"Marko Fotez" Borisu Senkeru

Zagreb 21. prosinca Teatrologu Borisu Senkeru na prigodnoj je svečanosti priređenoj u zagrebačkom HNK uručena Nagrada Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU Marko Fotez. Nagrada je Senkeru dodijeljena za knjige Hrestomatije novije hrvatske drame, Kazališne razmjene, Pozornici nasuprot: zagrebačka kazališna kronika (1995-2000) i Different voices: eight contemporary croatian plays.

Nagrada Marko Fotez nosi ime uglednoga hrvatskog književnika, redatelja, teatrologa i kazališnog ravnatelja, a utemeljena je 1980. i dodjeljuje se svake četiri godine za djela koja se bave istraživanjem hrvatske dramske i kazališne baštine. Prema mišljenju Ocjenjivačkog odbora u kojem su bili akademik Nikola Batušić, Dunja Fališevac, Branko Hećimović (predsjednik), Boris Hrovat, Igor Mrduljaš, Sanja Nikčević i Joško Ševo, Senkerove knjige pojedinačnim dometima, kao i zajedničkim, označavaju neprijeporno velik i vrijedan prinos hrvatskoj teatrologiji. Dosadašnji su dobitnici nagrade Slobodan Prosperov Novak, Nikola Batušić, Frano Čale, Branko Hećimović, Tomislav Sabljak i Đurđa Škavić.

Vojinu Periću Red Danice hrvatske

Zagreb 22. prosinca Ministar kulture Božo Biškupić uručio je odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića Vojinu Periću, voditelju Dramskog studija slijepih slabovidnih Novi život.

Vojin Perić više se od dvadeset godina bavi kazalištem, kao glumac, redatelj, pisac i vrstan organizator. Socijalno-umjetničku afirmaciju prenio je i izvan granica Hrvatske organizirajući Međunarodni festival kazališta slijepih i slabovidnih BIT...

Ministar Biškupić tom je prigodom Periću uručio i ključeve kombi-vozila, koje je sa šezdeset posto sredstava financiralo Ministarstvo kulture, a koristit će se njime za prijevoz na gostovanja članovi Dramskog studija.

Dodijeljene nagrade HDLU

Zagreb 27. prosinca U Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu uručene su nagrade Hrvatskoga društva likovnih umjetnika. Nagrada HDLU za životno djelo dodijeljena je uglednom hrvatskom slikaru i kiparu Šimi Periću. Nagradu za najbolju izložbu u 2004. primio je Boris Demur za izložbu održanu u zagrebačkoj Modernoj galeriji, a najboljim mladim umjetnikom u protekloj godini proglašen je Alem Korkut.

O godišnjim nagradama HDLU-a, koje se dodjeljuju od 1992, ovaj je put odlučivao Odbor HDLU-a, u sastavu Dora Kovačević (predsjednica), Duje Jurić, Željko Lapuh, Đuro Seder i Marija Ujević.

Godišnja skupština HAZU

Zagreb 29. prosinca Redovita godišnja skupština Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održana tradicionalno na kraju godine, naznačila je glavne smjernice rada Akademije u 2005. godini. Financijski plan Akademije za ovu godinu godinu temelji se na odobrenim sredstvima iz državnog proračuna i na sredstvima koja se planiraju ostvariti vlastitom djelatnošću i sredstvima iz drugih izvora, a iznosi ukupno 85 860 000 kuna, od čega 7 880 000 kuna vlastitoga novca.

Jedan od središnjih događaja u radu Akademije u ovoj godini svečano je obilježavanje 190. obljetnice rođenja i stote obljetnice smrti osnivača i velikog dobrotvora Akademije, đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

HAZU je uputila pismo Hrvatskom saboru kako bi upozorila na sve veću komercijalizaciju Hrvatske televizije. Kako je istaknuo predsjednik HAZU akademik Milan Moguš, predsjedništvo te ustanove zaključilo je da Sabor mora povesti računa o tome da HTV, iako od države dobiva znatan novac, postaje sve manje javna, a sve više komercijalna televizija, koja gotovo u potpunosti zanemaruje ne samo rad HAZU nego i cjelokupnu hrvatsku znanost i kulturu.

Glavni tajnik HAZU akademik Slavko Cvetnić naglasio je i kako su u Akademiji u tijeku 44 znanstvena projekta, za čije je odvijanje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo iznos od 2 410 000 kuna.

Nakladnička djelatnost Akademije u protekloj je godini bila na zavidnoj razini. Objavljeno je 109 knjiga i svezaka časopisa, od toga je devedeset knjiga objavljeno u vlastitoj nakladi ili sunakladništvu, dok je devetnaest publikacija objavljeno potporom Akademijine Zaklade. Ove godine Akademija planira objaviti stotinjak naslova, od kojih je najvažnije kapitalno djelo Hrvatska i Europa, čija se dva preostala (uz tri prije objavljena) sveska namjeravaju objaviti na engleskom i francuskom jeziku. Na sjednici su predstavljeni i Akademijini investicijski planovi obnove nekih zdanja, od kojih je najvažnija rekonstrukcija i prenamjena Kemijskog laboratorija na Strossmayerovu trgu u prostor Akademijine knjižnice.

Lukas Nola umjetnički ravnatelj Zagreb filma

Zagreb 29. prosinca Filmski redatelj Lukas Nola novi je umjetnički direktor Zagreb filma, a na tu ga je dužnost imenovao novi direktor Vinko Brešan. Nolina je zadaća da u sljedećem razdoblju okupi filmske autore starije, srednje i mlađe generacije na projektu oživljavanja produkcije animiranih filmova u skladu s tradicijom Zagreb filma. Važan je dio programa privlačenje mladih autora, debitanata, u Zagreb film i osiguravanje normalnih tehničkih i financijskih uvjeta za razvoj svih projekata.

Matica hrvatska o HRT-u

Zagreb 3. siječnja »Matica hrvatska želi upozoriti hrvatsku javnost da se u programima Hrvatske radiotelevizije sve više zanemaruju znanstveni, kulturni, obrazovni i gospodarski sadržaji, odnosno one teme koje su od najveće važnosti za poznavanje i praćenje razvoja hrvatskog društva«, ističe se u priopćenju Matice hrvatske koje je potpisao njezin predsjednik Igor Zidić.

U priopćenju se ističe da takav pristup Hrvatske radiotelevizije, napose njezina informativnog programa, Maticu hrvatsku ne pogađa samo izravno, jer se sustavno prešućuju njezini programi i inicijative, nego je i u suprotnosti s načelima na kojima Matica hrvatska temelji svoj rad i ulogu u društvu.

»Hrvatska radiotelevizija, kao zakonita javna ustanova koju posebnim prirezom uzdržava hrvatsko društvo, nema pravo otuđiti svoje upravljačke i programske strukture od interesa te iste zajednice«, podsjećaju iz Matice.

Matica hrvatska smatra kako kulturni, znanstveni i obrazovni sadržaji te nepristran, odgovoran i svima dostupan informativni program po sebi nisu komercijalni, pa se javne ustanove - poput Hrvatske radiotelevizije - zbog toga i drugdje osnivaju i podupiru.

»Očitu komercijalizaciju, u formi i pristupu, gotovo svih programa Hrvatske radiotelevizije, na što je već upozorila i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska smatra neodrživom te će pozvati nacionalne, znanstvene i kulturne ustanove i društva da zajednički izrade prijedloge za promjenu takva stanja«, stoji u priopćenju.

Ministarstvo i Grad Zagreb o zajedničkim projektima

Zagreb 12. siječnja Ministar kulture Božo Biškupić i predstavnici Ureda za kulturu Grada Zagreba na tiskovnoj su konferenciji obavijestili novinare o prioritetnim programima u kulturi koje zajednički financiraju. Biškupić je podsjetio na važnost izgradnje Muzeja suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu dodavši kako bi se u blizini toga muzeja uskoro trebao početi graditi i muzej arhitekture. Istaknuo je da se Grad i Ministarstvo skrbe i o izgradnji Muzeja naivne umjetnosti, za koji se uređuje bivša Galerija Gradec u sklopu Klovićevih dvora, te je dodao kako Zagreb mora izgraditi zajedničke depoe za gradske muzeje. Ministar je izrazio zadovoljstvo naplatom spomeničke rente u Zagrebu, rekavši da je na taj način prikupljen znatan novac. Prema dogovoru Grada i Ministarstva, u planu je izgradnja moderne dvorane u kojoj bi se producirale suvremene scenske izvedbe, što, po riječima Vladimira Stoisavljevića, pročelnika Gradskog ureda za kulturu, Zagrebu nedostaje. Zbog toga, kako je rekao, Zagreb nije u mogućnosti ugostiti međunarodne ansamble koji rade vrhunske projekte, žanrovski raznolike, a u trendu suvremene scenske produkcije. Članica Gradskoga poglavarstva Andrea Zlatar najavila je da će se uskoro početi s osnivanjem gradskih kulturnih vijeća. Na novinarski upit o stanju Teatra ITD Andrea Zlatar odgovorila je da će se novac osigurati iz gradskog proračuna, a sudbina toga kazališta rješavat će se primjenom novoga zakona o kazalištu. Što se tiče stanja u Hrvatskom narodnom kazalištu, novinarima je priopćeno da će povjerenstvo koje prati rad kazališta odlučivati o njegovu daljnjem radu nakon što dobiju uvid u financijsko poslovanje u 2004. Naglašeno je kako će se ubuduće pratiti i umjetnički dosezi predstava te da se neće dopustiti gomilanje dugova u tom kazalištu.

Herderova nagrada Krešimiru Nemecu

Zagreb 13. siječnja Dobitnik ovogodišnje Herderove nagrade, vrlo ugledna europskog priznanja za umjetnički i znanstveni rad, u kategoriji književnosti istaknuti je hrvatski književni povjesničar Krešimir Nemec. Nagrada namijenjena »njegovanju i unapređivanju kulturnih odnosa« hrvatskomu će dobitniku biti predana na svečanosti u Beču 29. travnja.

Krešimir Nemec redovni je profesor novije hrvatske književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Autor je opsežnoga znanstvenog i stručnog opusa kojemu je kruna trosveščana Povijest hrvatskoga romana. Među dosadašnjim dobitnicima Herderove nagrade u Hrvatskoj su i klasici hrvatske književnosti i književne znanosti od Miroslava Krleže, Ive Frangeša, Zdenka Škreba, Mirka Kovača, Viktora Žmegača, Maje Bošković-Stulli do Nedjeljka Fabrija.

Revitalizacija kulturne baštine istočne Slavonije

Zagreb 13. siječnja Vlada Republike Hrvatske poduprla je projekt Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok - Vukovar - Vučedol vrijedan ukupno 226,2 milijuna kuna. Taj će projekt sa zajmom od 169,7 milijuna kuna financirati Razvojna banka Vijeća Europe, dok će Hrvatska osigurati preostalih 56,5 milijuna kuna i pripadajući PDV. Projektom koji će trajati četiri godine predviđa se obnova i revitalizacija niza objekata u povijesnoj jezgri Iloka, obnova dvorca Eltz, barokne jezgre Vukovara i arheološkoga lokaliteta Vučedol. Obrazlažući projekt, ministar kulture Božo Biškupić ustvrdio je kako je rijedak slučaj da Razvojna banka financira projekt s tako visokim udjelom te istaknuo kako je sam projekt bitna novina u kulturnoj politici zemlje, a osim velike važnosti za obnovu kulturne baštine ima i poveznice s gospodarskim razvojem jer će biti poticaj razvoju poduzetništva i turizma na tom području.

Pedeset godina Austrijskoga kulturnog foruma

Zagreb 15. siječnja Austrijski kulturni forum u Zagrebu započeo je obilježavanje pedesete godišnjice postojanja međunarodnim interaktivnim multimedijalnim projektom, koji je pod naslovom Ludic space - Povijest europske ideje o toleranciji realiziran u bivšem zagrebačkom kinu Lika. U praizvedbi te prostorno-zvukovne kompozicije, u kojoj se »glazba iz vremenitosti prenosi u vidljivu prostornost«, sudjelovali su umjetnici različitih generacija i načina izražavanja, koji na svoj način progovaraju o toleranciji kao središnjoj vrijednosti europske kulture. Austrijanci Mario Höber, Barbara Hölbling i Lore Heuermann, Erin Gee iz Sjedinjenih Država te Zoran Ščekić iz Hrvatske priredili su prostornu inscenaciju koja polazi od ideje stvaranja zona prijelaza, nastalu na tragu performansa Duga noć tolerancije izvedena u Grazu na osnovi knjige Putovi ka toleranciji, koju je po nalogu grada kulture 2003. priredio salzburški filozof i rektor tamošnjeg Sveučilišta Heinrich Schmidinger.

Osnovna je teza projekta da je paralelizam u prakticiranju tolerancije i suvremene umjetnosti moguć zbog sličnosti u procesu nastajanja tih dvaju pojmova.

Monika Leskovar i Vinko Brešan veleposlanici H. C. Andersena

Kopenhagen 18. siječnja Na svečanosti u Hofteatru, starom danskom kazalištu u sjedištu Parlamenta u Kopenhagenu, hrvatski umjetnici, violončelistica Monika Leskovar i filmski redatelj Vinko Brešan, zajedno su s troje danskih umjetnika imenovani veleposlanicima H. C. Andersena, što je titula koju danska fundacija H. C. Andersen 2005. dodjeljuje u povodu dvjestote obljetnice rođenja pisca i pjesnika Hansa Christiana Andersena. Pravilnik Fundacije nalaže da veleposlanici H. C. Andersena budu poznati i inspirativni umjetnici, političari i sportaši, a imenuju se u suradnji s danskim veleposlanstvima. U Velikoj Britaniji tako su imenovani glumci Roger Moore i Derek Jacobi te voditelj Sir David Frost, a u Sjedinjenim Državama glumice Susan Sarandon i Connie Nielsen te glazbenici Suzanne Vega i Harry Belafonte. Veleposlanici H. C. Andersena predstavljat će projekt H. C. A. - abc u borbi protiv nepismenosti u svijetu.