Predstavljen Svetokriški ulomak

Rijeka 16. veljače Riječki povjesničari akademik Petar Strčić i Darko Deković na konferenciji za novinare u riječkom Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU predstavili su ulomak od pečene gline promjera oko pet centimetara s glagoljskim natpisom. Ulomak je 1. prosinca prošle godine pronašao riječki osnovac Antonio Torre na brdu Svetom Križu iznad istočnog dijela grada u sklopu izviđanja terena za uređenja poučne staze. Strčić i Deković tvrde da je to jedan od najvažnijih arheoloških nalaza u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina.

Na tom artefaktu, nazvanu Svetokriški ulomak po nazivu brda na kojem je nađen, nalaze se samo četiri glagoljska slova upisana izvorno u još svježu glinu prije pečenja, Đ(jat), s, a i e.

Na temelju paleografskog ispitivanja, odnosno usporedbe oblika i načina upisivanja slova prema pojedinima povijesnim razdobljima, utvrđeno je da bi natpis mogao potjecati s kraja 13. stoljeća, a točnost pretpostavke o starosti utvrdit će se suvremenim tehnološkim znanstvenim postupcima utvrđivanja starosti keramičkih nalaza.

Goranov vijenac Ivanu Rogiću Nehajevu

Zagreb 17. veljače Ivan Rogić Nehajev ovogodišnji je dobitnik nagrade Goranov vijenac za cjelovit pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti. Tako je odlučila prosudbena komisija u sastavu Krešimir Bagić, Miroslav Mićanović, Zvonimir Mrkonjić, Goran Rem i Milorad Stojević, a nagrade će tradicionalno biti dodijeljene u Lukovdolu 21. ožujka u sklopu Goranova proljeća.

Ivan Rogić Nehajev rođen je 1943. u Senju, diplomirao je psihologiju, sociologiju i filozofiju, a doktorirao urbanu sociologiju. Profesor je Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu. Bio je prvi i glavni urednik lista »Tlo« i član osnivačkih redakcija listova i časopisa »Kamov« i »Pitanja« Objavio je šest pjesničkih zbirki te mnogobrojne esejističke i sociološke studije.

Na natječaj za mlade pjesnike ove su godine prispjela 72 rukopisa, a prosudbeno je povjerenstvo (Miloš Đurđević, Sanja Jukić i Tvrtko Vuković) nagradu Goran za mlade pjesnike dodijelilo pjesnikinji Ivani Bodrožić za rukopis Prvi korak u tamu. Ivana Bodrožić rođena je 1982. u Vukovaru. Apsolventica je studija kroatistike i filozofije u Zagrebu. Pjesme je objavljivala u »Vijencu« i »Quorumu«. Uz nagrađenu autoricu žiri je posebno izdvojio rukopise Josipe Dragičević, Steve Đuraškovića, Marija Kovača i Franje Nagulova. Izbor iz poezije pohvaljenih autora bit će tiskan u časopisu »Quorum«.

Lucja Mazdiar pobjednica natjecanja Vaclav Huml

Zagreb 18. veljače Na 8. međunarodnom natjecanju Vaclav Huml sudjelovalo je 47 natjecatelja iz 21 zemlje, a najviše natjecatelja, po pet, bilo je iz Hrvatske i Poljske. O nagradama odlučivao je ocjenjivački sud u kojemu su bili istaknuti inozemni violinisti, a predsjednik suda bio je Ljerko Spiller, hrvatski glazbenik koji od 1935. živi u Buenos Airesu. Nakon dva izlučna kruga šest finalista natjecanja na dva je finalna koncerta pratila Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem Mladena Tarbuka.

Pobjednica je natjecanja poljska glazbenica Lucja Mazdiar, koja je osvojila nagradu Zlatko Baloković. Uz novčani iznos pobjednica je dobila i violinu koju je za tu prigodu izradio majstor Slavko Domitrović. Drugu nagradu dobio je Ivan Pochekin iz Rusije, a treća je pripala hrvatskom violinistu Ivi Dropuliću. Dodijeljeno je i nekoliko specijalnih nagrada.

Umro Mladen Pejaković

Zagreb 19. veljače Mladen Pejaković, istaknuti hrvatski slikar, kazališni i filmski scenograf, autor animiranih filmova, likovni teoretičar i kritičar, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, umro je u Zagrebu. Rođen je 1928. u Petrinji, a 1955. diplomirao je na Akademiji primijenjene umjetnosti u Zagrebu u klasi Ernesta Tomaševića.

Mladen Pejaković pisao je studije iz suvremene i starije hrvatske likovne umjetnosti, analitički je obradio predromaničke spomenike u Dalmaciji, osobito crkvu Svetog Križa u Ninu. Postavio je stalne muzejske zbirke Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu 1960, Arheološkog muzeja u Zadru 1975. te brojne izložbe u zemlji i inozemstvu, među kojima Svjetlo i prostor u starohrvatskom graditeljstvu (1978), veliku izložbu o Ivanu Meštroviću 1983, Pisanu riječ na tlu Hrvatske (1987), 1000 godina hrvatske skulpture (1991), nekoliko izložbi Zagrebačkog salona te velik broj izložbi u Klovićevim dvorima.

Ministarstvo kulture o spomeničkoj renti

Zagreb, 21. veljače Lani je u Hrvatskoj ostvareno 68 milijuna kuna od spomeničke rente, od čega 39 milijuna ili 60 posto pripada gradovima i općinama, a 28 milijuna ili 40 posto Ministarstvu kulture. Taj podatak iznio je na konferenciji za novinare državni tajnik Ministarstva kulture Jadran Antolović. Zakon o spomeničkoj renti donesen je 1999, izmijenjen je 2003. godine, a na konferenciji za novinare bilo je i riječi o načinima provedbe zakonskih odredaba o spomeničkoj renti. Postoje tri vrste spomeničke rente: apsolutna te dvije vrste diferencijalne rente.

Temeljna je značajka spomeničke rente, tvrdi Antolović, da ona nastaje isključivo uporabom spomenika ili njegovih spomeničkih sredstava, koja se putem potrošnje proizvoda i usluga ostvaruje na tržištu, a u budućnosti ubiranje bi spomeničke rente trebalo biti jedna od najvažnijih mjera u očuvanju kulturne baštine.

Po ubiranju spomeničke rente u Hrvatskoj na prvom je mjestu Dubrovnik, koji je odredio dvije od tri vrste rente koje se naplaćuju u iznosu od deset kuna po četvornom metru, pa se na taj način ubire oko dva milijuna kuna godišnje.

Grad Zagreb u ubiranju rente odredio je tri zone - A zona sedam kuna, B zona pet i C zona tri kune po četvornom metru, ali ubiranje spomeničke rente još se potpuno ne provodi. Ministarstvo je procijenilo da bi se u Zagrebu od spomeničke rente trebalo dobiti oko 175 milijuna kuna, no u prošloj je godini prikupljeno tek deset posto toga iznosa. Split je jedini od većih gradova koji još nije donio odluku o spomeničkoj renti.

Naronski carevi u vatikanskim muzejima

Vatikan, 22. veljače U Vatikanskim muzejima otvorena je izložba Augusteum di Narona - Roma al di la dell’Adriatico o Augustovu hramu u nekadašnjoj rimskoj koloniji Naroni, današnjem mjestu Vid kod Metkovića. Dosad je ta izložba Arheološkog muzeja u Splitu bila postavljena u Splitu, Oxfordu i Barceloni, a u Zagreb će doći u lipnju. Eksponate čini devet mramornih kipova koji su prezentirani u izvornom ambijentu - carskom hramu koji je djelomično rekonstruiran. Na izložbi se mogu vidjeti i dragocjeni nalazi keramike, stakla i novca. Posebna je atrakcija izložak poznat kao Oxford-Opuzen Livija, kip carice Livije, čija je glava bila u Muzeju Ashmolean u Oxfordu, a tijelo u Opuzenu, dok ih nisu spojila nova istraživanja. Izložba se održava pod pokroviteljstvom Vijeća Europe, predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera te državnog tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana.

Izjava o položaju hrvatskoga jezika HAZU

Zagreb, 23. veljače Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) jednoglasno je prihvatilo Izjavu o položaju hrvatskoga jezika, koju je, potaknut nizom aktualnih pitanja o hrvatskom jeziku, predložio Akademijin Razred za filološke znanosti.

U Izjavi se ističe da je »hrvatski književni ili standardni jezik poseban i neovisan jezik od srpskoga i drugih srodnih standardnih jezika«.

Pitanje o položaju hrvatskog jezika, kako se napominje na početku dokumenta, u prvom je redu pravno pitanje, a jezikoslovna argumentacija preduvjet je pravnoj samo utoliko što treba odgovoriti da li je hrvatski jezik poseban jezik, različit od srpskog, od bošnjačkog ili od crnogorskog, i da li je jezik Hrvata u BiH isti kao i hrvatski jezik u Republici Hrvatskoj.

»Iako Hrvati govore različitim narječjima i govorima, kao i drugi narodi, hrvatski je književni i/ili standardni jezik jedan i jedinstven«, naglašava se u Izjavi.

Sastavljena Tentativna lista

Ovog mjeseca Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske zaključilo je Tentativnu listu, listu nominacija za upis na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine, za koju je pristiglo jedanaest prijedloga iz svih krajeva Hrvatske.

Splitski konzervatori predložili su antički ager u Starom Gradu na Hvaru, Dioklecijanov akvedukt, kao i antički kamenolom u Škripu na Braču. Iz Zadra je stigla nominacija za episkopski sklop, dok je Dubrovnik nominirao povijesnoubranističku cjelinu Stona. Za UNESCO-ovu listu Rijeka je predložila Lubenice, varaždinski konzervatori dvorac Veliki Tabor, a Osječani kompleks osječke Tvrđe. Uprava za zaštitu prirode predložila je dva prirodna dobra: Lonjsko polje i Velebit, a zanimljiv je i prijedlog Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta koji je nominirao limes u Hrvatskoj, veliki sustav utvrda i vojnih logora uz granice Rimskog Carstva.

Nakon Tentativne liste slijedi priprema nominacija potpunih projekata, a Hrvatska će ove godine predložiti najviše dva najbolje pripremljena projekta.

Na sadašnjoj je UNESCO-voj listi šest hrvatskih lokaliteta: Dubrovnik, Dioklecijanova palača, Nacionalni park Plitvička jezera, Eufrazilijeva bazilika u Poreču, Trogir i šibenska katedrala.

UNESCO također zaprima i prijedloge za listu remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva, koja se prema kriterijima podnosi svake dvije godine. Prošle godine Ministarstvo kulture predložilo je hrvatsko čipkarstvo i Sinjsku alku.