Od 54. do 58. starešinske Sednice

Od 54. do 58. starešinske Sednice

SEDNICA STAREŠINSKA LIV. (54.)

U Zagrebu, dana 6. studenoga 1845. u Čitaonici - u kući g. grofice Ane udove Sermage, u Poštar. ulici pod br. 58 - bi daržana starešinska sednica petdeset i četvarta pod predsĐdom presvĐtloga g. grofa Janka Draškovića Trakoštjanskoga p. n. i u nazočnosti slĐdeće g. g. starešinah: StĐpana Pogledića, dra prepošta i župnika zagrebačkoga; StĐpana Moysesa, dra i prof. filosofie; dra Alekse Vancaša; Ferdinanda Žerjavića, fiškala, i VĐkoslava Babukića, advokata kao tajnika družtva, gde sledeća zaključena biše:

§ 1.

O tiskanju objavljenja i poziva k predplati na Rečnik ilir.-nem.-tal.

Tajnik pročita poziv k predplati na Rečnik ilirsko-nemačko-talianski od Drobnića, kako mu u prošastoj sĐdnici bi naloženo. Starešinstvo odobri isti poziv i privoli, da se utiska, i k Narodnim novinam i ovdašnjim nemačkim novinam priklopiti dade radi većega razglašenja.

§ 2.

O pogodbi tiskanja Rečnika ilirsko-nem.-tal. kod otacah Jermenah u Beču. -

Tajnik priobći dopis od tiskarne jermenske iz Beča, od dana 2. studenoga t. g., gdĐse piše, da će tiskarnica po zadanoj jur reči jedan tabak od 2000 iztisakah za 36 for. srebra tiskati, nego da moli unapreda 100 for. sr. pa da će posle od svakih 5 tiskanih tabakah račun učiniti i starešinstvu predložiti.

Starešinstvo privoli i u te pogodbe.

§ 3.

O pogodbi i fasii, kako je načinjena medju pokojnim grofom Aleksandrom Draškovićem i poglavicami Kasinskoga družtva, radi kuće kasinske. -

Pribavljena u vĐrodostojnom prĐpisu pogodba i fasia, radi ovdašnjeg Kasina, po g. fiškalu Brigleviću, kako u parvanjoj sĐdnici 53. bi spomenuto, - pročitala se je. Ali budući da je taj posao veoma zapleten i prepleten: zato bi naručeno g. fiškalu Žerjaviću, kao družtvenomu fisku, neka on sa ostalom vĐštom gospodom advokati, o tom predmetu porazgovori se, što bi trebalo činiti? - pa da onda starešinstvu javi. (Po VĐkoslavu Babukiću, tajniku)

SEDNICA STAREŠINSKA LV. (55.)

U Zagrebu, dana 20. studenoga godine 1845. u Čitaonici, u kući gdje Ane udove grofice Sermage, u Poštar. ulici pod br. 58 - daržala se je petdeset i peta starešinska sĐdnica pod predsĐdom presvetloga gospodina grofa Janka Draškovića Trakoštjanskoga p. n. i u nazočnosti g. g. starešinah: Mate Vukovića, opata i kanonika; StĐpana Moysesa, dra i profesora filosofie; Alekse Vancaša, dra medicine, kao Matičina blagajnika; Ferdinanda Žerjavića, fiškala kao Matičina fiska; Josipa Štajdahera, varoškoga sudca, kao od strane slavnoga Magistrata, i VĐkoslava Babukića, tajnika, gde bi vĐćano i odlučeno:

§ 1.

O akciah, što je g. grof. Dragutin Drašković našoj Matici poklonio. Izvesti g. Ferdinand Žerjavić, da mu još nije bilo sgode s inom gospodom advokati porazgovoriti se, kako u prednjoj sĐdnici 53. naredjeno biše, nego da će se on o tom pobrinuti, čim prie mu moguće bude.

§ 2.

O računih Čitaoničinih. Bi opet razgovor poveden o računih Čitaoničinih, i odlučeno, da se u smislu odlukah od sednice 53., § 1, i sednice 49. § 4, pregledaju. (Po VĐkoslavu Babukiću, tajniku)

SEDNICA STAREŠINSKA LVI. (56.)

U Zagrebu, dana 27. studenoga god. 1845. u Čitaonici - u kući gdje Ane udove grofice Sermage, u Poštar. ulici pod br. 58 - daržana je bila petdeset i šesta starešinska sĐdnica pod predsĐdom presvĐtloga g. grofa Janka Draškovića Trakoštjanskoga p. n. i u pribitnosti g. g. starešinah: Mate Vukovića, opata i kanonika; StĐpana Pogledića, prepošta i župnika varoškoga; StĐpana Moysesa, dra i prof. filosofie; dra Alekse Vancaša, kao blagajnika Matičina; Antuna Mažuranića, prof., i VĐkoslava Babukića, tajnika, gde bi vĐćano i odlučeno:

§ 1.

O računih Čitaoničinih. -

Izveste ovom prigodom p. n. g. g. starešine: Mato Vuković, opat i kanonik kao podpredsednik družtva; Ferdinand Žerjavić, fiškal kao fiskus Matičin, kako su oni po danom sebi nalogu od prednjih starešinskih sednicah: 49. § 4 i 53. § 1, račune Čitaoničine od god. 1843/4. i 1844/5. od 1. sarpnja g. 1843. do 30. lipnja 1845. ukupno nazočni bivši pregledali 26. studenoga 1845. i u svome redu našli. Medjutim, da se je očevidno ukazalo, da je trošak od obiuh ovih godinah narasao sa 398 for. i 20 krajcarah srebra veći nego dohodak i da je u reštanciah od triuh prošastih godinah, t. j. od 1. sBrpnja 1842. do konca lipnja 1945. ostalo do 433 for. srebra svim tim, da je tajnik kao blagajnik družtva gospodu sučlane za prineske putem pošiljane po službeniku namire pomnjivo opominjao.

Na što bi zaključeno, da se učine pozivi od strane ravnateljstva na onu gospodu sučlane, koji kroz ove godine svojih prinesakah nisu platili. U ostalom da se u toj potrebi uzajme novci od Matice, kako je jur u sĐdnici stareš. 37. § 3. odlučeno, dok se reštancie saberu i dohodak umnoži novimi sučlani, kojih takodjer treba od strane ravnateljstva pismeno pozvati.

§ 2.

O rukopisu g. kapetana u miru Antuna Sabljara pod naslovom Kućnik ilirski, što ga je pr#svetli g. Nikola Zdenčaj, izsluženi veliki župan sl. varmedje zagrebačke i administrator komorski, družtvu našemu izručio.

Jur u stareš. s#dnici 49., § 2, bi javljeno, kako g. Antun Sabljar, c. k. kapetan u miru, traži svoj rukopis pod naslovom Kućnik ilirski natrag; ovom prigodom bi pročitano i pismo nj. presv#tlosti g. Nikole Zdenčaja od dana 24. studenoga t. g. (1845. - op. S. L.), kojim prosi družtvo da bi višerečenom g. kapetanu rukopis natrag povratilo iz uzrokah po istom g. kapetanu u priloženom pismu iz Gradca (Graza, op. S. L.) od 15. stud. t. g. obilno razloženih.

Na što bi odlučeno: da se često spomenuti rukopis g. kapetanu Ant. Sabljaru u Gradac poštom pošalje; nu da se to u dojdućoj obćenitoj družtvenoj skupštini forme i znanja radi priobći, budući je isti rukopis u obćenitom družtvenom saboru bio primljen. (Po V#koslavu Babukiću, tajniku)

Sednica stareŠinska LVII. (57.)

U Zagrebu, dne 18. prosinca 1845. u Čitaonici - u kući gdje Ane udove grofice Sermage u Poštar. ulici pod br. 58 - deržana je bila petdeset i sedma starešinska s#dnica pod predsedom pr#svetloga g. grofa Janka Draškovića i u nazočnosti p. n. g. g. starešinah: dra. Alekse Vancaša, Antuna Mažuranića, profesora i V#koslava Babukića, tajnika družtva, gde bi v#ćano:

§ 1.

O tome, kad bi se mogao deržati obćeniti sabor družtveni? Odlučeno: da se to pitanje na buduću starešinsku s#dnicu odgodi.

§ 2.

O tome, kada će se buduća starešinska s#dnica deržati? Odluka: Radi približujućih božićnih svetakah bi zaključeno, da se gg. starešine za 23. i 30. prosinca pozovu. (Po V#koslavu Babukiću, tajniku)

SEDNICA STAREŠINSKA LVIII. (58.)

U Zagrebu, dana 23. prosinca g. 1845. u Čitaonici - u kući gdje Ane udove grofice Sermage - pod preds#dom presv#tloga g. grofa Janka Draškovića i u nazočnosti p. n. g. g. starešinah: prečastnoga g. opata i kanonika Mate Vukovića; St#pana Moysesa, dra i prof.; Dra Alekse Vancaša; Antuna Mažuranića, profesora; Ferdinanda Žerjavića, fiškala, kao Matičina fiska i V#koslava Babukića, tajnika družtva, bi daržana petdest i osma starešinska s#dnica, gde bi v#ćano:

§ 1.

O daržanju polugodišnjega obćenitoga sabora.

Bi odlučeno, da se ima daržati na dan 26. s#čnja god. 1846. u jutro u 10 satih u stanu Čitaoničinu, te da se to putem novinah na obćenito znanje dade.

§ 2.

O zabrani tiskanja Matičinih prinesakah napose u novinah i kao c#lo t#lo računah.

Budući da ovdašnji c. kr. cenzor ne dopušta prinesakah Matičinih u novinah objavljivati, kako je to u 50. s#dnici starešinskoj od 16. rujna t. g. u § 1 obilno izvešteno, stoga bi nalog dan tajniku, da on prie pomenutoga cenzora upita, kako se ta stvar razum#ti imade, te da bi nas o toj zabrani službeno izv#stiti izvolio. I time bi sednica zaglavljena. (V. Babukić, tajnik)

Priredio Stjepan Laljak

U protekla dva broja objavili smo dosad nepoznate zapisnike Čitaonice zagrebačke iz 1845. godine, pri kojoj je od 1842. djelovala Matica ilirska. Budući da pravila Matice ilirske nisu još bila odobrena, Matica nije smjela djelovati samostalno, nego jedino kao glavnica u sastavu Čitaonice. Drugim riječima, novčane poteškoće u poslovanju Čitaonice (utemeljene 1838) odražavale su se i na uspješnost Matice ilirske.

Prije nego što obrazložim izvještaj (račun) o poslovanju Matice ilirske za 1842-1843. godinu, podsjetit ću još jednom na glavne podatke o Čitaonici zagrebačkoj. Grof Janko Drašković obrazložio je Osnovu Čitaonice, koja je odobrena 14. srpnja 1838. na Predtečnom obćenitom saboru u kući grofa Aleksandra Draškovića. Utemeljitelj i predsjednik Čitaonice Janko Drašković 22. kolovoza 1838. imenuje ovih dvanaest starješina u starješinstvo, odnosno odbor: Franjo Zengeval, Tadia Ferić, Nikola Valičić, Ljudevit Jelačić, Benedikt Lentulaj, Stjepan Moyses, Stjepan Pogledić, Janko Briglević, Valentin Vrančić, Albert Jelačić, Ignacio Andriašić i Juraj Demoetoerfy. Odvjetnik Vjekoslav Babukić postao je »tajnik i čuvar knjižnice« s godišnjom plaćom od dvjesto forinti srebra, kao jedini plaćeni namještenik Čitaonice. Čitanjem knjiga (vodeći preporoditelji darovali su i po tisuću knjiga) i pretplatom na dvadesetak domaćih i stranih novina započela je 1. listopada 1838. javna djelatnost Čitaonice ilirske sa svrhom čitanja knjiga i novina.

Iako se »društvo jezika i pismenstva ilirskoga« pokušavalo osnovati još 1839, ali nije bilo odobreno - godine 1842. utemeljena je, unutar Čitaonice, glavnica za tiskanje ilirskih knjiga pod imenom Matica ilirska. Početna sredstva za Maticu uplaćivali su pojedinci, a oni koji bi uplatili pedeset forinti srebra dobili su naziv utemeljitelja. Prikupljen novac davao se u zajam, a od zakonitih kamata povećavala se Matičina glavnica. Dakle, Matica je posuđivanjem novca povećavala glavnicu, no Čitaonica je imala veće troškove od prihoda. Upravo su takva financijska pitanja prevladavala na sjednicama, objavljenim u dosadašnjim nastavcima.

RAČUN MATICE ILIRSKE ZA 1842. I 1843.

Da popravi poljuljani ugled, plod znatna zastoja u izdavanju najavljenih knjiga, a i pritisnuta novčanim teškoćama Čitaonice, Matica ilirska objavila je popis prinosnika, što je trebalo, s jedne strane, smiriti javnost, a s druge privući nove članove i prinosnike.

U ovom nastavku objavljuje se važan (i do sada neobjavljen!) izvještaj-račun o poslovanju Matice ilirske pod naslovom Račun od Matice za narodno knjiženstvo sabrane po nastojanju Čitaonice zagrebačke za 1843. godinu. Potpisali su ga: opat i kanonik Mato Vuković, kao podpredsjednik družtva Čitaonice; fiškal Ferdinand Žerjavić, kao fiskus Matice; fizik sl. županije zagrebačke dr. Aleksa Vancaš, kao blagajnik Matice i advokat Vjekoslav Babukić, kao tajnik društva Čitaonice. (Izvornik se čuva u zbirci rukopisa NSK u Zagrebu.)

Za Maticu bi bilo neusporedivo jeftinije i učinkovitije da je popis prinosnika smio biti objavljen u »Narodnim novinama«, no kako Maticu još nije bio odobrio (potvrdio) kralj, cenzor nije odobrio objavljivanje Matičinih prinosnika u novinama, nego ga je Matica morala objaviti o svom trošku.

Račun, čiju prvu i posljednju stranicu s potpisima ovdje donosimo, tiskan u tri tisuće primjeraka na osam stranica, obznanjuje da je za 1842, prvu godinu djelovanja, Matica ilirska imala samo četiri člana utemeljitelja. Po pedeset forinti u srebru uplatili su Tadija Berkić, c. kr. kapetan kod graditeljstva, baronica Josipa Kulmer (rođ. Oršić), advokat Antun Štauduar i - Društvo sl. čitaonice karlovačke, nakon varaždinske najstarije čitaonice u Hrvatskoj! Sljedeće 1843. naslov utemeljitelja Matice ilirske dobiva još šest sljedećih članova: sirotinjski adjunkt iz Karlovca Eugen Barac, student prava u Pešti Julio Bišćan, zagrebački kanonik Josip Clemens, c. kr. kapetan Nikola Degoricia, modruški kanonik Nikoden Mudrovčić i grof Albert Nugent.

U prve dvije godine djelovanja, od članarine, kamata i sitnih darova-prinosa, Matica ilirska ostvarila je 1842. prihod 1187 for, a 1843. 2141 for, ukupno 3329 forinti. Troškovi su se odnosili ponajprije na izdavanje prve knjige Gundulićevih djela, točnije za Osmana, i to: za prijepis 28 for., nagrada Ivanu Mažuraniću za novosloženo 14. i 15. pjevanje i za rječnik-tumač 230 for., za tiskanje 697 for., za Gundulićevu sliku 136 for. te za knjigovežu 66 for., dok u blagajni ostaje gotovine 19 for. i 2 kr.

Godine 1845. Čitaonica ne posluje uspješno; potraživanja od članova i dugovi-obveze premašili su iznos od 700 forinti, troškovi su veći od prihoda... A Matičin najavljeni Rječnik ilirsko-njemačko-talijanski, kao i časopis »Kolo«, kasne sve više, a Sabljar nakon više godina otezanja povlači rukopis neobjavljenoga Kućnika...

Sve to očituje se i na sjednicama na koje dolazi tek nekoliko članova (na 57. sjednici samo tri člana!), stoga predsjednik Drašković najavljuje održavanje općega sabora (skupštine) za siječanj 1846.

I još jedna važna napomena: zapisnike iz današnjega nastavka pisao je vlastoručno tajnik Vjekoslav Babukić.