Dojmljiva tekstovna građa

Dojmljiva tekstovna građa

Korijeni su današnje gradske knjižnice Zadar, kao i Znanstvene knjižnice, u prvoj zadarskoj javnoj knjižnici, poznatoj pod nazivom Paravia, koja je osnovana još davne 1857. na poticaj i zahvaljujući donaciji Pierra Alessandra Paravije. Odijeljena od Narodne knjižnice kao posudbeni odjel, od 1949. djeluje kao samostalna narodna knjižnica. U njezinu je fondu sto tisuća svezaka, uglavnom knjižne građe. Gradska je knjižnica i središnja knjižnica županije, koja se brine o svim školskim i javnim knjižnicama na svojem području. Ratnu sudbinu Hrvatske od 1991. do 1995. dijelila je i Knjižnica. Pogođena je s osam projektila 4. listopada 1991. Iako su zgrada, oprema i knjižni fond bili teško oštećeni, Knjižnica je sve vrijeme rata usluživala svoje članove.

Projektom adaptacije Knjižnice (u novom prostoru) Gradska knjižnica postala je kulturno-informacijskim i multimedijalnim središtem Grada Zadra i njegove bliže okolice. Za dokaz te tvrdnje dovoljno je navratiti na njezine internetske stranice i pogledati tjedni ili mjesečni raspored događanja te prolistati kataloge i informirati se o zbirkama knjižnice.

Tekstualna je građa stranice dojmljiva, a ono što me najugodnije iznenadilo jest ispravan omjer njegove informativnosti i stručnosti s jedne te nepretencioznosti i komunikativnosti s druge strane. Navodim tek jedan primjer. Posjetitelje koji nisu iz Zadra, a žele posjetiti knjižnicu tijekom boravka u gradu u rubrici Info, podrubrika Putokaz, djelatnici knjižnice savjetuju: »navođenje da je Knjižnica u ulici Stjepana Radića ne mora biti od koristi budući da mnogi ulice pamte po starim imenima, a nova se stalno mijenjanju. Orijentiri koji će vam dobro doći su ’Mala pošta’, Nova banka i vojarna u ul. S. Radića, ’most’.« Dizajn stranice funkcionalan je i (gdje je to moguće) maštovit, a o tome da njezini priređivači dobro razumiju logiku internetskoga medija uz preglednost sadržaja najbolje svjedoči prisutnost eksternih linkova (čiji broj bi, kada je riječ o književnim kritikama, mogao biti i veći).

Srce internetske stranice svake knjižnice njezin je katalog, na čiji rad ipak imam poneku zamjerku. Primjerice upišem li kao ključne riječi ime književnice Jagode Truhelka (neovisno o poretku riječi) dobit ću dva naslova, dok će me klik na književničino ime u detaljnom prikazu bibliografskih jedinica odvesti do deset ponuđenih naslova.

Unatoč toj primjedbi internetske stranice gradske knjižnice Zadar u cjelini možemo po mnogočemu ubrojiti među najbolje knjižničarske stranice hrvatskoga kulturnog weba.

Sandra Cekol