Vijenac 286

Mm

KULTURA NA INTERNETU: MDC.HR/SPLIT%2DARHEOLOSKI

Bogati fundus

KULTURA NA INTERNETU: MDC.HR/SPLIT%2DARHEOLOSKI

Bogati fundus

Arheološki muzej u Splitu najstarija je muzejska ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je 1820. dekretom Dalmatinske vlade u Zadru. Poticaj za njegov osnutak bio je dolazak cara Franje I u Dalmaciju 1818. kada je posjetio Split i solinske spomenike. Novu eru u razvoju hrvatske arheologije obilježio je rad i djelovanje don Frane Bulića, koji je od 1884. bio i ravnatelj Muzeja. Bulić je zaslužan i za gradnju sadašnje zgrade Arheološkog muzeja u Splitu, koja je podignuta 1914.

Muzej provodi redovita arheološka istraživanja na tri lokaliteta, Saloni, Naroni i Issi, te posjeduje područnu zgradu u Solinu - Tusculum kao i dvije arheološke zbirke - zbirku Narona u Vidu kod Metkovića i zbirku Issa u Visu. Oko sto pedeset tisuća arheoloških predmeta (iz prapovijesti, iz doba grčke kolonizacije Jadrana, rimskog, starokršćanskoga razdoblja te ranoga srednjeg vijeka i doba hrvatskih narodnih vladara) raspoređeno je po zbirkama. Važna je zbirka kamenih natpisa iz Salone, zbirka grčke helenističke keramike, rimskog stakla, antičkih glinenih svjetiljki, koštanih, metalnih predmeta i zbirka gema. Muzej čuva veliku zbirku antičkog i srednjovjekovnog novca (više od sedamdeset tisuća komada) te posjeduje vrijedan bibliotečni i arhivski fond.

Bogati fundus koji muzej čuva kvalitetno je predstavljen na internetu. Internetska je stranica muzeja trojezična (hrvatski/engleski/njemački jezik) s jednostavno i lijepo dizajniranom naslovnicom, s koje, nakon izbora jezika, dolazimo do preglednoga glavnog izbornika. Svi uobičajeni elementi izbornika su tu, od općih podataka, aktivnosti, informativnoga teksta o povijesti muzeja, a uz zbirke pozornost posjetitelja privući će i slavni dislocirani objekti - Salona, Narona i Issa. Osam muzejskih zbirki predstavljeno je kraćim tekstom te izborom nekolicine najzanimljivijih izložaka za koje su dani osnovni podaci (uz fotografiju navedeni su materijal i način izrade te datacija, nalazište i dimenzije), a zanimljivi tekstovi i, nažalost premale, fotografije koje ne mogu pokazati monumentalnost nalazišta prate i zapis o dislociranim objektima.

Stranica je sadržajno kvalitetna, bez nekih posebnosti, a likovno rješenje zanimljivo je zbog uporabe dviju boja - ljubičaste za podlogu na kojoj do izražaja dolaze kameni i metalni eksponati te bež, koja se javlja kao podloga izbornika.

Sandra Cekol

Vijenac 286

286 - 17. veljače 2005. | Arhiva

Klikni za povratak