"Zabranjena knjiga" najbolja pjesnička zbirka u 2004.

Pula, 8 prosinca U sklopu jubilarnoga desetoga Sa(n)jam knjige u Istri prvi put podijeljene su nagrade Kiklop za najbolja knjižna ostvarenja u ovoj godini. Skulptura labinskog akademskog kipara i slikara Josipa Diminića dodijeljena je u dvanaest kategorija, a u onoj najatraktivnijoj, kategoriji proznog djela godine, Kiklopa je dobio Renato Baretić za Osmog povjerenika, nakladničke kuće AGM, koja je osvojila najviše nagrada, čak pet. Kiklopa za hit godine, najčitaniji i najprodavaniji naslov, dobio je Dan Brown za roman Davincijev kod u (izdanje VBZ-a). Za urednika godine izabran je Kruno Lokotar (AGM), inače urednik »Vijenčeve« rubrike Marginekologija, a za biblioteku godine nagrađena je Biblioteka za početnike naklade Jesenski i Turk, dok je debitantskom knjigom godine proglašeno djelo Putnici Slađane Bukovac (Meandar).

U kategoriji pjesničke zbirke godine slavio je Arsen Dedić sa Zabranjenom knjigom (AGM), zbirkom pjesničkih kolumni iz »Vijenca«, a za najbolju knjigu eseja nagrađen je Zdravko Zima za Gondolijera na Vltavi (Fraktura). Kiklop za publicističku knjigu godine dodijeljen je dvojici autora: J. M. Coetzeeju za Život životinja (AGM) i Igoru Mirkoviću za Sretno dijete (Fraktura). U kategoriji dječje knjige godine dobitnik je Kiklopa Zvonimir Balog za knjigu Zmajevi i vukodlaci (Školska knjiga), a u kategoriji knjige inozemnog autora Kiklopa je dobila M. Flannery O’Connor za Teško je naći dobra čovjeka (AGM). Za najboljega prevoditelja izabran je Mladen Machiedo, izdavačke kuće Ceres, za Zrakasti subjekt (Talijanski pjesnici 20. stoljeća, Antologija I. i II), a Kiklopa za najbolje oblikovanje knjige dobili su Dejan Kršić i Mirko Ilić te Sibila i Seid Serdarević za Sretno dijete (Fraktura).

Posebnu nagradu za autora 10. sajma knjige u Istri, direktorica tog festivala knjige i autora Magdalena Vodopija uručila je najčitanijem i najprevođenijem turskom književniku Orhanu Pamuku.

Poznati dobitnici Nagrade HGM-a

Zagreb, 8. prosinca Nagrade Hrvatske glazbene mladeži Ivo Vuljević za najistaknutije glazbeno ostvarenje u 2004. dodijeljene su Tomislavu Mužeku (tenor) u kategoriji solista, Akademskom duhačkom kvintetu (Eda Rimanić, Dejan Činčurak, Ante Krpan, Toni Kursar i Anita Fučko) u kategoriji komornih sastava do pet članova i Udaraljkaškom ansamblu Bing Bang Igora Lešnika u kategoriji instrumentalnih ansambla. Nagrade će dobitnicima biti uručene 29. prosinca u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na koncertu kojim tradicionalno počinje Dan Dvorane Lisinski. O dobitnicima Nagrade HGZ-a odlučio je prosudbeni sud u kojem su bili Naima Balić, Gordana Lesić i Berislav Šipuš.

Pedeseta obljetnica Europske kulturne konvencije

Wroclaw Ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić sudjelovao je na Konferenciji o kulturnoj suradnji koja je u povodu pedesete obljetnice Europske konvencije o kulturi održana u Wroclawu od 9. do 11. prosinca.

Na Konferenciji je usvojen tekst Varšavske deklaracije o europskoj kulturnoj suradnji. Deklaracija govori o prepoznavanju zajedničkog europskoga kulturnog nasljeđa, mobilnosti i razmjeni, širenju europske suradnje. Novi su ciljevi stvaranje uvjeta za što potpunije sudjelovanje u demokratskom životu, europska dimenzija u standardima, suradnja s drugim institucijama koje djeluju na europskoj i globalnoj razini. Govoreći na Konferenciji Ministar Biškupić zauzeo se za proširenje »paradigme stvaranja jedinstva u različitosti« i izvan granica Europske unije te predložio pokretanja projekta/fonda za poticanje prevođenja književnih djela koji bi bio otvoren zemljama koje ne mogu sudjelovati u fondovima Europske unije.

Na Konfernciji je sudjelovalo pedesetak izaslanstava članica Vijeća Europe, predstavnika UNESCO-a, Europskog foruma mladih, Europske kulturne fundacije i brojnih stručnjaka te glavni tajnik Vijeća Europe Terry Davis. Za boravka u Poljskoj hrvatski ministar kulture održao je bilateralni sastanak s poljskim ministrom kulture Waldemarom Dabrowskim, na kojem je dogovoreno potpisivanje programa kulturne suradnje između Hrvatske i Poljske.

Valentina Fijačko najuspješnija mlada glazbenica

Zagreb, 10. prosinca Poznat je ovogodišnji laureat nagrade Zagrebačke filharmonije i PBZ American Expressa za najuspješnijega mladog glazbenika u 2004. Kristalnu skulpturu Hede Rušec i ček u iznosu od 2. 500 eura dobila je sopranistica Valentina Fijačko. Nagrada će dobitnici biti uručena na Filharmonijskom balu 30. prosinca. Nagrada za najuspješnijega mladoga glazbenika dodjeljuje se od 1991. mladim glazbenicima za ostvarene rezultate na polju solističkih dostignuća u zemlji i inozemstvu u tijeku kalendarske godine. Među dosadašnjim su dobitnicima violončelistica Monika Leskovar, dirigent Ivan Repušić i tenor Tomislav Mužek.

Buick Rivera na talijanskom

Iz tiska izašlo talijansko izdanje romana Buick Rivera Miljenka Jergovića u prijevodu Ljiljane Avirović, prošlogodišnje dobitnice talijanske nacionalne nagrade za prevođenje, objavila je ugledna talijanska izdavačka kuća Libri Scheiwiller iz Milana. Taj je izdavač talijanskoj publici predstavio i Jergovićevu knjigu pripovjedaka Mama Leone, za koju je Jergović 2003. godine primio uglednu književnu nagradu Grinzane Carour, te zbirku pjesama Hauzmajstor Šulc. Roman Buick Rivera nagrađen je Nagradom Matice hrvatske za književnost i umjetnost August Šenoa za 2002. godinu.

Nagrada Petar Brečić Mariji Grgičević i Ani Lederer

Zagreb, 15. prosinca Šeste po redu nagrade Petar Brečićza najbolju kazališnu kritiku, esej i dramaturgiju pripale su kazališnoj kritičarki »Vijenca« Mariji Grgičević te teatrologinji Ani Lederer. Nagrade su dobitnicama uručili glavni direktor HTV-a Mirko Galić i predsjednik Školske knjige Ante Žužul.

Marija Grgičević nagradu je dobila za kazališne kritike koje objavljuje od 1961. u dnevnom i (dvo)tjednom tisku, čime je postala istinska kroničarka hrvatskoga teatra druge polovice 20. stoljeća. Njezino bogato iskustvo, koje se pridružilo ostalim vrlinama njezina autorskog rukopisa, učinilo je od tekstova Marije Grgičević sam vrh hrvatske kazališne kritike, navodi u obrazloženju nagrade povjerenstvo, u sastavu - akademik Nikola Batušić (predsjednik), Branimir Bošnjak, Boris B. Horvat, Dunja Detoni Dujmić, Miroslava Vučić i Ivan Ott.

Ana Lederer, znanstvena suradnica na Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, nagrađena je za knjigu Redatelj Tito Strozzi (Meandar, 2003). Iscrpno istraživanje i interpretacija građe Ane Lederer sintetizirani su u knjizi koja postaje bitna za čvrste temelje na kojima odsad u povijesti hrvatskoga glumišta stoji ličnost Tita Strozzija, kaže se u obrazloženju.

Normalno je da se kritičari međusobno ne slažu, ali postoje stvari koje su iznad toga: to je prijateljstvo prema Petru Brečiću i Daliboru Foretiću, koji će mi trajno nedostajati - rekla je Marija Grgičević zahvaljujući na nagradi.

Ministarstvo kulture u 2004.

Gornja Stubica, 15. prosinca Ministar kulture Božo Biškupić s užim kabinetom održao je u obnovljenom Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici konferenciju za tisak, na kojoj je detaljno predstavio sve što je Ministarsto kulture napravilo tijekom prve godine njegova mandata. Osim podsjećanja na sve što je tjekom godine na izmaku učinjeno ministar Biškupić predstavo je i planove Ministarstva za iduću godinu. Govoreći o godini na izmaku ministar je izdvojio intenzivnu i vrlo dinamičnu međunarodnu suradnju u okviru koje je ostvareno 376 programa, od kojih je 64 posto realizirano sa zemljama Europske Unije, 11 posto, s ostalim europskim zemljama, a 7, 7 posto odnosi se na suradnju sa susjedima. Najveći dio programa, čak 31 posto, zauzima likovna djelatnost, o čemu svjedoče mnoge velike izložbe što su ugošćene u Zagrebu, a plod su međunarodne suradnje, te bogata glazbena i filmska djelatnost.

Velik dio izlaganja ministar je posvetio kapitalnim objektima hrvatske kulture kakvi su zagrebački Muzej suvremene umjetnosti, Muzej krapinskoga pračovjeka i Muzej Narona. Pokrenut je i projekt uređenja Arheološkog parka Vučedol, za koji su početna sredstva od 260 milijuna kuna u podjednakim iznosima osigurali Ministarstvo kulture i međunarodna zajednica. Kreće se i u gradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Rijeci, a u planu su i nove knjižnice u Rijeci, Splitu, Šibeniku, Puli i mnogim manjim gradovima.

Sustavno se radi i na usuglašavanju s europskim zakonodavstvom, na kojem je području sedam zakona i jedanaest podzakonskih akata prilagođeno europskim propisima, a nastavlja se i s povratom kulturnih dobara.

Govoreći o skrbi za knjigu i radu na novoj knjižnoj strategiji, ministar je rekao da se sastala radna skupina koja će se pozabaviti novim odrednicama koje reguliraju pitanje otkupa i potpore knjizi i istaknuo da su podmireni svi dugovi što ih je bivše Ministarstvo ostavilo u nasljeđe novomu Vijeću za knjigu.

Otpočeo je i velik posao inventarizacije pokretnih i nepokretnih spomenika, koja će se građa, kada bude popisana, i publicirati. Ministarstvo kulture pokrenulo je zajedno s »Večernjim listom« projekt prevođenja deset hrvatskih romana na njemački jezik, koji se uskoro trebaju pojaviti na austrijskom tržištu.

Ministarstvo kulture uključilo se u stvaranje dokumentacijskog centra o Domovinskom ratu, koji bi trebao na jednom mjestu objediniti svu rasutu građu, a na području zaštite kulturne baštine Ministarstvo je sufinanciralo 730 programa.

Ministar je još jedanput naglasio kako je novi proračun Ministarstva kulture 4, 7 posto veći od ovogodišnjega, s napomenom da u sveukupni iznos nije ubrojena dobit od 55 milijuna kuna, koliko je ove godine ubrano od spomeničke rente, a od čega su Ministarstvu pripala 23 milijuna.

Na kraju je objavljen daa će selektor Venecijanskog biennala sljedeće godine biti umjetnik i voditelj Art radionice Lazareti, Slaven Tolj. Zaključujući susret s novinarima ministar Biškupić izrazio je zadovoljstvo učinjenim i rekao da će u 2005. Ministarstvo nastojati intenzivirati svoj rad, što će biti olakšano jer je proračun donesen na vrijeme.

Povrat ernestinovačkih skulptura

Ernestinovo, 20. prosinca Iz Banje Junaković pored Apatina i iz Novoga Sada u Hrvatsku je vraćeno 35 skulptura likovne kolonije Petar Smajićiz Ernestinova i ikonostas s križem te pedesetak ikona srpske pravoslavne crkve u Boboti nedaleko od Vukovara. Tako je, u skladu sa Sporazumom o povratu dijela kulturnih dobara otuđenih iz Hrvatske, koji je potpisan u Beogradu sredinom studenoga, nastavljen povrat umjetnina iz Srbije i Crne Gore odnesenih iz Hrvatske tijekom Domovinskog rata.

Ernestinovačka likovna kolonija osnovana je 1983, a jedan od utemeljitelja, danas pokojni Petar Smajić, uvršten je u svjetske enciklopedije povijesti umjetnosti. Umjetnine je u Ernestinovačku galeriju dopratila pomoćnica ministra kulture Branka Šulc, a dočekao ih je Mato Tijardović, predsjednik Likovne udruge Petar Smajić. Riječ je o najvrednijim skulpturama, izrađenim u drvetu, a nastalim na prvim kolonijama u Ernestinovu. Još se traga za stotinjak skulptura i dvjesto slika iz fundusa ernestinovačke galerije.

Vinko Brešan novi direktor Zagreb filma

Zagreb, 20. prosinca Filmski redatelj Vinko Brešan novi je direktor Zagreb filma d. o. o. Odlučeno je to na sjednici Skupštine trgovačkih društava Grada Zagreba u ponedjeljak. Brešan je na tu funkciju imenovan nakon što je dužnosti razriješen dosadašnji direktor Zagreb filma Damir Belošević, za čiju se smjenu izjasnila većina članova Skupštine, dok je samo jedan član bio suzdržan.

»Vrijeme je da se Zagreb film kao ugledna kuća napokon podigne na noge. Prihvatio sam prijedlog za kandidaturu na poziv Gradskog ureda za gospodarstvo i Skupštine grada Zagreba, te sam izradio globalni prijedlog koji je očito ocijenjen kvalitetnim, te je kao takav i usvojen«, rekao nam je Brešan, dodavši kako ga prije javnoga nastupa očekuje važna zadaća.

O Zagreb filmu posljednjih se godina govorilo i pisalo najvećim dijelom u negativnom svjetlu. Problemi su se unutar kuće nagomilali, pa će Brešan, ali i zaposlenici Zagreb filma, zasigurno imati pune ruke posla. Među ostalim, tu su problemi vezani uz Kinoteku u Kordunskoj, Kino Tuškanac i prostor u Vlaškoj 90, gdje se nalazi uprava Zagreb filma i filmski arhiv te kuće.