Ljepota sučeljavanja

»Relations«, časopis za književnost, Hrvatsko društvo pisaca, gl. ur. Dražen Katunarić, br. 1-2, Zagreb, 2004.

Iako bi se časopis »Relations« mogao protumačiti i kao odgovor na već postojeći »Most/The Bridge« kojim hrvatsku književnost stranoj javnosti predstavlja DHK, ova publikacija, pokrenuta prošle godine s jednakim ciljem, sa spomenutim se časopisom podudara tek u jednom segmentu - prijevodima književnih tekstova, a njihove različite koncepcije prije treba pozdraviti kao prilog raznolikosti nego podvrgavati detaljnijim usporedbama u kojima bi svaki po određenim pitanjima imao svoje prednosti ili nedostatke. Dok će Most/The Bridge velik dio prostora posvetiti književnim događanjima, bilježeći tako većinom brojne popratne sadržaje sama stvaralačkog čina, ovdje je prikaz hrvatske književnosti sveden na njezin esencijalni dio - samu pisanu riječ, i donosi prijevode radova hrvatskih autora upotpunjene popratnim tekstovima upravo u onoj mjeri koja je potrebna da se istaknu najvažnija obilježja njihova stvaralaštva.

Treće je izdanje, nakon prošla dva broja na njemačkom i francuskom, objavljeno na engleskom jeziku, a u dva glavna temata sučeljena su (kako je to sugerirano dizajnom naslovnice) dva različita vremena i njihovi književni predstavnici. Za književni portret izabran je pisac Ksaver Šandor Gjalski. Zanimljivo koncipirana kronologija života i rada, u kojoj su na istoj stranici usporedno postavljeni fragmenti piščevih autobiografskih zapisa i kronološki podaci o važnijim događajima, uvodni je dio priloga u kojem čitamo prijevode novela Gjalskog. U izboru novela, koji otvara Illustrissimus Battorych, a zatvara San doktora Mišića, uzeta su u obzir različita obilježja književnoga stvaralaštva pisca koji se kretao od poetskog realizma do mističnih modernističkih motiva.

OD MILJENICE DO DRŽAVNOGA NEPRIJATELJA

Drugi tematski blok, pod naslovom Dossier, ujedno je i najkompleksniji prilog broja, kojim je ovaj put predstavljena spisateljica Dubravka Ugrešić. Zanimljiv uvod u taj dosje daje Velimir Visković, osvrćući se ponajprije na promjenu spisateljičina statusa. Ona je naime od domaće književne zvijezde osamdesetih - miljenice kritike, publike i medija, u devedesetima postala državni neprijatelj, da bi se tek posljednjih godina taj status ponovo počeo mijenjati. Visković pokazuje kako su osobne životne odluke pod utjecajem političkih promjena nužno ideološki obilježile spisateljicu čije je jedno od temeljnih obilježja u vrijeme njezine najveće popularnosti bilo upravo u njezinoj apolitičnosti, a prikazujući neke od njezinih posljednjih djela ističe kako je i tu riječ o osobnim doživljajima, koje ne treba shvatiti kao govorenje o politici. Konstatirajući kako Ugrešić u Hrvatskoj više nije proganjana vještica, ali i dalje postoji problem njezina svrstavanja u hrvatsku književnost, autor sugerira kako je došlo vrijeme kada treba prestati razmišljati na način na koji se to činilo devedesetih, i treba shvatiti da je svaki pisac, bez obzira na vlastite političke stavove i nacionalni osjećaj, ponajprije vrijednost za našu kulturu. U sličnu će smjeru ići i prikaz Jasmine Lukić, koja analizira neka od djela Dubravke Ugrešić osvrćući se na njihovu temeljnu problematiku (ženska pitanja, položaj istočne spisateljice na Zapadu, odnos spram događanja u Jugoslaviji i sl.). Najveći dio priloga zauzimaju prijevodi ulomaka iz djela koja se spominju u tim analizama, a temu zaokružuje i vrijedan dodatak - kompletna spisateljičina (bio)bibliografija.

Uz prisjećanje na nedavno preminulu Sunčanu Škrinjarić, u sklopu kojega čitamo tekst o zbirci pripovijesti Ulica predaka (dio građe pripremljene za kandidaturu za Andersenovu nagradu) te ulomke iz navedene zbirke, suvremenu hrvatsku književnost predstavljaju prijevodi tekstova Rade Jarka, Gordana Nuhanovića i pjesama Drage Glamuzine. Uz rubriku Kritičarev izbor, podijeljenu na prikaz recentne hrvatske poezije i proze, broj donosi i selektivnu bibliografiju knjiga objavljenih u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do lipnja 2004. godine.

Vrlo kvalitetna i bogata oprema, u koju se ubrajaju i privlačan i čist dizajn (Ivana Đogić) i promišljeno odabrani likovni prilozi kojima su upotpunjeni glavni temati broja (reprodukcije Vlahe Bukovca u tekstu o Gjalskom te Ilye Kabakova u prilogu o Dubravki Ugrešić), na pravi način podržava sadržaj, čineći ovo izdanje zaokruženom cjelinom koja će svakako privući čitatelje.

Ljubica Anđelković