Videoumjetnost

»Kontura«, art-magazin, glavni i odgovorni urednik »Konturinih« izdanja Zdravko Mihočinec, ur. Krešimir Purgar, br. 83, god. XIV, prosinac 2004, Zagreb

Razgovor sa Simonom Bogojevićem Narathom, videoumjetnikom, predavačem na splitskoj Umjetničkoj akademiji, uvodnik je u temu prednovogodišnjega broja »Konture«. Intervju autobiografski ocrtava institucionalnu (produkcijsku, prezentacijsku, edukacijsku) zbilju hrvatske umjetničke scene, minimalistički uhodanu u globalnu mrežu novih medija i interdisciplinarnih pristupa. Dobro odabrana tema struji suvremenošću, i prostorima praznina, za razmišljanje i upotpunjavanje, primarno namijenjenim struci. Videoblok sastavljen je od problemskih predstavljanja poznatih autora Dana Okija (Leila Topić), Alena Floričića (Mirela Ramljak Purgar), sintetičnih tekstova - o hrvatskoj videoumjetnosti Branka Franceschija te diskursa Mirne Beline Između filma i videa. Vrlo je zanimljiva analiza Helen Molesworth Bujica pokretnih slika o razvoju umjetničkoga filma i videa, masovnih medija, percepciji današnjega promatrača. »Mogu li naći zajednički doživljaj gledanja neke nove jedinstvene publike koja bi bila oslobođena konfekcijskih priča o identitetu? ...I može li takva vrst dokolice stvoriti drugačiji subjekt - subjekt za kojega politika i užitak, fikcija i činjenice, rewind i loop nisu dijametralno suprotstavljeni, već međusobno prožeti da bi stvorili novu topografiju pokretnih slika?«

AFRIČKI HOROR

Polazište videoumjetnosti (projekcija, instalacija) tehnologija je medija, a obnavljanje energije vremena određuju novi izazovi u izboru i prepletanju jezika/govora te slika/prezentacija društva. Aktualni problem hrvatske videokulture zaokružuje upitna rečenica koliko je naša scena (umjetnika i pratećih aktera) spremna/sposobna pratiti i prihvatiti nove oblike diskursa, osobito uz sve veću transgresiju videa i suvremene kulture. Akutni problem ostaje - možemo/želimo li otvoriti vlastito saznanje o neznanju? Uvod Leile Topić (u razgovoru s Bogojevićem Narathom) pregledno određuje praznine percepcije: »... pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu ne postoji kolegij koji bi obrazovao povjesničare umjetnosti o filmskoj i videokulturi niti postoje publikacije ili izdanja koji bi predstavili video i nekomercijalnu filmsku produkciju nastalu unatrag posljednjih pedesetak godina na ovim prostorima.«

Art-magazin »Kontura« stalno izabire zanimljiva zbivanja iz svijeta umjetnosti i kulture, ne samo kao smotru afirmiranih umjetnika i recentnih projekata nego i kao problemski uređen panoptikum stranih i naših događanja. Primjerice Device Art u Galeriji Galženica (Iva Rada Janković), Gordan Karabogdan (Toma Bačić). Težište tekstova nije samo slikovita prezentacija, nego tematska i kontekstualna argumentacija. Pregledno osmišljene rubrike časopisa omogućuju sudjelovanje u dekodiranju autorskih ososbnosti, radova, fenomena, koncepta, društvenih prostornih usporedbi i perspektiva.

Afrički horror Željka Kipkea zanimljiv je tekst s osvrtom na trendovsku eksploataciju afričke umjetnosti unutar manipulacijske mreže zapadnjačke kulture. »Sve je na mjestu, publika je zadovoljna, jer je dobila informaciju, vlasnici privatnih zbirki trljaju ruke jer su došli do vrijednog materijala, sociolozi odrađuju doktorske disertacije, a demoni i dalje vladaju i određuju pravila na ulicama gradova južno od Sahare.« Moderni uvid u hrvatske raspukline na terenu kulturne baštine (strukovno zaobilaženje opusa Stjepana Lahovskog) predstavlja Leonida Kovač u Transgresijama normativnog moderniteta. Tekst je dinamičan spoj moderne teoretske kontekstualizacije prožete psihoanalitičkom perspektivom i analize radova javnosti uglavnom nepoznata autora.

Suvremena umjetnost zastupljena zbivanjima u periferno nijansiranim prostorima, te izložbama mlađih neafirmiranih umjetnika, olakšava protočniju prostornu komunikaciju i rasterećuje elitistički prizvuk uređivačke projekcije. U Panorami Ivica Župan dokumentira ovogodišnji Festival nove umjetnosti u Rijeci, dok su u Recenzijama predstavljene izložbe mlađe generacije iz Osijeka (Mario Čaušić, Tihomir Matijević i Domagoj Sušac u Galeriji Miroslav Kraljević) te splitskih autora Ivana Bure, Kristine Restović i Tanje Ravlić u Galeriji Karas.

Ksenija Orelj