Osam tornjeva i leteći prsten

Steven Holl izradio je projekt grada unutar grada za 2500 stanovnika uz antički zid Pekinga. Noćni prikazi kompleksa s iznutra iluminiranim tornjevima, povezanim zračnim pasarelama, prizivaju vizije futurističkog apstraktnog grada, koji kao da je kreiran za filmsku scenografiju. Projekt se sastoji od osam stambenih tornjeva različitih visina, u podnožju proširenih u prostrane baze, međusobno povezanih između sedamnaestog i dvadesetog kata visećim mostovima, koji oblikuju nepravilan otvoreni prsten s javnim prostorom dostojnim 21. stoljeća. Kompleks će pored 750 apartmana sadržavati još trgovine, hotel, multipleks-kino, dječji vrtić te podzemnu višekatnu garažu, a umjetni brežuljci oblikovani od iskopane zemlje dobit će nazive: brijeg djetinjstva, brijeg adolescencije, brijeg srednje dobi, brijeg starosti i brijeg beskraja.

Otvorena njujorška MoMA...

Njujorški Muzej moderne umjetnosti (MoMA), nakon posvemašnje rekonstrukcije što je trajala dvije i pol godine, otvorio je 20. studenog vrata brojnoj publici, koja je satima čekala kako bi među prvima ponovno posjetila najslavniju svjetsku umjetničku zbirku prošloga stoljeća. Preuređenje muzeja, najopsežnije u njegovoj 75-godišnjoj povijesti, izvedeno je prema zamisli japanskog arhitekta Yoshija Taniguchija, pobjednika na arhitektonskom natječaju prije sedam godina, čiju su zamisao razradili u poznatom američkom uredu Kohn Pedersen Fox. Nova MoMA ima 58 500 četvornih metara korisne površine (dvostruko više nego prije), sa tehnički ekipiranijim i temeljito redizajniranim prostorima za izložbe, javne programe, edukaciju i znanstvena istraživanja, za što je utrošeno fantastičnih 858 milijuna dolara. Prošireni je muzej »smirena kompozicija što isprepleće umjetnost, arhitekturu i grad u transcendentno estetsko iskustvo«, a njegove jasne površine i dobro proporcionirane forme sredile su kaos u koji se građevina bila pretvorila u tri prethodne ekspanzije, ujedno udahnjujući novi život muzejskoj zbirci.

...i milanska Scala

U Milanu je 7. prosinca, na dan zaštitnika grada svetog Ambrozija, premijernom izvedbom Salierijeve opere Europa riconosciuta (Priznata Europa), nakon temeljite obnove, spektakularno otvoren Teatro alla Scala, najslavnija operna kuća na svijetu. Radovi na rekonstrukciji, koji su potrajali tri godine i koštali osamdeset milijuna eura, izvedeni su prema projektu švicarskog arhitekta Marija Botte, a obuhvatili su osim tehničke modernizacije pozornice i pratećih sadržaja i vizualno sređivanje različitih nadogradnji što su s vremenom izrasle na neoklasicističkom zdanju Piermarinijeva auditorija. Arhitektonskim intervencijama obuhvaćena su četiri fokusa: konzervatorski radovi na vraćanju izvornoga stanja auditorija, izgradnja novoga tornja pozornice i novih servisnih sadržaja (garderobe, kantina) u autonomnim volumenima te, u drugoj fazi, dogradnja pratećih sadržaja iza pozornice nakon što se ukloni susjedna zgrada u privatnom vlasništvu. Dovršetak preostalih tehničkih detalja u zgradi očekuje se u idućih nekoliko mjeseci.

Vito Acconci izlaže u Barceloni

Poznat u sedamdesetima kao pjesnik, performer i konceptualni umjetnik Vito Acconci dotadašnju je umjetničku praksu sredinom osamdesetih usmjerio na javne instalacije i arhitektonske intervencije kao novo polje za svoje performanse, od kojih je najpoznatije ostvarenje spektakularnog umjetnog otoka na rijeci Muri u Grazu, izvedeno u sklopu manifestacije Europske kulturne prijestolnice 2003. Presjek karijere njujorškog umjetnika prezentiran je u barcelonskom Muzeju suvremene umjetnosti (MACBA) izložbom koja obuhvaća radove u rasponu od rane faze do recentnih primjera mobilne arhitekture u obliku začudna putovanja kroz poeziju, performans, fotografiju, video i instalaciju, a posebno za ovu prigodu Acconci je kreirao bazu podataka koja sadrži trinaest sati zvuka. Izložba će potrajati do 20. veljače.

Vinko Penezić