Stoljeće H(P)SS-a

Stoljeće H(P)SS-a

Autor Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, dimenzije 48,28 x 28,40 mm, naklada 300 000, datum izdanja 22. prosinca 2004.

Potkraj 1904. na hrvatskoj političkoj pozornici počela je djelovati nova stranka - Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS). Njezini su osnivači, braća Antun i Stjepan Radić, sa svojim bliskim suradnicima uvidjeli potrebu da se u pretežito seljačkoj zemlji kakva je bila tadašnja Hrvatska formira stranka koja će se oslanjati na najšire slojeve stanovništva. Loše gospodarsko stanje hrvatskoga sela i nizak obrazovni status seljaka, od kojih su mnogi bili nepismeni, pogodovali su osnivanju stranke, koja je za glavni cilj uzela politiku prosvjećivanja seljaka i gospodarskog uzdizanja sela. Dok je idejne temelje za osnivanje i djelatnost HPSS-a pružao Antun Radić, njegov je mlađi brat Stjepan aktivno radio na stvaranju stranačke strukture.

Nakon što je stvoreno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. stranka je promijenila ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka. Tim se simboličnim činom htjelo ukazati na zahtjev za uspostavu neutralne seljačke republike, a ne monarhije. HRSS je na prvim međuratnim izborima osvojio pedeset zastupničkih mjesta, a na drugima 67. Vlasti kraljevske Jugoslavije nastojale su onemogućiti rad HRSS-a te su zabranile njezin rad, a Stjepana Radića uhitile. Nakon toga Radić je promijenio taktiku, priznao politički poredak u državi ustanovljen Vidovdanskim ustavom iz 1921. te ušao u vladu kao ministar prosvjete. Stranka je treći put promijenila ime koje nosi od tada do danas - Hrvatska seljačka stranka (njezin rad obnovljen je 1990).

Stjepan je Radić 1927. s vođom prečanskih Srba Svetozarom Pribićevićem formirao Seljačko-demokratsku koaliciju. Činilo se da su Hrvati i Srbi u Hrvatskoj našli modalitete zajedničke političke aktivnosti kada je u Narodnoj skupštini u Beogradu u lipnju 1928. radikalski zastupnik pucao usred parlamentarne debate te ubio dvojicu, a teško ranio nekolicinu članova vodstva HSS-a. Stjepan je Radić od posljedica ranjavanja umro početkom kolovoza iste godine. U Hrvatskoj i drugim dijelovima jugoslavenske države u kojima su živjeli Hrvati došlo je do brojnih demonstracija, a politički je život u državi bio paraliziran. Osnivač stranke i njezin najvažniji vođa Stjepan Radić zauzeo je visoko mjesto u panteonu hrvatskih nacionalnih simbola.

Motiv poštanske marke posvećene stotoj godišnjici osnivanja Hrvatske pučke seljačke stranke porteti su Antuna i Stjepana Radića te reljef orača Roberta Frangeša Mihanovića. Autor je teksta objavljena u letku koji prati izdanje marke Damir Agičić. Marka je izdana u arku od dvadeset maraka, a u prodaji je i omotnica prvoga dana (FDC).

Priredila

Sandra Cekol