački dnevnik »Narodni list«, da bi od početka 1962. do kraja 2000. bio dnevna komentar-rubrika »Večernjega lista«. Od 2001. Grga je stalno na stranicama »Vijenca«. Dosad je u hrvatskom tisku objavljeno više od petnaest tisuća Grginih kolumni. Ico Voljevica dobitnik je tridesetak međunarodnih i domaćih priznanja (Grand Prix u Montrealu, Zagrebu i Ankari, Nagrada Marija Jurić Zagorka Hrvatskoga novinarskog društva za 2001. za karikature objavljene u »Vijencu«).

Red Danice hrvatske Joži Horvatu

Zagreb, 10. ožujka Hrvatskoga književnika Jožu Horvata, u prigodi njegova devedesetog rođendana, predsjednik Republike Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Joža Horvat rođen je 10. ožujka 1915. u Kotoribi. Godine 1939. objavljuje prvi roman Sedmi b, autobiografsko djelo o zagrebačkim srednjoškolcima. Nakon ratnog puta partizanskog borca 1952. izložen je kritici zbog scenarija za film Ciguli Miguli, u kojem je ismijao birokratizam i malograđanštinu poslijeratnog socijalizma. Od 1965. do 1967. jedrenjakom Besa oplovio je svijet te je to putovanje 1973. opisao u putopisnoj kronici Besa.

Među njegovim brojnim proznim djelima ističe se antiratni roman Mačak pod šljemom, autobiografska putopisna proza Molitve prije plovidbe te dječji romani Operacija Stonoga i Waitapu. U prigodi književnikova rođendana objavljeno je i deseto izdanje Bese.

Održana Sedma europska ministarska konferencija

Kijev, 10. i 11. ožujka Ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić sudjelovao je u radu Sedme europske ministarske konferencije o politici u području masovnih medija, čija je osnovna tema bila Integracija i raznolikost: Novi vidici europske politike u području medija i komunikacija. Sudionici Konferencije bili su ministri i delegati zemalja članica Vijeća Europe, koji u okviru svoje djelatnosti pokrivaju područje medija.

Ministar Biškupić na Konferenciji je održao izlaganje pod naslovom Javne politike i mediji u vrijeme globalizacije, a govorio je i o novim izazovima s kojima se susreću mediji, posebno u kontekstu dva velika procesa - globalizacije i demokratizacije.

Tijekom boravka u Kijevu ministar Biškupić sastao se i s ministricom kulture Ukrajine Oksanom Bilozir, s kojom je razgovarao o intenziviranju razmjene programa u području kulture.

Hrvatsku delegaciju uz ministra Biškupića sačinjavale su i pomoćnica ministra kulture za međunarodnu kulturnu suradnju Goranka Horjan i Ivana Morić iz Ministarstva vanjskih poslova, članica Upravnog odbora za masovne medije Vijeća Europe.

Na Konferenciji su prihvaćene tri političke rezolucije i akcijski plan koji određuje rad Vijeća Europe u području medija u sljedeće četiri godine. U raspravi koja je prethodila prihvaćanju naglašeno je pitanje transparentnosti i medijskog vlasništva, a u svrhu sprečavanja medijske koncentracije i osiguravanja medijskog pluralizma.

Nagrada Citta di Saló Ljerki Car Matutinović

Salo, 13. ožujka Pjesnikinji, prozaistici, književnici za djecu, esejistici, književnoj kritičarki i prevoditeljici Ljerki Car Matutinović u talijanskom je gradu Saló predana čuvena nagrada ocjenjivačkog suda na međunarodnom natječaju za poeziju i prozu Citta di Saló 2005. Jedanaest članova ocjenjivačkoga suda, među kojima su poznata kritičarska pera kao što su Giorgio Barberi Squarotti, Alessandro Quasimodo, Guido Zavanone te Rina Gambini, nagradilo pjesmu hrvatske književnice Sonet o povratku molitvi, u prijevodu autorice, koja će biti tiskana u zasebnoj antologiji. Na natječaju je sudjelovalo oko 850 sudionika.

Izabrani hrvatski predstavnici na INDEX-ovu natječaju

Najveći svjetski natječaj za dizajn, INDEX 2005, izričito je usmjeren na dizajn koji poboljšava kvalitetu života velikom broju ljudi, a organiziraju ga grad Kopenhagen i Danski dizajnerski centar te ostale danske ustanove, koje će 25. rujna 2005. dodijeliti po pet nagrada u iznosu od sto tisuća eura za svaku od kategorija natječaja (Tijelo, Dom, Rad, Igra i Zajednica).

Na natječaj se prijavilo šezdeset autora, dok ih je devetnaest na kraju i predalo radove. Pravo na sudjelovanje imali su dizajneri, dizajnerski timovi, arhitekti, javne i privatne tvrtke, studenti te entuzijasti dizajna. Hrvatsko dizajnersko društvo nominiralo je četiri rada za navedene kategorije, osim za kategoriju Dom, za koju nije izabran ni jedan rad, jer pristigli radovi nisu zadovoljavali kriterije INDEX-a. Ocjenjivački sud koji su činili Ivana Fabrio, Tatjana Grozdanić-Begović, Boris Hajoš, Ljubomir Miščević, Maroje Mrduljaš, Nikola Radeljković i Feđa Vukić izabrao je ove radove: osobni pročišćivač vode autora Parabureau, odnosno dizajnera Marka Bausa i Igora Stanišljevića; Person. al. Computer Studija Cavarpayer, (dizajnerice Narcisa Vukojević, Mirna Mihelčić, Tina Ivezić, Ira Payer); autolopatu Marijana Vejvode (projekt nagrađen prvom nagradom na drugom Zagrebačkom filmskom festivalu) te igru za dječje vrtiće Play away violence autorskoga trojca Nina Bačun, Robert Bratović i Zlatko Kapetanović. Ocjenjivački sud dodijelio je i nekoliko posebnih priznanja: Tomislavu i Dadi Lerotić za projekt starih novina, Borisu Ljubičiću za Crno i bijelo, te Nevenu Kovačiću i Luki Bakracu za konstrukciju re-charge bicikla, koji se kreće isključivo snagom elektromotora.