Pouke za čestit život

Pouke za čestit život

Vlado Poznovija, Biti Yogi, Yoga Centar, Zagreb, 2004.

O mogućnostima preobrazbe običnog življenja u božansko govorilo se i pisalo ’otkad je svijeta i vijeka’. Prvi takav zapadnjački bestseler pouka za čestit život, kakvog je - s primjerima, kreirao i sam Marko Marulić, jest onaj o nasljedovanju Krista (Imitatio Christi) Tome Kempenskog, potom i Franje Saleškog. Suvremeni priručnički slijednik na tragu istih jest i knjiga Biti Yogi. Iako na prvi pogled nema veze s kršćanskom religijom u sklopu koje su djelovali ovi ranorenesansni mislioci, ipak ima ne samo veze s njom nego i s onom budističkom i muslimanskom i hinduističkom i židovskom i svim ostalim vjeroispovijestima, baš kao što ujedno i nema veze ni sa jednom od njih. Radije naime negoli određenu religiju Biti Yogi propagira Istinu koja prosijava kroz sve religije. Pronosi poruku srca, duh mudrosti i glas istine koji se mogu otkriti primjenom uputa koje pruža, obrađujući brojne teme za sve one zainteresirane za poboljšanje i unapređenje kako svog svakodnevnog života tako i duhovnog razvoja, kroz tehnike puta približavanja Bogu - koji se slijedi kroz vlastitu nutrinu, a kojima se postiže mir, vedrina, ispunjenje, neovisni o izvanjskim čimbenicima.

TRANSFORMACIJE ENERGIJE

Pritom nije riječ o još jednom postmodernističko-newageovskom instantnom psihološkom priručniku za samopomoć (prekonoćnu morning glory); radije ozbiljnoj i stručnoj studiji koja na znalački i znanstveni, ujedno filozofski i pristupačan način obrađuje bazične nezaobilazne stavke za svakog intencionalnog aspiranta ka osobnome razvoju - meditaciju (kao) i relaksaciju (čovjek treba stvoriti samoću u duši i usred najveće zaposlenosti da bi svoje srce podigao k Bogu); bramacharyu i tantru (potpuni celibat no ne potiskivanje energije nego njeno transformiranje od tijeka ’nizvodno’ takozvane seksualne njene forme ili manifestacije, ka ’gore’ kako bi izazvala božansku ljubav jednog Isusa ili empatijsko suosjećanje jednog Bude); mantre (mentalne formule koje sadrže svu božansku moć, a koja se očituje čak i na fizičkom planu); čakre i kundalini (centre svijesti mistične fiziologije, vrtloge eterične materije, pri čemu se u nutrašnjem psihičkom centru budi kundalini kao statički oblik stvaralačke energije); karmu (jer kozmički determinizam postoji samo za neupućenu svijest i svako zbivanje pravedna je naknada za prošla činjenja); ego (skup pojedinčeve prošlosti, kontinuiteta, svega akumuliranog, uvjetovanosti, želja i žudnji, patnji i zadovoljstava; pri čemu se tendira osloboditi vrtloga tih istih slika i osjećaja; izbjeći kotaču prolaznih egzistencija kako bi se osjećala samo žeđ za apsolutnim); lucidno sanjanje (svojevrsna prekognicija i astralna projekcija; još je Freud govorio o tumačenju snova kao kraljevskome putu do spoznaje o duši, dok je francuski orijentalist i filozof Henry Corbin prispodobio o vizionarskom snu kao prenositelju sanjača u imaginarni svijet koji u čovjekovu biću na određenoj razini pretpostavlja »moći što su u našoj zapadnjačkoj civilizaciji možda zakržljale ili izgubile djelatnu snagu«, tako san čineći kozmičkim očitovanjem odnosno teofanijom); ali i prehranu i zdravlje, odnosno fizički i psihički trening, seksualni život, evoluciju koncepta Boga i tako dalje.

BITNO JE OČIMA NEVIDLJIVO

Ipak, kako to poručuje sam autor, »najsvetija znanja ili najuzvišenije istine nikad se ne mogu sasvim savršeno izraziti (ni na koji način) baš kao što se ni Tišina ne može izraziti bukom riječi. Bezimena Realnost ne može biti precizno imenovana jer su sva imena samo djelić njene veličanstvenosti. Bog ili Apsolutna Istina ne može biti zatvoren ni u jednu knjigu. Bog nije ni On ni Ona ni Ono ni To, nego više od svega toga.« Ipak, ova će knjiga pojedincu zasigurno pomoći na putu unapređenja vlastita života, preobrazbi ljudske prirode u božansku, niže u višu, te u otkrivanju vlastitih neslućenih vrhunaca, odgovarajući kao takva brahmanskom ’viđenju okom srca’ ili Saint-Exuperyjevskom ’samo srce dobro vidi - bitno je očima nevidljivo’.

Katarina Marić