Povrat kulturnih dobara otuđenih iz Hrvatske

Povrat kulturnih dobara otuđenih iz Hrvatske

Beograd 19. studenoga Predsjednica Povjerenstva za povrat kulturnih dobara Republike Hrvatske, pomoćnica ministra kulture Branka Šulc i predsjednik Komisije za povraćaj kulturnih dobara SCG, pomoćnik ministra kulture Republike Srbije Vladimir Tomčić potpisali u Beogradu Sporazum o povratu dijela kulturnih dobara otuđenih iz Hrvatske tijekom Domovinskoga rata.

Slijedom tog Sporazuma 20. studenoga Franjevačkom samostanu sv. Filipa i Jakova u Vukovaru vraćene su 3833 stare i rijetke knjige koje su iz njega odnesene nakon srpske okupacije Vukovara 1991. Knjige su u pratnji pomoćnice ministra kulture Branke Šulc dovezene iz Samostana sv. Ivana Kapistrana iz Zemuna, gdje su bile pohranjene više godina. Izrazivši radost što su knjige vraćene, gvardijan samostana Zlatko Špehar naglasio je da se u fundusu samostanske knjižnice u Vukovaru prije Domovinskog rata nalazilo oko 17 000 vrijednih knjiga, od kojih je najstarija bila Medicinska knjiga iz 1501.

Branka Šulc je kao sljedeće prioritete u vraćanju umjetnina iz Srbije i Crne Gore navela povrat ikonostasa pravoslavne crkve u Boboti nedaleko od Vukovara koji se čuva u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu, kao i 35 djela likovne kolonije iz Ernestinova koja se nalaze u Banji Junaković pored Apatina. Ta bi se umjetnička djela Hrvatskoj trebala vratiti do kraja godine.

Tito Strozzi Thomasu Schulte-Michelsu

Zagreb, 24. studenoga Njemački redatelj i scenograf Thomas Schulte-Michels dobitnik je ovogodišnje nagrade Hrvatskog narodnog kazališta koja nosi ime velikog zagrebačkog glumca, redatelja i pisca Tita Strozzija. Thomas Schulte-Michels je nagradu Tito Strozzi dobio za režiju i scenografiju opere Dmitrija Šostakoviča Lady Macbeth Mcenskog okruga, koja je premijerno izvedena 24. siječnja ove godine. Prema riječima predsjednika Kazališnog odbora, akademika Nikole Batušića, Thomas Schulte-Michels svojom je inscenacijom poništio tradicionalne koordinate pozornice i orkestra, omogućavajući publici nesvakidašnji kazališni doživljaj. U radu Kazališnog odbora sudjelovali su i Branko Hećimović, akademik Nedjeljko Fabrio te Zlatko Kauzlarić Atač.

Dodjeljene nagrade hrvatskoga glumišta

Zagreb, 24. studenoga Mjuzikl Chicago Freda Ebba, Boba Fossea i Johna Kandera, u režiji Dore Ruždjak Podolski i izvedbi Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija osvojio je najveći broj nagrada hrvatskoga glumišta na ovogodišnjoj dodjeli tih priznanja. Nagrađen je za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji opereta i mjuzikl; nagradu je osvojio i njegov autorski tim (dirigent Dinko Appelt, koreograf Igor Barberić i Dora Ruždjak Podolski), dok je Mila Elegović Balić nagrađena je za najbolju žensku ulogu ostvarenu u mjuziklu (za uloge u Chicagu i Malom dućanu strave), a Hana Hegedušić za iznimno ostvarenje mladih umjetnika do trideset godina u opereti ili mjuziklu.

Ekvinocijo Ive Vojnovića u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 55. dubrovačkih ljetnih igara, pobijedio je u dramskoj kategoriji osvojivši nagradu za najbolju dramsku predstavu u cjelini te nagrade za najboljeg redatelja (Joško Juvančić) i najbolju glavnu žensku ulogu (Doris Šarić Kukuljica). Svoju četvrtu Nagradu hrvatskoga glumišta osvojio je Krešimir Mikić za najbolju glavnu dramsku mušku ulogu u predstavi Pas, žena, muškarac, najbolju sporednu žensku ulogu ostvarila je Edita Karađole, dok je Dražen Šivak ponio nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu.

Prvi put dodijeljene su i nagrade isključivo za plesnu umjetnost. Najboljom plesnom predstavom u cjelini proglašen je Kaputt u koreografiji Mirjane Preis i izvedbi Studija za suvremeni ples, dok je Ksenija Zec dobila nagradu za najbolju koreografiju, i to za plesni projekt Isto. Za najbolju žensku i mušku ulogu nagrađeni su Zrinka Lukčec i Branko Banković.

Ovogodišnje nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje dodijeljene su dramskom doajenu Miši Martinoviću te baletnom prvaku i koreografu Miljenku Vikiću. Cjelovit popis svih nagrađenih dostupan je na internetskoj adresi www. hddu. hr.

Zlatko Vidačković umjetnički ravnatelj Pula film festivala

Zagreb, 25. studenoga Ministar kulture Božo Biškupić imenovao je predsjednika Hrvatskog društva filmskih kritičara i pomoćnika glavnoga urednika »Vijenca« Zlatka Vidačkovića za umjetničkog ravnatelja Pula film festivala. Jedna od glavnih zadaća umjetničkog ravnatelja PFF-a biti će izbor inozemnog filmskog programa. Zlatko Vidačković ove je godine bio član Žirija međunarodne kritike na Filmskom festivalu u Cannesu te je, uz Branku Sömen, sudjelovao u izboru stranih filmova za pulski festival.

Dosadašnji umjetnički ravnatelj PFF-a Tedi Lušetić dao je mandat na raspolaganje ministru kulture po završetku ovogodišnjeg Festivala. Za ravnatelja Javne ustanove Pula film festival Upravno je vijeće te ustanove u listopadu ove godine izabralo kustosa MSU Mladena Lučića Luca, koji je dotad bio v. d. ravnatelja. 52. festival započet će 16. srpnja 2005. godine.

Održana 45. godišnja skupština HND-a

Opatija, 26. studenoga U Opatiji je 26. studenoga u velikoj dvorani ICEJA održana 45. godišnja skupština Hrvatskoga novinarskog društva. U pripremnom materijalu sudionici Skupštine dobili su Izvještaj o radu Izvršnog i Središnjeg odbora HND naslovljen Stanje medija u Hrvatskoj 2004, Izvještaj Novinarskoga vijeća časti te prijedlog za dopunu dnevnoga reda temom Porezni položaj novinara u novom prijedlogu Zakona o porezu na dohodak. Na skupštini se razgovaralo o problemima koji tište novinarsku profesiju, a Skupštinu je obilježila sadržajna rasprava o slučaju novinarke Helene Puljiz, koja je završila ponudom Ernesta Fišera (inače člana Glavnog odbora Matice hrvatske), direktora i glavnog urednika »Varaždinskih vijesti« da se Helena Puljiz na šest mjeseci okuša kao urednica u tom tjedniku.

Na Skupštini je ukinut članak 10. Statuta HND-a kojim se propisivalo da članom društva mogu postati samo novinari s visokom stručnom spremom. Budući da je HND udruga profesionalnih novinara, VSS ne može biti uvjet za članstvo u njoj te je na tu nepravilnost HND-u ukazano iz Gradskog ureda za opću upravu grada Zagreba koji ju je ocijenio nezakonitom.

Kao i obično uz godišnju skupštinu HND održani su i Dani novinarstva. Tema ovogodišnjih Dana, održanih 27. studenoga, bila je Lokalni mediji i lokalna vlast.

Književni dani Vlade Gotovca u Rimu

Rim, 27. studenoga U organizaciji Zaklade Vlado Gotovac iz Zagreba i Hrvatskoga društva pisaca te uz sudjelovanje hrvatskih i talijanskih književnika u Rimu su održani Književni dani Vlade Gotovca. Književnu večer vodili su profesori Predrag Matvejević s rimskoga sveučilišta La Sapineza i Inoslav Bešker sa zagrebačkoga Sveučilišta, a o svojim djelima i iskustvima govorili su pisci Enzo Bettiza, Željka Čorak, Boris Dežulović, Jozefina Dautbegović, Robert Perišić, Nenad Popović, Nebojša Borojević i Ivan Pauleta. Prisutne je pozdravila profesorica Simona Sandrić, supruga Vlade Gotovca i predsjednica Zaklade. Svi su književnici tijekom večeri naglasili velike zasluge koje Vlado Gotovac ima u demokratizaciji Hrvatske i borbi za slobodne misli i slobodnu književnu riječ. Bila je to prva književna večer hrvatskih i talijanskih pisaca u Rimu, a zbog velikoga zanimanja posjetitelja najavljeno je da će se održati i druge.

Donesen proračun Ministarstva kulture za 2005.

Zagreb, 29. studenoga U državnom proračunu za 2005, koji iznosi ukupno 91 milijardu kuna, Ministarstvu kulture namijenjeno je 728 milijuna kuna, što je za 4, 7 posto više nego ove godine. Kada se tome iznosu pridodaju i sredstva koja Ministarstvu pripadaju iz prihoda od spomeničke rente od koje se ove godine očekuje od 100 do 150 milijuna kuna lako je izračunati da bi hrvatska kultura u idućoj godini od države trebala dobiti i do dvadeset posto više nego u ovoj godini. Te je podatke iznio ministar kulture Božo Biškupić na konferenciji za novinare na kojoj je, osim o proračunu, bilo riječi i o brojnim drugim temama iz kulture.

Većina stavki u proračunu Ministarstva kulture bit će povećana, a ministar je Biškupić među njima izdvojio povećanje od tri posto u financiranju kinematografije, koja će sljedeće godine dobiti 35 milijuna kuna te povećanje od 7, 1 posto za međunarodnu kulturnu suradnju. Kada je o predstavljanju hrvatske kulture u svijetu riječ, ministar je najavio potporu velikim i značajnim programima, te se osvrnuo na veliko povećanje stavke nagrade za postignuća u kulturi (sa osamsto tisuća na milijun i pol kuna), obrazloživši to i povećanjem dosadašnjih nagrada, ali i prebacivanjem nagrade Vicko Andrićza zaštitu kulturne baštine u djelokrug njegova ministarstva.

Znatan rast od čak 66 posto očekuje stavku izgradnje, održavanja i opremanja ustanova u kulturi, zahvaljujući kojemu će biti nastavljena izgradnja nove zgrade zagrebačkog MSU-a, Arheološkog muzeja u Naroni i Muzeja u Krapini te knjižnica u Rijeci, Splitu i Karlovcu. Ministar Biškupić nadalje je izvijestio kako je za memorijalni centar Domovinskog rata u okviru arhivske djelatnosti osigurano dva milijuna kuna te je najavio otvaranje novih konzervatorskih odjela u Krapini, Bjelovaru i Slavonskom Brodu.

Za kazališnu i glazbenoscensku djelatnost u 2005. iz državnog će se proračuna izdvojiti 33 milijuna kuna, a za nove medijske kulture četiri milijuna kuna. Pomoćnik ministra za financije Branko Štulić istaknuo je kako je ove godine preraspodjelom sredstava uplaćeno 6,5 milijuna kuna više od planiranoga za zdravstveno i mirovinsko slobodnih umjetnika (ukupno 36,5 milijuna kuna), za što će u 2005. biti izdvojeno 32 milijuna kuna.

Na konferenciji za novinare bilo je riječi i o upravo izrađenu Nacrtu zakonu o kazalištu, najavljena je izrada i Prijedloga zakona o knjizi, a govoreći o modelima financiranja kinematografije ministar je istaknuo kako je još otvoreno pitanje hoće li se prikloniti prijedlogu Branka Lustiga da s više novca financira manje filmova ili obrnutome modelu.

Dubravka Vrgoč ravnateljica ZKM

Zagreb, 30. studenoga Dugogodišnja »Vjesnikova« kazališna kritičarka, teatrologinja i umjetnička ravnateljica Festivala Svjetskog kazališta Dubravka Vrgoč imenovana je za ravnateljicu Zagrebačkog kazališta mladih. Nakon provedena natječaja za ravnatelja ZKM-a u užoj konkurenciji našli su se uz nju i dosadašnji ravnatelj Slobodan Šnajder te glumica Urša Raukar. Komisija za izbor i imenovanja Skupštine Grada Zagreba predložila je Dubravku Vrgoč za tu funkciju, a zagrebačka Gradska skupština prihvatila je taj prijedlog na sjednici 30. studenoga.

Neven Frangeš ravnatelj glazbenog programa DLJI

Zagreb, 30 studenoga Nakon što je dosadašnji ravnatelj glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara maestro Vjekoslav Šutej podnio ostavku, na prijedlog intendanta DLJI Ivice Prlendera za novoga ravnatelja predložen je Neven Frangeš, što je ministar kulture Božo Biškupić uz prethodnu suglasnost Vijeća Dubrovačkih ljetnih igara i prihvatio.

Za tri nova člana Vijeća Dubrovačkih ljetnih igara, uz župana dubrovačko-neretvanskog Ivana Šprlju, gradonačelnicu Dubrovnika Dubravku Šuica, ministra kulture Božu Biškupića i intendanta Ivicu Prlendera, koji su članovi po funkciji, imenovani su Vjekoslav Šutej, Joško Juvančić i Jagoda Martinčević.

Elvis Bošnjak ravnatelj Drame HNK Split

Split 30. studenoga Prošlu kazališnu sezonu Dramu splitskoga kazališta vodilo je vijeće u sastavu Nenni Delmestre, Georgij Paro i Elvis Bošnjak. Mandat vijeća istekao je 1. prosinca pa je intendant HNK u Splitu Milan Štrljić za vršitelja dužnosti ravnatelja Drame postavio Elvisa Bošnjaka, glumca i dramskoga pisaca iz Splita. Bošnjak po završetku studija glume odlazi u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, a od 1995. angažiran je u splitskom HNK. Dasad su mu izvedena tri dramska teksta, Otac (2000), Nosi nas rijeka (2002) i Hajdemo skakati po tim oblacima (2004). Elvis Bošnjak dobio je Godišnju nagradu za kazališnu umjetnost Vladimir Nazor 2002. godine.

Dani hrvatske kulture u Bavarskoj

U organizaciji Ministarstva kulture od 30. studenoga do 5. prosinca u Münchenu su treći put održani Dani hrvatske kulture u Bavarskoj. Ove se godine Hrvatska predstavila trima segmentima svog umjetničkog i kulturološkog djelovanja - glazbenim, likovnim i filmskim.

Dani su otvoreni uspjelim koncertom Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem šefa dirigenta Vjekoslava Šuteja. Na rasporedu su bila djela Papandopula, Čajkovskog i Prokofjeva, a kao solist nastupio je njemački violinist Nicolas Koeckert. Dan poslije otvorena je izložba Hrvatska kulturna dobra upisana u UNESCO-ov popis svjetske zaštićene baštine, koja je prije toga bila izložena u UNESCO-ovoj palači u Parizu. Izložbu je otvorio ministar Biškupić, a na otvaranju su uz ministra Biškupića govorili i hrvatski generalni konzul Zvonko Plećaš te državni ministar znanosti Bavarske Thomas Goppel. U sklopu filmskoga programa prikazani su filmovi Tu Zrinka Ogreste, Svjedoci Vinka Brešana, Povratak Damira Lukačevića, Ne dao Bog većeg zla Snježane Tribuson, Ta divna splitska noćArsena Antona Ostojića, Imam dvije mame i dva tate Kreše Golika i Kraljica noći Branka Schmidta.