Pregršt dobrih želja

Ima riječi koje su tu, pokraj nas, nadohvat ruke, prepoznajemo ih, pravilno ih upotrebljavamo, no kad treba reći što one točno znače, ustuknemo. Da, zbilja, što znače? Jedna od takvih riječi, uvijerila sam se malom anketom, jest i riječ pregršt. One koje sam pitala što pregršt znači najčešće su mi, ne baš sigurni, odgovarali (više pokazivali rukama) naramak (onoliko koliko se složi na ruku savijenu u laktu). No da bolje poznaju Bibliju (u 90 posto katoličkoj zemlji, kakvom sebe Hrvatska često prikazuje, očito znanje i na tom polju dobrano šepa), odmah bi shvatili da se naramak nikako ne može zamijeniti s pregršti. »Zagrabite pune pregršti pepela iz peći, pa neka ga Mojsije pred faraonovim očima baci prema nebu«, govori Bog (Jahve) Mojsiju i njegovu bratu Aronu, velikom svećeniku (Izl 9, 8). Kako bi se to pepeo mogao nositi u naramku? Ili: »Ja nemam pečena kruha, nemam do pregršti brašna u ćupu i malo ulja u vrču«, reče udovica iz Sarfate Sidonske proroku Iliji (1 Kr 17, 12). Vidi se da se pregršt u pravom značenju odnosi na nešto sipko, a to se ne može (bez druge ambalaže) nositi u naramku (kao što se, na primjer, mogu nositi drva).

No nedavno sam u novinama naišla na pregršt dobrih želja i na pregršt problema. Kako spojiti pepeo i brašno, s jedne strane, s dobrim željama i problemima, s druge? Zainteresirala sam se za riječ pregršt, a i za njezinu količinu. Bilo mi je jasno da se prvotno značenje riječi pregršt odnosi na sasvim određenu mjeru. Nisam se prevarila. Pregršt dobrih želja, pjesama, problema, misli - sve su to knjiška, sekundarna značenja riječi pregršt. Njima se osnovnom značenju te riječi još nismo nimalo približili. Pa, približimo se!

PUNA ŠAKA

Vidjeli smo da osnovno značenje bolje izražavaju sintagme pregršt brašna i sl., zapravo one količine sipke tvari koja može stati u sastavljene dlanove i do vrha ih ispunja. I sami dlanovi skupljeni u oblik posude čine pregršt.

Osnovna riječ grst danas se samostalno više ne upotrebljava, no poznata je iz prasl. vremena - *grst = puna Üaka (rus. gorst’, ÞeÜ. hrst); grÞ. agost¾s znaÞi Üaka savijena na primanje (od ageÝro = skupljam, okupljam). Nije daleko ni agorß, prvotni naziv za narodnu skupÜtinu u starih Grka, a to je bilo na javnom prostoru, trgu, pa se tako reklo i za trg. Agora je bila i tr×nica, zapravo svako sastajaliÜte ljudi na javnom mjestu. Upravo je svojom otvorenoܵu i javnoܵu takav prostor mogao izazivati i takvu nelagodu koja je prerasla u fobiju. Agorafobija je strah od Üirokih otvorenih prostora, ali i od javnoga nastupa, istupanja.

RijeÞi grst dodan je prefiks prð- da se izbjegne homonimija s rijeÞi grst u drugom znaÞenju - ga­enje, gnuÜanje; gadura, gad, gnus (njem. Ekel) - od koje glagol rabimo i danas: grstiti se / grustiti se (od prasl. *grõstiti). Grstiti se znaÞi praviti grimase (faksne, njem. Faxe, kreveljenje) od ga­enja (vrlo Þesto na kiselost ili druge neugodnosti bez voljnoga poticaja), gaditi se, izazivati u komu osjeµaj gadljivosti (jelo mi se grsti - jelo mi se gadi; grstim se na ponutrice - gade mi se ponutrice). No nije to jedini predmetak koji se stavlja pred imenicu grst. Zagrst npr. znaÞi ruÞni zglob, a zagrsnica je orukvica spletena od domaµe vune (manÜeta; fr. manchette, od manche = rukav, a ovo od lat. manica = rukav < manus = ruka). (Ovo s ga­enjem, kako vidimo, nema veze, nego se vraµa prvotnom kraku znaÞenja - ruci.)

SLINE ILI SKOMINE

Na kiselost (osobito limuna i drugoga kiselog voµa) mnogi se ljudi grste, i to tako da im idu skomine. Skomine (pluralna rijeÞ) uzalud µete tra×iti po danaÜnjim hrvatskim rjeÞnicima, no ima ih moj pouzdani D. ParÞiµ (RjeÞnik slovinsko-talijanski, 1874): allegamento o astringenza de denti - (u)trnuµe zubi, otupjelost kad vam utrnu zubi, npr. kad jedete zelene Üljive. Ja taj izraz znam i kao ╗cure mi sline½ ili skomine. No kad cure sline na neku hranu, to ne mora nu×no biti neugodno. Sline mogu curiti i kad zamiÜljamo hranu koju jako volimo ili ×elimo. U kajkavskom skomine znaÞe zazubice (rastu mi zazubice), a u ÞeÜkom to su laskominy. Korijen je *skem-, u prijevoju *skom-, a sufiks -ina daje im pejorativno znaÞenje. Slina je inaÞe prirodni produkt rada ×lijezda slinovnica u ustima. Prasl. *slina srodno je s latvijskim slienas, srvnjem. slim, njem. Schleim, sluz, a bez prijedloga *s- grÞ. alÝno znaÞi nama×em; lit¾s, gladak; lat. linere, namazati, zasmoliti; njem. Lehm, ilovaÞa; Leim, ljepilo - sve iz ie. korijena *(s)lei-, sluzav, ljepljiv, gladak. No sliniti se mo×e, naravno, i u prenesenom znaÞenju: pretjerano se tu×iti na Üto, plakati bez veµeg razloga, cmizdriti. A onda upada i sleng: ljubiti (se), a sliniti nad neÞim znaÞi ×eljeti neÜto, diviti se neÞemu. Danas ukljuÞuje i ×udnju (obiÞno muÜkaraca) za lijepim i nedohvatnim ×enama (slini za njom). Ipak, kad se ka×e slinavac, ne misli se na tako uspaljenoga muÜkarca, nego na plaÞljivca, cvilidretu.

Ako vam veµ cure sline ili idu skomine, neka to bude na neÜto lijepo. A takav je svaki tekst Halila D×ubrana, osobito njegova mudra pjesma koja odiÜe biblijskim tonom i vraµa nas na biblijsko vrelo rijeÞi pregrÜt - PregrÜt pijeska sa ×ala.