Vijenac 287

Filatelija

FILATELIJA: MOTIVI PRIGODNIH MARAKA

Oxford-Opuzen Livija

Autorica Danica Pečanić, slikarica i dizajnerica, dimenzije blok 110 x 71 mm (marka 35,50 x 29,82 mm), naklada 20000, datum izdanja 24. veljače 2005.

FILATELIJA: MOTIVI PRIGODNIH MARAKA

Oxford-Opuzen Livija

Autorica Danica Pečanić, slikarica i dizajnerica, dimenzije blok 110 x 71 mm (marka 35,50 x 29,82 mm), naklada 20000, datum izdanja 24. veljače 2005.

Grad Narona (sada mjesto Vid, blizu Metkovića, Hrvatska) bio je važna rimska kolonija u dolini rijeke Neretve. Premda je Salona bila neprijeporno središte rimske provincije Dalmacije, od kasnoga republikanskog razdoblja, Narona je imala važniju ulogu u odnosu na jugoistočnu Europu, povezujući obalu s unutrašnjošću. Najranije vijesti o Naroni, još u 4. st. pr. Kr., donose Pseudoskilak i Teopomp, no, sredinom 2. st. pr. Kr. imamo arheološki nedvojbeno zajamčen emporij, koji je smješten u vrhu delte rijeke Neretve (rimski Naro, grčki Naron), točno na mjestu gdje će u posljednjim desetljećima 1. st. pr. Kr. biti izgrađen rimski forum kolonije Narona. Narona je status kolonije najvjerojatnije dobila od cara Augusta, premda nije bez osnove ni mišljenje da je ona bila već julijevska kolonija, dakle, prije 27. god. pr. Kr. Sačuvani su gradski bedemi s kulama, a nekoliko djelomično istraženih vila rustika, u neposrednoj blizini gradskih bedema, pokazuje zavidan stupanj uređenja unutrašnjosti.

slika

Na prostranu forumu najimpresivnije je zdanje Augusteum, otkriven i istražen 1995. i 1996. Taj mali hram, s celom i predvorjem, na povišenom platou uz forum, točno na mjestu gdje se spaja Donji i Gornji grad, bio je podignut za cara Augusta oko 10. god. pr. Kr. Tada su, na zidanom postamentu, postavljene i prve statue u njegovoj unutrašnjosti, koja je bila s jednostavnim crno-bijelim mozaičkim podom. Može se zaključiti da je Augusteum bio porušen potkraj 4. stoljeća, kada je napušten i cijeli forumski sklop.

Augusteum Narone, s petnaest sačuvanih velikih kipova od njih više od dvadeset, najbrojnija je skupina rimskih carskih kipova dosad uopće pronađena. Osim Livije iz Augustova doba, novim otkrićem spoja glave (izložene u muzeju Ashmolean u Oxfordu od 1878. do 2000, sada na višegodišnjoj posudbi splitskom Arheološkom muzeju) i tijela kipa (o kojem je skrbio grad Opuzen) u Arheološkom muzeju u Splitu 22. siječnja 2001. došlo se i do drugoga Livijina kipa, iz Tiberijeva doba, koji je nastao između 14. i 21. god. po Kr. Kip je visok 184 cm, tijelo mu je isklesano od penteličkoga mramora, a glava od mramora iz Parosa.

Upravo je ta statua, nazvana Oxford-Opuzen Livija iz Narone, glavni motiv poštanske marke i bloka. Marka je tiskana u bloku, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Priredila Sandra Cekol

Vijenac 287

287 - 3. ožujka 2005. | Arhiva

Klikni za povratak