HVALA ZA LJUBAV!

HVALA ZA LJUBAV!

Donacija, koja je u Zagreb stizala u nekoliko navrata unatrag nekoliko godina, sastoji se od nekoliko cjelina. Najvažnijim djelima zbirke pripadaju slikarski i kiparski radovi, ali i brojna keramika, tekstilni predmeti i sagovi, staklo, satovi... Zbirka ukrasnih i uporabnih predmeta od srebra, koja broji gotovo dvjesto pedeset komada, obogatila je Muzej, koji se sada može podičiti jedinstvenom zbirkom te vrste u jugoistočnoj Europi

Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt tijekom svoje duge povijesti često je bio mjesto kojem su donirana umjetnička djela, privatne umjetničke zbirke. Od samih začetaka, kada je Strossmayer donirao sredstva za nabavku prvih predmeta za zbirku i muzejsku knjižnicu, muzej se često susretao s nesebičnim darovateljima, koji su obiteljske ostavštine darovali Muzeju, čime su obogaćivali njegov sjajan fundus. Istim su se mislima vodili supružnici Tuškan, Marija i Ivo, koji su donacijom od gotovo šest stotina umjetničkih predmeta te devedesetak naslova stručne literature za knjižnicu obogatili hrvatski umjetnički korpus. Brižno je skupljana ostavština Ive i Marije Tuškan, koji su se nakon vihora Drugog svjetskog rata susreli u Madridu da bi se trajno nastanili u američkom Cincinnatiju početkom pedesetih godina.

JEDINSTVENA ZBIRKA SREBRA

Donacija, koja je u Zagreb stizala u nekoliko navrata unatrag nekoliko godina, sastoji se od nekoliko cjelina. Najvažnijim djelima zbirke pripadaju slikarski i kiparski radovi, ali i brojna keramika, tekstilni predmeti i sagovi, staklo, satovi... Zbirka ukrasnih i uporabnih predmeta od srebra, koja broji gotovo dvjesto pedeset komada, obogatila je Muzej, koji se sada može podičiti jedinstvenom zbirkom te vrste u jugoistočnoj Europi. Vrijedno oplemenjujući svoj američki dom, supružnici Tuškan su kao mladi liječnici skromnih primanja štedjeli za kupnju Meštrovićeva autoportreta. Oduvijek je temelj njihovog interesa bila sklonost našim autorima koji su veći dio života proveli izvan domovine. Posebice je ta sklonost vidljiva u djelima slikarstva i kiparstva. Među slikarskim radovima najveći dio zbirke odnosi se na radove Jasipa Crnoborija, u kojima se nalaze i dva portreta naših donatora. Uz Crnoborijeve portrete i pejzaže (tri slike Iz Maksimira iz 1936, istarski i primorski krajolici te fantastični Samostan na Mljetu iz 1945. godine), tu su još i Meštrovićev autoportret ugljenom na papiru, Krizmanove litografije s bosanskom tematikom, Generalićeva i Lackovićeva naiva, Žetva Joze Kljakovića iz 1949, serija veduta i pejzaža Ljudevita Šestića, relevantni radovi Cate Dujšin-Ribar, Dvije figure Josipa Resteka, nekoliko Dučmelićevih djela... Što se skulpture tiče, Muzej za umjetnost i obrt bogatiji je za Meštrovićeve Čovjeka koji piše, autoportreta iz 1925. za kojega je vezana priča. Naime, ta je skulptura bila prvo djelo koje je od Meštrovićeva brata kupila Marija Tuškan. Dio novca zaradila je u ustanovi koja se bavila liječenjem ovisnosti od alkohola, a ostatak je bio uplaćivan u obrocima pa je Meštrović htio upoznati osobu koja od prvoga honorara kupuje njegovo djelo. Osim tog autoportreta u zbirci se nalazi i brončani reljef Oplakivanja. Uz Meštrovića, zbirka posjeduje i nekoliko skulptura i reljefe Josipa Turkalja, kipara koji je slijedio Meštrovića i gotovo cijeli život proveo u Americi. Posebno je markantan reljef Meštrovićeva portreta u terakoti. U zbirci se nalazi i Figura bika Waltera Driesbacha.

NOVO POGLAVLJE ZA FUNDUS MUZEJA

Donacija Tuškan sadrži i četrdesetak keramičkih, uglavnom porculanskih predmeta, figura te ukrasno i uporabno posuđe. Predmeti su nastajali po poznatim europskim porculanskim manufakturama u Meissenu, u Rosenthalu... Klasični su to predmeti poput šalica i tanjurića, ukrasnih zdjela, svijećnjaka te nekoliko figurica izrađenih kao dio šahovske garniture. Dio donacije koji jer vezan uz tekstil sadrži odjevne predmete, čipkane ovratnike i modni pribor poput različitih rupčića, kišobrana ili lepeza iz Španjolske, Francuske ili Kine. Svi predmeti nastali su u drugoj polovici 19. stoljeća ili početkom 20. stoljeća. U tekstilne predmete iz donacije ubraja se i meksička kazula iz druge polovice 18. stoljeća. Također, u donaciju pripada i dvadesetak turskih sagova koji su kupljeni tijekom putovanja Tuškanovih. Različitih dimenzija, pretežito molitveni s karakterističnim mihrabskim prikazom, sagovi nam dolaze iz Konye, Bergame, Kayserija... Donaciju čine i stakleni predmeti poput vaza, zdjelica, tanjura ili boca s čepom te razne kutijice. Posebnu cjelinu u donaciji Tuškan čini zbirka američkog srebra. Većinom su to srebrno i posrebreno posuđe, pribor za jelo te dekorativno posuđe. Zdjele, pladnjevi, košarice, čajnici, zrcala, šećernice i drugi brojni predmeti od plemenitog metala u ovakvu opsegu čine cijelo novo poglavlje u zbirci današnjeg Muzeja za umjetnost i obrt.

Muzej za umjetnost i obrt tako je dobio veliku donaciju. Donaciju Iva i Marije Tuškan, naših iseljenika, uglednih liječnika koji su tijekom desetljeća marljivo skupljali predmete ne da bi se pokazivali, već iz ljubavi. A i iz ljubavi svoju su lijepu zbirku darovli Zagrebu i njegovu muzeju. Jedno veliko hvala...

Marko Kružić