Trijenalski otisci i odjeci

Trijenalski otisci i odjeci

Devet izabranih autora proizašlo je iz Trećega zagrebačkog trijenala grafike, koji je održan tijekom svibnja, lipnja i srpnja 2003. godine. Umjetnici koji su napravili grafike za mapu su Zdenka Pozaić, Ana Vivoda, Jasna Šikanja, Dora Kovačević, Edo Murtić, Hamo Čavrk, Zlatko Keser te dva Josipa, Butković i Zanki

U Kabinetu grafike HAZU predstavljena je nova grafička mapa izašla kao osmo izdanje Kalkografske radionice, koja djeluje u prostorima Kabineta, a u kojoj se nalaze radovi devet naših umjetnika i umjetnica. Koncepciju mape napravila je Slavica Marković koja je i autor predgovora, a cjelokupna je mapa tiskana u trideset i pet primjeraka na 285-gramskom papiru Fabriano Rosaspina formata 700 x 500 mm. Životopise predstavljenih autora i katalošku obradu materijala pripremila je Vesna Kedmenec Križić.

Devet izabranih autora proizašlo je iz Trećega zagrebačkog trijenala grafike, koji je održan tijekom svibnja, lipnja i srpnja 2003. godine. Umjetnici koji su napravili grafike za mapu su Zdenka Pozaić, Ana Vivoda, Jasna Šikanja, Dora Kovačević, Edo Murtić, Hamo Čavrk, Zlatko Keser te dva Josipa, Butković i Zanki. Raspon od dokazanih umjetnika pa do mladih snaga pokazuje kako tradicionalne grafičke tehnike mogu računati na budućnost unatoč sve brojnijoj struji koja se okreće suvremenim tehnologijama. Tradicionalne tehnike u mapi uključuju drvorez, linorez, akvatintu, litografiju i bakropis. Razlika u godinama između Murtića i Ane Vivoda gotovo je šest desetljeća pa se u izboru Slavice Marković potvrđuje činjenica da u Hrvatskoj postoje autori različitih naraštaja, a ovih devet nisu jedini koji dosljedno stvaraju grafičke listove primjenjujući stare tehnike.

MALI POMACI MNOGO ZNAČE...

Vraćajući se na Treći trijenale grafike, odabrani umjetnici ostali su u ovim grafičkim listovima dosljedni svojem grafičkom izričaju, uz male različitosti. Zdenka Pozaić u drvorezu Želary pečat stvara imaginarni, ekspresivni pejzaž snažna kolorita, koji se očituje i kod prepoznatljiva Murtića. Murtićev nenaslovljen linorez obiluje kolorističkim kontrastom crne, bijele, smeđe, žute i crvene, s jasno ograničenim apstraktnim elementima. Hamo Čavrk nastavlja suhom iglom s izgradnjom karata, brojnim više i manje naglašenim linijama u svim smjerovima, koje se u središtu otiska manjega formata od grafičkog lista zgušnjavaju u slabo transparentnu pravokutnu mrlju. Najmlađu umjetnicu među odabranima, Anu Vivoda, kao i Čavrka, zanima transparentnost. Ona u potpunosti grafičkog lista na nenaslovljenoj litografiji istražuje moguće prozirnosti izrazito gusto postavljenih krivulja koje čine svojevrsnu mandorlu, čije središte ostaje netaknuto bijelo. Sjene, linorez u boji Zlatka Kesera, možda se najdosljednije nastavlja na njegove Anaglife s trijenala.

Simbolički likovi koje gradi Keser mogli bi se povezati s bakropisom u boji Zeko i potočićJosipa Zankija. Iznimna narativnost svojevrsnih knjiških iluminacija s krilatim bestijarijem na isprepletenim viticama uokolo glavnoga motiva u posljednje je vrijeme karakteristična za Zankija, koji grafici pristupa kao pripovjedač. Dora Kovačević u linorezu Baština nastavlja se na radove prikazane na trijenalu s uokvirenim i sivo toniranim listom naglašeno crne peteljke, gdje su uokolo okvira na pojedinim mjestima stvorene organske nakupine. Josip Butković pak u neku ruku umanjuje i detaljizira svoj rad Obljaj s trijenala jer iz cjelovitosti izvodi samo malen dio u kombiniranoj tehnici drvoreza i akvatinte. Najveći odmak, gotovo radikalan, od djela predstavljena na trijenalu pokazala je Jasna Šikanja. Iz akvatinte Synergia na trijenalu ona je za mapu priredila potpuno različit slijepi tisak nazvan Udah-izdah, kojim dominira isti motiv različito postavljene kružnice. Ono što posebice veseli u mapi činjenica je da u Hrvatskoj i danas umjetnici različitih generacija, umjetničkih sklonosti i iskustava rade u različitim tehnikama, ne odbacujući stare, ali i ne bježeći od novih. Najavu da će ovakva mješovita mapa dobiti nastavak u sljedećim projektima Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje će se predstavljati kvalitativno i likovno zanimljivi grafičari kojih u nas naupitno ima, zacijelo je razlog da buduća izdanja s radošću pozdravimo. Ukoliko ste zaljubljenik u grafički otisak, kompletnu mapu u ovo predblagdansko vrijeme dakako možete i kupiti.

Marko Kružić