Clintonov predsjednički centar u Arkansasu

U Little Rocku u američkoj državi Arkansas, kao sedmi most na obali istoimene rijeke, podignut je Predsjednički centar Williama Jeffersona Clintona. Kompleks, posvećen prethodnom američkom predsjedniku, sagrađen je na zemljištu površine 11,3 hektara prema projektu Richarda Olcotta i Jamesa Polsheka iz njujorškog ureda Polshek Partnership. Glatka modernistička horizontala arhitektonski je izraz otvorenosti i pristupačnosti, a linearnošću korespondira sa šest mostova Little Rocka, koji su svi vidljivi iz interijera predsjedničke biblioteke, glavnoga sadržaja centra. Površinom od 15 300 četvornih metara Clintonov je centar najveći i najskuplji (165 milijuna američkih dolara) od svih jedanaest predsjedničkih biblioteka, i najpovezaniji jer posjetiteljima i istraživačima pruža potpun digitalni pristup datotekama sa 77 milijuna dokumenata, 75 000 artefakata i 1,8 milijuna fotografija. Osim biblioteke centar sadrži i muzej površine 1800 m2, medijski centar, predavaonicu sa dvjesto mjesta te repliku Ovalnog ureda i kabineta iz Bijele kuće. Na vrhu zgrade nalazi se predsjednički apartman, u kojem Clinton planira mjesečno provoditi pola tjedna.

Hrvatska arhitektura stanovanja 2000-2004.

U ljubljanskoj galeriji DESSA, specijaliziranoj za arhitekturu i dizajn, 24. siječnja otvorena je izložba posvećena novijoj hrvatskoj stambenoj arhitekturi, realiziranoj od 2000. do 2004. godine. Izložba je premijerno prikazana na Kongresu hrvatskih arhitekata u listopadu prošle godine, a njezino gostovanje u susjednoj deželi plod je suradnje Razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (HKAIG) i Zbornice za arhitekturo in prostor Slovenije (ZAPS). Autor je izložbe arhitekt Mladen Jošić koji je svoj izbor, pored nekoliko ostvarenja iz programa stambenih zgrada za žrtve Domovinskoga rata i drugih namjena, ograničio na najuspjelije primjere višestambenih zgrada realiziranih u programu poticajne izgradnje (POS), koji su u široj javnosti afirmirali najmlađi naraštaj hrvatskih arhitekata. Izložba, zamišljena kao putujuća, ostat će u Ljubljani do kraja veljače.

Transparentnost u arhitekturi

U organizaciji arhitektonskog magazina »The Architectural Review« u Londonu se 1. ožujka održava tradicionalna, četvrta po redu, godišnja jednodnevna konferencija s temom Transparentnost u arhitekturi. Vjerojatno ništa nije tako dramatično promijenilo arhitekturu u posljednjih 150 godina kao transparentnost. Kada je sredinom 19. stoljeća staklo postalo dovoljno jeftino da bi se moglo naširoko primjenjivati u arhitekturi, došlo je do radikalne reinterpretacije prostornosti i oblikovnog vokabulara, a sada jednako snažna evolucija materijala donosi nov obrat u našoj percepciji. Konferencija će razmatrati transparentnost u svim njezinim dimenzijama, od tehničkih do vizualnih potencijala novih oblika od stakla i plastike, a viđenja njezinih utjecaja na arhitekturu budućnosti na konferenciji će predstaviti vodeća arhitektonska imena: Michael Wigginton, Tim Macfarlane, Eva Jiricna, Ian Ritchie, James Carpenter & Luke Lowings i Tony Hunt. Informacije i prijave na: www.artransparency.co.uk

Izložba Archilab u Tokiju

U Mori Art Museumu, smještenu na 51. i 52. katu istoimenoga nebodera u tokijskom Roppongiju, do 13. ožujka postavljena je izložba pod naslovom Archilab: Novi eksperimenti u arhitekturi, artu i gradu, 1950-2005, koja donosi radikalne arhitektonske i urbanističke vizije, nastale od Drugoga svjetskog rata, što su izmijenile načine promišljanja o gradu i života u njemu. Organizirana u suradnji sa centrom FRAC iz Orléansa izložba donosi reprezentativan izbor 220 projekta 90 autora iz kolekcija centra FRAC i pariškoga Pompidoua u rasponu od utopijskih ideja pedesetih, preko dekonstruktivističkih radova osamdesetih i utjecaja novih tehnologija u devedesetima do refleksija suvremene avangarde na budući razvoj. Modeli i crteži raspoređeni su u četiri tematske sekcije prema vremenu nastanka i idejnoj bliskosti: Grad koji pulsira, Beskonačni grad, Dekonstruirani grad i Kontekstualizirani grad. Izložbeni postav potpisuje poznati japanski arhitekt Kengo Kuma.

Vinko Penezić