Božićna pšenica

Božićna pšenica

Autori Ana Žaja i Mario Petrak, dizajneri, dimenzije 29,82 x 35,50 mm, naklada 400 000, datum izdanja 25. studenoga 2004.

I ovoga će se Božića u mnogim domovima diljem Hrvatske uz okićeno božićno drvce naći zdjelica s mladim zelenim vlatima pšenice posijane oko blagdana svete Lucije 13. prosinca. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, pretkazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine. Kako bi nalikovala žitnom snopu, božićna se pšenica često povezuje hrvatskom trobojnicom i upravo je to motiv ovogodišnje božićne poštanske marke.

U božićnim običajima žito ima istaknutu ulogu i svaki dio Hrvatske njeguje neke specifičnosti. U Slavoniji, žeteoci su na dojmljiv način obilježavali završetak žetve. Skupivši posljednji snop žita, stavili su ga uspravno na zemlju pa bi klečeći u krugu oko njega izmolili Oče naš, a zatim su ga bacili prema nebu kličući: »Blagoslovi, Bože!« Taj su snop s njive donosili u kuću domaćina uz pjevanje obrednih pjesama, a on ga je, zahvaljujući na trudu žeteocima, unio u kuću i brižno čuvao, jer je to bio blagoslov Božji za kuću i sve ukućane. Iz toga se snopa izrunilo žitno zrno, koje se pomiješalo sa sjemenjem za iduću sjetvu. Ne samo žito nego je i slama nosila na sebi blagoslov. Stavljala se ispod stolnjaka na prostrtom božićnom stolu, a hrpimice se polagala ispod stola na radost djeci, koja su se po njoj igrala primajući tako Božji blagoslov i zaštitu. Na Tri kralja, posljednjega dana božićnog vremena, slama se iznosila iz kuće u voćnjak i stavljala se na svaku voćku pomalo. Marka je izdana u arku od dvadeset maraka, a izdana je i omotnica prvoga dana (FDC). Autorica je teksta u letku koji prati izdanje Jelka Radauš Ribarić.

Priredila Sandra Cekol