Uspješan početak dijaloga

Uspješan početak dijaloga

»Kvartal« je zamišljen kao bilten struke, u kojem će autori pratiti važnije izložbe, knjige, časopise, znanstvene skupove, konzervatorske i restauratorske projekte. Osim kroničarskoga pregleda recentne produkcije, kako one u metropoli, tako i one često nedovoljno poznate u ostalim kulturnim sredinama, najava budućih događaja, nalazimo i polazišta za argumentirani dijalog među stručnjacima

Potkraj prosinca izašao je drugi dvobroj »Kvartala - Kronike povijesti umjetnosti u Hrvatskoj« u izdanju Instituta za povijest umjetnosti (gl. ur. Vlasta Zajec). Kao što u uvodniku navodi ravnatelj Instituta Milan Pelc, jedan od članova uredništva, »Kvartal« je zamišljen kao bilten struke, u kojem će autori pratiti važnije izložbe, knjige, časopise, znanstvene skupove, konzervatorske i restauratorske projekte. Osim kroničarskoga pregleda recentne produkcije, kako one u metropoli, tako i one često nedovoljno poznate u ostalim kulturnim sredinama, najava budućih događaja, nalazimo i polazišta za argumentirani dijalog među stručnjacima. Važnost je takva projekta tim veća što djelatnost povjesničara umjetnosti katkada ostaje u sjeni samih projekata, a i oni sami često ne dobivaju pozornost kakvu zaslužuju. Širu javnost redovito će više zaintrigirati domaći film ili knjiga, dok likovna scena i pitanja vezana uz povijesnoumjetničku baštinu ostaju malo po strani (što primjerice dokazuje »Večernjakova« anketa o najvažnijim događajima u 2004).

IZMEĐU BILTENA STRUKE I KRONIKE

Tekstovi su raspoređeni u četiri podcjeline - nova izdanja, izložbe, stalni postavi i stručni skupovi. Prvu sačinjavaju Paićev prikaz knjige Oskara Bätschmanna Uvod u povijesnoumjetničku hermeneutiku: Interpretacija slika, u prijevodu Milana Pelca, zatim tekst Ivane Prijatelj Pavičić Između središta i periferije, u kojem se predstavlja monografija Horacije Fortezza, šibenski zlatar i graver 16. stoljeća Milana Pelca, treća u njegovu nizu knjiga posvećenih istraživanju znamenitih šibenskih umjetnika 16. stoljeća i prva uopće hrvatska monografija o nekom domaćem zlataru. Slovenski kolega s Odsjeka za povijest umjetnosti ljubljanskog Filozofskog fakulteta i dobar poznavalac hrvatske povijesti umjetnosti, posebice renesansne, Samo Štefanac, prikazuje knjigu Spomenička baština Boke kotorske, izbor članaka Cvita Fiskovića. Uz kratko predstavljanje pojedinih članaka Štefanac apostrofira Fiskovićev čitak stil pisanja i ukazuje na nužnost ponovnog izdanja i ostalih njegovih djela, danas teže dostupnih. Irena Kraševac bavi se Kulturnom baštinom Požege i Požeštine, monografijom koja okuplja novija istraživanja s područja arheologije, povijesti umjetnosti, etnografije i književnosti slavonske Atene i njezine okolice, od prethistorije do 20. stoljeća. Ljiljana Kolešnik analizira zbornik tekstova Impossible Histories: Historical Avant-Gardes, Neo-Avant-Gardes and Post-Avantgardes in Yugoslavia, 1918-1991. Između tekstova petnaestoro autora Kolešnik posebno ističe priloge Aleša Erjavca i Leonide Kovač. Danko Zelić predstavlja deseti »Hortus Artium Medievalium«, glasilo Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek (ur. Miljenko Jurković), jedno od najvažnijih svjetskih medijevističkih periodičnih publikacija. Marko Špikić u tekstu Peristil između tradicije i suvremenosti, posvećenu posljednjem uredništvu Radovana Ivančevića, podsjeća na nekadašnju istaknutu ulogu tog zbornika, koju je s vremenom izgubio i koju bi u budućnosti trebao povratiti. Dalibor Prančević na početku prikaza o »Životu umjetnosti, časopisu za suvremena likovna zbivanja« upozorava na nepreciznost kvalifikativa suvremeno, primjenjiva na međusobno nespojive pojave.

O SVEMU POMALO, ALI TEMELJITO!

U bloku posvećenu izložbama slijedi osvrt Tee Katunarić na izložbu Augusteum Narone: Splitska siesta naronskih careva, u splitskoj Galeriji umjetnina, koja je potom gostovala u oksfordskom muzeju Ashmolean. Predrag Marković daje negativnu kritiku Stoljeća gotike na Jadranu: Slikarstvo u ozračju Paola Veneziana, autora Joška Belamarića, Zoraide Demori-Staničić i Biserke Rauter-Plančić. Marković nudi mnoštvo argumenata za neuspješnost izložbe, koji će, nadamo se, potaknuti rasprave, sve dakako u interesu napretka struke, no možda je prestrogo ocjenjuje »izložbom radi izložbe«. Ljerka Dulibić izložbi Hrvatska renesansa, uza sve vrline zamjera pojedine propuste u postavljanju izložaka i panoa, a spominje i protuslovna imena francuske i hrvatske izložbe. No s pravom ističe neupitnu vrijednost popratnoga kataloga kao sinteznog promišljanja renesansne umjetnosti na hrvatskim prostorima. Petar Prelog piše o dvjema izložbama Lea Juneka, jednoj održanoj u rovinjskoj galeriji Adris, autora Igora Zidića, i drugoj u zagrebačkoj galeriji Grubić, za čiji je katalog tekst napisao Zvonko Maković, koju ističe kao homogeniju. Ivana Mance govori o retrospektivnoj izložbi Brace Dimitrijevića održanoj ovoga ljeta u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik i tekstovima u popratnoj monografiji zamjera zanemarivanje širega konteksta u kojem se umjetnik razvijao, i njegovu svojevrsnu mitologizaciju.

U dijelu koji tematizira stalne postave Antun Baće piše o novootvorenoj i obnovljenoj kući Vlahe Bukovca u Cavtatu i navodi kako bi taj primjer trebao biti poticaj za obraćanje iste takve pozornosti još jednom cavtatskom velikanu, Baltazaru Bogišiću, i njegovoj iznimnoj zbirci.

Sekcija o znanstvenim skupovima donosi prikaze Danijela Premerla VIII. dana Cvita Fiskovića, Krešimira Galovića o prvom zadarskom Kongresu hrvatskih arhitekata, posvećenog gorućoj temi naše zbilje - gradnji na obali i Margarite Sveštarov Šimat o četvrtom skupu Konzervacija i restauracija papira koji se u lipnju održao u Ludbregu.

Uza sve pohvale biltenu, odnosno uredništvu, na sakupljanju vrijednih tekstova koji ocrtavaju sadašnji trenutak struke, te odličnu dizajnu, prijelomu (Petikat) i prenošenju tekstova na internetske stranice Instituta, upućujemo i jednu primjedbu: pogrešne godine još se i mogu oprostiti, ali čak dva puta na dva različita načina krivo napisano ime Margarite Sveštarov Šimat ipak je nedopustiv propust.

Barbara Vujanović