Prioriteti zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu

Zagreb, 17. siječnja Predstavnici zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu, pročelnik Ureda Vladimir Stojsavljević i članica Poglavarstva zadužena za kulturu Andrea Zlatar, održali su konferenciju za novinare na kojoj su javnost izvijestili o raspodjeli četristo milijuna kuna, koliko (kao i prošle godine) iznosi ovogodišnji budžet toga Ureda.

Od prioriteta u infrastrukturnim zahvatima na prvom je mjestu ubrzanje nastavka gradnje Muzeja suvremene umjetnosti. Uz pomoć Ministarstva kulture planira se početak radova na Zagrebačkom plesnom centru na mjestu nekadašnjega kina Apolo i radova na Histrionskom domu u prostoru bivšega kina Lika. Ove bi se godine trebala naći i lokacija za skladište građe iz svih područja kulture, od knjiga do kazališnih kulisa.

Kao važan prioritet u ovoj godini u Uredu za kulturu izdvojili su financiranje nastavka programa obrazovanja u području kulturnog menadžmenta koji je, smatraju čelnici Ureda, najpotrebniji našim kulturnim ustanovama jer će uskoro morati planirati programe i do četiri godine unaprijed, o čemu je na konferenciji govorio Sanjin Dragojević.

Najavljeno je i da će grad u knjižničnoj djelatnosti financirati Međunarodni festival književnosti, Zagrebačke književne razgovore i Festival kratke priče te programe obilježavanja godišnjica rođenja Hansa Christiana Andersena i Dragutina Tadijanovića.

U muzejskoj djelatnosti prednost su dobile izložba Dva tisućljeća Andautonije, proslava 125. obljetnice Muzeja za umjetnost i obrt te gostovanja hrvatskih izložbi u inozemstvu.

U glazbenoj djelatnosti financijski će se potpomognuti Muzički biennale Zagreb, Projekt Papandopulo, Violinističko natjecanje Vaclav Huml i gostovanje Berlinske filharmonije. U likovnoj djelatnosti Grad će, uz ostalo, financirati retrospektivne izložbe Ede Murtića, Ivana Kožarića i Vilka Gecana, a u filmskoj Program filmskog središta Zagreba i 3. zagrebački filmski festival te amaterizam sa smotrom folklora i pet programa urbane kulture.

Stojsavljević je podsjetio da je Ured za kulturu uputio poziv zainteresiranim javnim gradskim ustanovama, kulturnim i umjetničkim udrugama i drugim pravnim osobama s područja kulture i samostalnim umjetnicima da najkasnije do 1. veljače predlože kandidate za članove kulturnih vijeća koji će se osnovati pri Uredu.

Oprosti za kung-fu na Berlinaleu

Film Ognjena Sviličića Oprosti za kung-fu u proizvodnji HTV-a pozvan je na ovogodišnji Berlinski filmski festival. Film je uvršten u selekciju mladih autora Forum. Oprosti za kung-fu govori o djevojci koja se iz Njemačke trudna vraća u rodno selo u Dalmatinskoj zagori, a prikazivanje na 55. berlinskom festivalu, koji se održava od 11. do 20. veljače, bit će i svjetska premijera filma. Na prošlogodišnjem Pulskom filmskom festivalu Sviličićev je film osvojio dvije Zlatne arene, za glavnu i sporednu žensku ulogu, i Kodakovu nagradu za najbolji film, a o uspješnosti filma svjedoči i ponuda za distribuciju filma u art-kinima diljem Sjedinjenih Država.

Tu u svjetskoj kinodistribuciji

Višestruko nagrađivan film Tu redatelja Zrinka Ogreste u proizvodnji zagrebačkoga Interfilma i Hrvatske televizije vrlo je dobro primljen u berlinskim kinima, a prate ga i dobre kritike. Kritičar »Berliner Zeitunga« Jan Brachmann film drži dubokim i plodonosnim, što svakako raduje uoči početka njegove šire distribucije u njemačkim kinima. Istodobno, nakon nagrade Krzysztof Kieslowski na 27. međunarodnom filmskom festivalu u Denveru, film se uspješno prikazuje i u Sjedinjenim Državama.

Skupština Hrvatskog centra ITI - UNESCO

Zagreb, 22. siječnja Održana je godišnja i izborna skupština Hrvatskoga centra ITI-UNESCO kojom je obilježena i deseta godišnjica postojanja te udruge. Jednoglasnom odlukom prisutnih članova dosadašnja je predsjednica Centra, Željka Turčinović, dobila novi četverogodišnji predsjednički mandat. Istom prigodom izabrani su i novi članovi upravnog i nadzornog odbora, a za počasnog člana Centra proglašen je UNESCO-ov umjetnik za mir, Relja Bašić. Itijevci okupljeni na godišnjoj skupštini izrazili su snažnu potporu ansamblu Teatra ITD i njihovu zahtjevu za profesionalizacijom ansambla te dobivanju statusa gradskog kazališta. Željka Turčinović predstavila je bogati program Centra za iduću godinu, najavivši nova izdanja knjiga, časopisa i biltena, dane francuske drame i kazališta u Zagrebu, kazališni forum, predstavljanje hrvatskih pisaca u inozemstvu, međunarodnu dramsku koloniju u Motovunu na kojoj će sudjelovati izraleski, islandski i hrvatski umjetnici te niz drugih aktivnosti. Hrvatski centar ITI UNESCO jedan je od najaktivnijih u svjetskoj itijevskoj obitelji, što mu je javno priznato i na prošlogodišnjem Svjetskom kongresu ITI-a u Meksiku.

Arheološko otkriće u Umagu

Umag, 24. siječnja Dokaz da su u sedmom stoljeću poslije Krista Slaveni i Avari, s kojima su bili i Hrvati, u prvom valu velike seobe naroda prošli kroz Istru pronađen je u iskopinama zaštitnog arheološkog istraživanja iza župne crkve u Umagu. Riječ je o grobu s kosturom čovjeka zasad nepoznata spola, blizu kojeg je nađen komad brončanog ili srebrnog nakita, takozvani buzetski tip naušnice. Već je prije otkriveno nekoliko vrijednih nalaza - bunari, kosturnice, uljara, antičko popločenje, keramički predmeti.

Grob datira najkasnije do 650. godine, a nastao je na mjestu kasnoantičke uljare iz četvrtog stoljeća. Smješten je u jednoj od njezinih kvadratnih niša, a blizu njega pronađeni su ostaci kostiju iz ranijeg groba koji je uništen zbog ovog iz sedmog stoljeća.

Narcisa Bolšec Ferri, ravnateljica Muzeja grada Umaga, vjeruje da će iza crkve pronaći još dijelova uljare, vjerojatno vertikalni tijesak i taložnicu. Kad umaški Trg slobode bude dokraja obnovljen, uljara će biti sa svim svojim dijelovima prikazana in situ. Prethodno će je trebati konzervirati i rekonstruirati drvenim dijelovima. Glavni je projektant trga Nanad Fabijanić.

Petru Selemu Povelja grada Pariza

Pariz, 26. siječnja Za službenoga boravka izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parizu, po pozivu francuske Nacionalne skupštine, saborskom zastupniku i predsjedniku saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Petru Selemu uručena je Zlatna medalja i Povelja grada Pariza, koje mu je zbog vrijedna prinosa kulturnom i umjetničkom životu francuske metropole dodijelio gradonačelnik Pariza. Priznanje je Selemu uručeno na svečanosti u hrvatskom veleposlanstvu, a u obrazloženju koje je iznio pariški dogradonačelnik za kulturne poslove Patrick Bloche ističu se uz ostalo posebne zasluge laureata za uspostavu i djelovanje Kazališta Europe - Odéona u razdoblju od 1983. do 1989. godine

Uz Giorgia Strehlera, Selem je bio jedan od onih koji su u tom pariškom kazalištu promicali ideju kulturno ujedinjene Europe, ali ujedinjene na poštivanju različitosti i kulturalnih i jezičnih posebnosti svake pojedine nacije. Također je istaknuto njegovo značenje u promicanju pariške i francuske kazališne umjetnosti, i to putem brojnih režija francuskih autora, od Claudela i Camusa do svjetske kazališne praizvedbe Brucknerova Gorkog mjeseca.

Nagrada Josip Sever Dragi Štambuku

Zagreb, 29. siječnja Nagradu Josip Sever za najbolju knjigu u 2004, koju dodjeljuje zagrebačka samostalna udruga Jutro poezije, dobio je pjesnik Drago Štambuk za knjigu kratkih lirskih pjesama Mirula. (Mirula je ugrožena vrsta ptica karakterističnih za dalmatinske otoke.) Drago Štambuk dosad je objavio petnaestak knjiga pjesama, u kojima piše o rodnom Braču, Bogu, ljubavi, smrti i domovini, a susreće se i sa svjetskim kulturama. Tribina Jutro poezije ima dugu tradiciju u Zagrebu, a od utemeljenja 1964. na njoj su se profilirala mnoga pjesnička imena hrvatske književnosti. Nagrada koja nosi ime jednoga od ponajboljih hrvatskih pjesnika Josipa Severa ustanovljena je 1998. Ovogodišnje prosudbeno povjerenstvo za dodjelu nagrade činili su Saša Meršinjak, voditelj tribine, te dvoje dosadašnjih dobitnika nagrade, Zvonimir Mrkonjić i Diana Burazer. Ostali dosadašnji dobitnici nagrade su Vlado Gotovac, Lidija Bajuk i Vesna Krmpotić.

Operni bal u Zagrebu

Zagreb, 29. siječnja Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu u suradnji s VIPnetom i Društvom pokrovitelja HNK u Zagrebu organizirali su VIP Operni bal uz potporu Bečkog opernog bala Bečke državne opere.

U prvome su dijelu programa (od 21 do 22 sata) izvedeni valceri, polke i operne arije Johanna Straussa sina, Johanna Straussa oca, Josefa Straussa, Franza von Suppéa, Franza Lehára i Blagoja Berse, uz sudjelovanje opernih i baletnih solista i ansambla, zbora i orkestra HNK u Zagrebu te polaznika Škole za klasični balet. Dirigent je bio Mladen Tarbuk, umjetnički voditelj Dinko Bogdanić, koreografkinja Svetlana Lukić, a scenograf Nenad Fabijanić. Nastupili su operni solisti Adela Golac-Rilović, Martina Gojčeta-Silić i Tvrtko Stipić te baletni prvaci Milka Hribar-Bartolović, Edina Pličanić, Mirna Sporiš - Palada i Svebor Sečak.

Po završetku prvoga dijela programa, polaznici i članovi plesnih škola i centara otvorili su bal službenom bečkom koreografijom. U nastavku programa glazbu za ples izvodili su Zagrebačka filharmonija i Revijski orkestar Zagrebačke filharmonije. Plesni podij izrađen je prema nacrtima arhitekata Nenada Fabijanića i Otta Barića.

Prihod Opernoga bala namijenjen je usavršavanju mladih opernih pjevača prema programu operne primadone Dunje Vejzović.

Osječki ogranak MH otvorio Jezični telefon

Odjel za hrvatski jezik osječkog ogranka Matice hrvatske pokrenuo je u Hrvatskoj jedinstveni Matični jezični telefon, kojem je svrha »pomoći svima onima kojima je hrvatski u srcu i koji žele poboljšati svoje jezično znanje ili riješiti neku jezičnu dvojbu«, izjavila voditeljica Odjela za hrvatski jezik Matice hrvatske prof. dr. Sanda Ham. »Jezičnim telefonom želimo pomoći u uklanjanju raznih dvojbi, pomoći svima koji se ne snalaze u poplavi kojekakve jezične literature, želimo njegovati jezičnu kulturu i održati je na visokoj razini«, rekla je Sanda Ham.

Ona je prva odgovarala na pitanja građana (na telefon 031/283-449), a osim nje, svakog petka od 18 do 19 sati na jezični telefon odgovarat će još osam stručnjaka hrvatskog jezika.