Vijenac 285

Margine

OSOBA S POGLEDOM: MIŠO NEJAŠMIĆ

Od antikvarijata do velikog izdavača

Mišo Nejašmić direktor je i povremeni urednik vrlo produktivne, a za sociologiju i društvene znanosti strogo profilirane nakladničke kuće Jesenski i Turk, te jedan od boljih poznavatelja stanja na našem izdavačkom tržištu

OSOBA S POGLEDOM: MIŠO NEJAŠMIĆ

Od antikvarijata do velikog izdavača

Mišo Nejašmić direktor je i povremeni urednik vrlo produktivne, a za sociologiju i društvene znanosti strogo profilirane nakladničke kuće Jesenski i Turk, te jedan od boljih poznavatelja stanja na našem izdavačkom tržištu

Jedan ste od rijetkih direktora uspješne i velike izdavačke kuće koju ste, sa suradnicima, tijekom desetak godina stvorili, praktično, ni od čega. Možete li nam objasniti kako je išao taj proces i čini li vam se da je nekom entuzijastičnom mladiću u današnjoj situaciji moguće tako nešto ponoviti. Konačno, bi li se, s današnjim iskustvom, ponovo upustili u takvo što?

- Već je prošlo deset godina?! Stalno imam osjećaj da kasnim(o) s nečim. Kao i većina stvari u životu, naše postignuće kombinacija je ideja protkanih slučajem i srećom. Počeo sam s hobijem i strašću za knjigama, bolje reći sadržajem nekih knjiga, i temama koje su me tada zaokupljale, to je preraslo u poseban odnos prema samim knjigama, pogotovo starim i bizarnim. U tom vremenu otvorila mi se prilika i ideja da se njima i profesionalno počnem baviti te sam u situaciji srednjih devedesetih, kada su umirali stari antikvarijati, procijenio da bi to bila stvar kojom bih se želio baviti u životu. Relativno brzo nametnuli smo se kao nezaobilazno mjesto za staru, rijetku i povoljnu knjigu. To je bilo vrijeme intezivnoga učenja u kojem sam stvarno uživao, i koje se, doduše malo manjim intezitetom, i sada nastavlja. Pritom sam imao nesebičnu pomoć pravih znalaca, bez kojih i danas teško zamišljam tjedan bez odlaska na kavu i dijeljenje informacija o toj temi. Nedugo nakon pozicioniranja na tržištu antikvarijata zajedno s kolegama krenuli smo u izdavanje knjiga, i to na području sociologije i društvenih znanosti, što nam je i bila primarna struka. S godinama rada i interesi i ambicije proširili su se i povećali.

Imamo ih još, mislim da smo još na početku, samo malo sretnih okolnosti i bit će toga još.

Sudeći po nama ne vidim razloga da i drugi koji imaju slične ideje ne bi uspjeli, vjerojatno na neki drugi način i u izmijenjenim okolnostima, dobre ideje predan rad i malo sreće - sve je moguće.

Jesenski i Turk izdavačka je kuća velike produkcije i vrlo prepoznatljiva profila. Koji je recept za opstanak na tržištu nakladnika koji objavljuje gomilu naslova koji, odreda, ne mogu računati na velike naklade?

- Do sada smo izdali više od 250 naslova. Mislim da ih u svakom trenutku radimo sedamdesetak. Prošle godine izdali smo ih 42 i, kako stvari stoje, tim tempom namjeravamo i ove godine. Iako je prvobitna zamisao bila stalni porast projekata svake godine, s obzirom na novonastale okolnosti, bojim se da će neke ideje morati pričekati. Nažalost, nemamo čarobni recept kako preživjeti na tržištu s knjigama koje izdajemo, teško zatvaramo financijske konstrukcije, ponekad smo i razočarani recepcijom nekih naslova, i s mnogo muke privodimo kraju neke projekte, a u neke i ne ulazimo iz opravdana straha da nas ne bace u bankrot. S druge strane, ne želimo posustati, u traženju smo modela kako se održati i nastaviti realizaciju započetog, a bogami i napraviti i ono o čemu sada samo sanjamo.

Tendencija je u izdavaštvu zatvaranje kruga, od tiskare do knjižare. Planirate li i vi potpuno zatvoriti krug ili vam se takva poslovna politika čini promašenom možda čak i, dugoročno gledano, štetnom?

- Istina je da zatvaranje kruga posljednjih godina postaje strategija većega broja izdavača u Hrvatskoj, u nekih i opsesija, ništa novo. Svako zatvaranje kruga, kako u našem prostorno-vremenskom kontinuumu tako i u poslu kojim se bavimo, poprilično je besmislena nakana. Naša kuća ima namjere zauzeti neke niše, neke i braniti, to je strategija svih izdavačkih kuća koje misle opstati na tržištu. Oni koji će širiti djelatnosti mimo nakladništva na knjižarstvo, tiskarstvo, distribuciju... i tamo će morati tražiti svoje niše - krugovi im nisu jamstvo uspjeha. Velike kuće koje imaju takvu strategiju u mnogo su većoj opasnosti od onih koji su otvoreni prema drugim subjektima u poslu te se s njima interesno umrežavaju. Mislim da sam odgovorio kakva je naša strategija: potpuna otvorenost prema svima s kojima pronađemo zajedničke interese prema modelima koji obostrano budu prihvatljivi.

Možete li na temelju svih lanjskih burnih događanja na nakladničkom tržištu procijeniti što će se događati tijekom ove i sljedeće godine?

- Nakon događanja u protekloj godini s mnogo više obzira usuđujem se predviđati razvoj situacije u branši. Ono što je sigurno jest da će se nastaviti s okrupnjivanjem velikih tvrtki, vjerojatno će biti i preuzimanja na razini vlasništva, sumnjam da će biti, za sada, i fuzioniranja. Započet će rekonstrukcija knjižarske mreže, počet će se nazirati prvi novi lanci, što znači da će veći broj manjih knjižara nestati ili se transformirati u nešto drugo. Kod većeg broja izdavača opast će produkcija do bolje prilagodbe novonastalim velikim novinskim izdavačima, i to je sve što vidim u svojoj kugli. Ne bih se čudio da nisam predvidio događaj godine kao što mi se dogodilo i prošle s knjigom uz novine.

Vaša Biblioteka za početnike nagrađena je Kiklopom kao najbolja biblioteka. Što čini uspješno uređenu biblioteku i, što mislite, što je privuklo glasače da glasaju baš za Početnike?

- Iskreno, jako smo sretni zbog te nagrade. Kad osvijestite da je na toj biblioteci uspješno radilo i surađivalo stotinjak ljudi, tim više vjerujem da smo je zaslužili. Osim nagrade uspješnu biblioteku svakako čini(e) uredni(k)ci, o njima na kraju ovise i prevoditelji, redaktori, lektori itd... bez obzira koje područje pokrivala. Ne treba dakako umanjiti važnost izdavača u njezinu predstavljanju. U našem slučaju mislim da smo ispunili sve uvjete, s tim da smo imali i planetarni brand u svijetu biblioteka.

Rad Jesenskog i Turka otišao je u 3D. S nekoliko skulptura ukrasili ste grad. Odakle, zapravo, to ime, te planirate li i dalje kultivirati okoliš svojih knjižara?

- Vjerujem da smo našim skulpturama pridonijeli kultiviranju grada. Jasno, imamo još zamisli koje čekaju svoj prostor i svoje vrijeme, no o tome neki drugi put - kao i o imenu Jesenski i Turk - za sada neka ostane tajnovito, tek ponekad ekskluzivno, otkrivano uz čašu vina u nekom dobrom društvu.

Razgovarao Kruno Lokotar

Vijenac 285

285 - 3. veljače 2005. | Arhiva

Klikni za povratak