Elita

Kako god okrenem, ne uklapam se ni u jednu od sve brojnijih elita: ni u političku, ni u društvenu, ni u sportsku, ni u novinarsku, ni u strogo znanstvenu, ni u gospodarsku (za nju u ovim prijetvorno-pretvorbenim danima narod rabi druga imena). Za elitu ne vrijedi ono »demokratsko« geslo: »Neka cvate tisuću cvjetova« ili, razumljivije, dao bog veći kup (elita). Masovnost uništava eliti osnovno značenje, a to je: izbor, izabranici, najistaknutije i najuglednije osobe društva, zajednice, struke. No ipak, tko bi rekao da će me posao kojim se bavim već skoro 40 godina - lektorski - uključiti u samo srce elite! Lektor elita? Da, i to u korijenu. On nam je, naime, zajednički. O toj dubokoj vezi novopečena, brzopotezna, lakosklepana i lovozgrćuća »elita«, npr ona koju sam nedavno tek nakratko u TV slici vidjela kako okupira (skupo srondano) gledalište nacionalne kazališne kuće u Zagrebu, i ne sluti. To je horizont koji će joj trajno ostati zastrt. Jer se do njega ne stiže ni trapavim valcerom znojnih dlanova, ni »nogom ličkom i cipelom bečkom«, a sve pod firmom nejasnih (pardon, netransparentnih) »dobrotvornih priloga«. To je pustolovni elitizam duha bez rezervacije, dostupan samo onima koji ljube znanje i k njemu teže.

BIRATI I BRATI

Elita (fr. élite) kao riječ glagolski je pridjev trpni ž. r. glagola élire, što znači birati, izabirati. No ispod tanke glazure već probija latinski: ex, iz + legere, skupljati, brati, birati; namatati, navijati, promatrati. Electa je izabrana, a eligere (sličan glagolu legere), osim birati, izabirati, znači i isplijeviti, pa se naša svekolika samoproglašena »elita« može nazvati i pljevom. Elegancija je alfa i omega okupljanja elite, no sama riječ elegantan (od lat. elegans) znači tek onaj koji bira (pretpostavlja se s ukusom), a ne podrazumijeva sve one raskošne draperije i šlepove na damama bez šlifa (njem. Schliff, uglađenost, finoća, takt u ponašanju), jer se taj šlif - usprkos brzini turbo automobila i životnom ritmu te uvijek poželjnom »adrenalinu« - ne može naučiti sedam dana prije bala.

No glagol legere povezan je i s glagolom čitati (tal. legere, čitati; njem. lesen također). Ie. korijen *bher- značio je nositi (grč. phéro, nosim; lat. fero), a sačuvao se u imenici breme, pridjevu bremenit i sl. Preko značenja prinijeti, prinositi razvilo se u svim slavenskim jezicima značenje skupljati (zbirati). Slovenski glagol brati (=čitati) doslovni je prijevod lat. legere, koji bukvalno može značiti skupljati predmete, a u prenesenom značenju skupljati slova pri čitanju, dakle čitati. Iz istoga je korijena *bher- i bređa životinja, tj. noseća.

Hrvatski glagol čitati vuče korijen od ie. *keit, *kit, prasl. čt-, lit. skaityti, brojiti. ╚itati, dakle, znaÞi zbrajati slova. A lektor radi upravo to: cijeli ×ivot premeµe, zbraja i pribraja slova tu­ih rijeÞi u suvislu cjelinu. Nerijetko je to iscrpljujuµi posao, Üto ga dovodi u vezu i s vojniÞkom disciplinom. Naime, i legija i legionari (danas uglavnom plaµenici na ratiÜtima bogu iza le­a) izvode se, kao i elita, iz istoga lat. glagola legere. Legija (lat. legio) bila je u starom Rimu izabrana vojna jedinica od 500 ljudi.

TAJNA VEZA

Nakon razotkrivanja tajne veze izme­u elite, Þitanja, lektora, bre­ih ×ivotinja i legionara, red je upasti i u kremu. Jer (druÜtvena) krema drugo je ime za elitu. Mene ova hrvatska, kako je vidim u medijima, podsjeµa viÜe na skramu (tanku naslagu, kakva se npr. uhvati kao krasta na rani; prasl. *skorm, mast; rus. sk¾rom, polj. skrom). No vratimo se kremi! Osnovno znaÞenje kreme jest: 1. ×itka masa raznih sastava (u kozmetici, higijeni), 2. nadjev za torte i kolaÞe (i ╗samostojeµa½ smjesa). TeÜko da bi se elita poistovjetila sa ×itkom kozmetiÞkom masom ili filom za torte. Treµe znaÞenje - ono ×argonsko - jest: ono Üto je najbolje u druÜtvu ili Üto samo sebe promovira u najprobraniji druÜtveni sloj. Dakle, samoreklamerstvo nije kremi strano. U nastanku same imenice ispreplele su se dvije osnove. Prva je ponu­ena iz galskoga, krama (Ülag, vrhnje), a druga iz kasnolat. chrisma, pomast, ulje. Sada se u ovu ╗elitnu½ priÞu ubacuju i krܵani, oni koji slijede Krista; grÞ. Khrist¾s (izvorno: onaj koji pripada Kristu, od khrÝÃ, ma×em, pomazujem), a Krist jest Pomazanik. Isusov nadimak u grÞ. MessÝas (preko hebr. mHÜiah) - Mesija - znaÞi tako­er Pomazanik.

DanaÜnji sloj vrlo bogatih, dokonih, mondenih ljudi, bili oni prava ili la×na elita ili druÜtvena krema - jet-set, d×etset, d×etseteri - skaÞe s jednoga kraja svijeta na drugi, dakako najbr×e Üto se mo×e - mlaznim avionima, d×ambod×etom (jumbo-jet). U engl. ×argonu jumbo znaÞi golem, velikih dimenzija, divovski, mamutski, pa je takav avion prozvan i mamutnjakom (no nije se ukorijenio u hrvatskom jeziku). Jumbo se inaÞe zvao i veliki slon u Barnumovoj cirkuskoj predstavi u 19. st. (i mnogi kasniji slonovi, samo Üto smo ih mi u vrijeme preuzimanja stranih rijeÞi pisanim putem izgovarali kako piÜe - Jumbo, kao i Dumbo). Nismo ni slutili (ne vjerujem da to znaju i revni ljepitelji jumbo plakata) da rijeÞ jumbo potjeÞe iz svahilija - jumbe - i znaÞi poglavica, Üef.

Nakon ovakoga glamura (engl. glamour, zavodniÞka, blistava ljepota po uzoru na holivudske standarde), radije i dalje mirno sjedim kao drotar (osoba koja po vanjÜtini ostavlja dojam najneuglednijega druÜtvenog sloja) u svojoj radnoj sobi spojenoj s kuhinjom i pod uÜarafljenom noµnom svjetiljkom s rijeÞima drugujem i tako putujem... putujem... putujem