Oblizeki

U mojoj ulici kuće su još više-manje po čovjekovoj mjeri. Doduše, današnje zbrdozdolske interpolacije počinju i u njoj istiskivati obične katnice, no još se tu i tamo nađe pokoja kuhinja u prizemlju s prozorom na ulicu. U ovo predbožićno vrijeme iz takvih se zakutaka poput duha iz Aladinove svjetiljke izvijaju davni zavodljivi kuhinjski mirisi, nastojeći se probiti kroz smrad automobilskih ispuha i smoga. Prođem pokraj takva otvorenoga prozora i udahnem. Ne toliko miris kolača, koliko sjećanje na djetinjstvo.

MIRISI SJEĆANJA

Kolači su se pekli bar deset dana prije Božića. Zapravo kolačići. Oni sitni. Uz čaj i kavu. Jer kolači su prvotno bili veliki i u obliku kruga. Odatle im i ime, od riječi kolo (grč. kýklos, kolo, krug; lat. colere, bježati okolo), što je već u prasl. dalo *kolač. Kolači su najčešće slatki i slasni, pa ih zovemo i slastice. Danas bismo dali ruku u vatru da su sladak i slan na suprotnim stranama barikade. No veza između slatkoga i slanoga dublja je nego što se na prvi pogled čini. Prasl. *soldk izveden je iz prasl. *sold-, što znači sladak, ukusan, ugodan (usp. lit. saldus, sladak). Sve to izvire iz ie. glagolske osnove *sald-, koju prepoznajemo i u lat. sallere, njem. salzen, soliti. A iz ie. *sald- lako je izlučiti i ie. sal-, sol. Ishodišno značenje prasl. *-soldk jest ukusan, začinjen; prvotno slan, soljen. Upravo njem. Sülze, hrv. razgovorni sulc, može biti i slan (hladetina, drhtulja i sl.) i sladak (žele, fr. gelée < lat. gelata, smrznuta, stvrdnuta tvar, od lat. gelu, led). Slatku varijantu brzo i lako mogu prirediti i »lijene kuharice« (tzv. »vrećičarke«), no onaj slani sulc tražio je baš u ove predblagdanske dane više truda (i sulcflajša — svinjskih nogica, kožica, repova, uha), a divljenje ukućana i gostiju zaslužila je ona domaćica čija je hladetina bila prozirna poput stakla. Moji stari svi su umrli već davno, a ja to ne znam pripremiti. No i da znam, ne bih imala za koga. Moja obitelj takva starinska jela ne jede.

TRAGOM SLATKOGA

No slatka jela jedu. A u svakoj slatkariji ima šećera (tur. ŕeker, perz. šeker), cukra ili sladora, što su puno mlađa sladila od meda. Cukar/cuker svakoga navlači na njem. Zucker, no i u mađ. je cukor, a ni tal. zucchero nije daleko. Svi oni vuku podrijetlo iz hindskoga sakkar, a to se razvilo iz stind. šakara, što znači grub, krupan pijesak, pa i šećer. Ar. sukkar, grč. sákkaron, sákkar i lat. saccharum potomci su istoga staroind. pretka, no nisu dali samo riječ cukar nego i njegov surogat — saharin. To industrijsko ime nije ništa drugo nego u današnjim europskim jezicima (njem. Saccharin, engl. saccharin) nadomjestak za šećer.

Čest je sastojak kolača i čokolada. Sve varijacije ove imenice u europskim jezicima (njem. Schokolade, tal. cioccolata, fr. chocolat itd.) potječu iz jezika potomaka meksičkih Azteka, nahuatla. U tom jeziku chocolatl znači piće dobiveno iz kakaa. Riječ je složena od choco (kakao) i latl (voda). I sam kakao potječe iz istoga jezika i vjerojatno je skraćen oblik od cacauatl, a ovo pak od cacaua-cuauitl, što znači sjeme kakaovca.

Vrhunac »cukerbekeraja« (slastičarstva) svakako je torta. No ni torta nije što je nekoć bila. Visokolat. torta bila je vrsta okrugla i plosnata kruha, a srednjolat. turta, fr. tourte, bio je okrugao kolač nadjeven mesom. Riječ je vjerojatno nastala kao osamostaljen particip tortus (od lat. torquere, viti, sukati, obrtati). Torta je, dakle, ime dobila po okruglom, zavijenom obliku. Za ovu predbožićnu priliku neću elaboritati torturu (doslovno izvijanje, vrtenje, a time i mučenje). Radije ću se okrenuti tortiljama, tortelinima (umanjenice od torte) i, još više, vinskoj trti (od lat. torta, savijena), što izvorno znači vitica.

A sada, kad se čokolada rastopila, kad su vam ruke već otpale od beskonačnog »izrađivanja« i miješanja (mikser nastupa jednu generaciju kasnije) i sve ste izručili tepsiji ili posebnom limenom obliku — ostaju zdjele, na stijenkama kojih je ostalo još fine smjese, file — da je poližeš, pa da onda obližeš i prste. Ostali su oblizeki. Pa premda se i oni odnose na sva ukusna jela, sve gulozarije, poslastice, najčešće se njima misli upravo na slatka jela. Oblizeka nema u rječnicima hrvatskoga jezika (što je šteta, jer se tako riječi zatiru i zaboravljaju). Ishodište im je glagol oblizati, polizati sve unaokolo (lat. lingere; ie. baza *leig’h-, lizati). Od doslovnoga lizanja prstiju nakon »čišćenja« zdjela s filama i kremama nastao je frazem da prste poližeš — kad želimo reći da je nešto vrlo ukusno i slasno, što može biti i slano (pečenje, divljač itd.).

BOMBONI SVIJETA

A slatkiši pod borom? Najčešći su bomboni. I ime im govori da su dobri, no već bi i zubi bili prva oporba. Koja će u božićne dane sigurno biti preglasana. Fr. bonbon isprva je značio tepanje djetetu (bon+bon) (lat. bonus, dobar). Bonus je i danas dobar, poglavito u trgovačkom žargonu, kad znači prekoračenje računa u banci — dakle, način preživljavanja. Bombon pak, osim slatkiša koji se otapa u ustima, može značiti i nešto malo, dražesno i privlačno, npr. dijete, ali i ukusno uređen stan. Bomboni — oni finiji, čokoladni, punjeni — poklanjaju se u dekorativnim kutijama, bombonijerama. Nekoć su se takvi bomboni držali u kući (za možebitne goste) u staklenim ili porculanskim posudama (također bombonijerama), a tako se zovu i današnje prodavaonice čokolade, bombona i keksa. U bombonijerama česti su stanovnici griotte (fr. plod višnje), trgovački naziv za »pijanu« višnju iz likera obloženu čokoladom, praline, punjeni čokoladni bomboni (prema imenu francuskoga maršala Césara du Plessis-Praslina Š1598-1675Ćčiji ih je kuhar prvi pravio — i ostao, nepravedno, bezimen), marcipani i bajadere.

Bajadera je prvotno bila indijska plesačica i pjevačica u hramu, odjevena u karakterističnu tkaninu, no kako joj je i ime na putovanju preko sedam mora i sedam gora put zapada mijenjalo oblik (port. balhadeira, neki pišu i bailadeira, fr. bayadere, od lat. ballare, plesati), tako je i ona padala na društvenoj ljestvici pa je postala kazališna plesačica, što je često značilo spust i do javne žene. No dostojanstvo joj i danas uspješno brani vrsta pravokutnih čokoladnih bombona prošaranih slojem glatkoga nadjeva od lješnjaka.

I marcipan, kolač od badema i šećera, nerijetko preliven čokoladom (kalorijska bomba kao i prethodno streljivo), egzotičan je svat. Današnje značenje njem. Marzipan, starije Marzapan, tal. marzapane, razvilo se iz starijega tal. dijalektnoga značenja škatulja, škatuljica, jer se marcipan nekoć prodavao i u vrlo lijepo oblikovanoj ambalaži. Tal. marzapane posuđeno je iz ar. marĹabHn, što je najprije bila vrsta porculanske vaze koja se uvozila iz indijskoga grada Martabana. Kako je ambalaža ta koja prodaje proizvod, slatku su deliciju počeli isporučivati u posebnim porculanskim vazama, pa je tom i oku i jeziku privlačnom slatkišu odolijevalo sve manje ljudi. A nakon toliko slatkoga tko će odoljeti da ne utone u slatke snove?!