Matica je Započela s radom u Opatičkoj 14

Matica je Započela s radom u Opatičkoj 14

Na početku objavljivanja ovih dragocjenih zapisnika riječ-dvije o početnom ustroju Matice ilirske: djelovala je pod okriljem društva Čitaonice zagrebačke (utemeljene 1838) kojoj je predsjednik tzv. Starješinskoga odbora bio grof Janko Drašković. Čitaonica je sjedište imala u Poštarskoj ulici na kućnom broju 58 (današnja Opatička ulica broj 14), a tu su se održavale i sjednice Matice ilirske

O utemeljenju i djelovanju društva Čitaonice zagrebačke 1838. godine - unutar koje je 10. veljače 1842. utemeljena Matica ilirska kao glavnica za izdavanje knjiga - nema mnogo izvornih dokumenata. Kao što je poznato, još prije desetak godina predala je Matica svu svoju stariju dokumentaciju u Hrvatski državni arhiv. U arhivu se čuvaju najstariji i najvažniji spisi o prvim godinama djelovanja Matice ilirske: prijepis/strojopis zapisnika prve 43 starješinske sjednice društva Čitaonice zagrebačke od utemeljenja 1838. do 1845 (116 stranica strojopisa) i knjiga zapisnika sjednica od 1846. do 1864. godine (ima 321 ispisanu stranicu).

Nedostaju, dakle, zapisnici od 8. svibnja 1845. do 4. listopada 1846. godinu! Pronašao sam ih ljetos u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, a ispisani su vrlo sitnim rukopisom Jakova Užarevića na arcima po četiri stranice. Štoviše, sačuvani su i koncepti tih zapisnika koje je vlastoručno bilježio tajnik Čitaonice i Matice ilirske Vjekoslav Babukić (najvjerojatnije pisani još tijekom same sjednice), a u čistopis ih je potom prepisivao dr. Jakov Užarević, zato na kraju svake sjednice stoji »po Jakovu Užareviću«. Iz tih se zapisnika (»protokola«, kako ih imenuje tajnik-perovo|a Užarević) potpuno rasvjetljava razdoblje 1845. i 1847. o kojem se do sada nije znalo (gotovo) ništa.

»Vijenac« će u sljedećim brojevima donositi prijepise tih zapisnika s (najnužnijim) komentarom.

Na početku objavljivanja ovih dragocjenih zapisnika još samo riječ-dvije o početnom ustroju Matice ilirske: djelovala je pod okriljem društva Čitaonice zagrebačke (utemeljene 1838) kojoj je predsjednik tzv. Starješinskoga odbora bio grof Janko Drašković, potpredsjednik kanonik Matija Vuković, tajnik Vjekoslav Babukić, a blagajnik Aleksa Vancaš, protomedik zagrebačke županije. Čitaonica je sjedište imala u Poštarskoj ulici na kućnom broju 58 (današnja Opatička ulica broj 14), u kući udove Ane grofice Sermage, a tu su se održavale i sjednice Matice ilirske.

Novopronađeni zapisnici nisu, nažalost, bili poznati ni sastavljačima prve (1842-1892) ni druge spomen-knjige Matice hrvatske (1842-1962), tako da to važno razdoblje u tim izdanjima nije moglo biti obrađeno kako valja.

Ondašnja Matica - pored napora za preseljenjem u Narodni dom u današnjoj Opatičkoj 18 - bila je opterećena još i (neočekivanim) teškoćama u pripremanju i izdavanju prvih knjiga, požurivanjem neredovitog izlaženja časopisa Kolo i rješavanjem pravopisnih poteškoća, o čemu doznajemo iz zapisnika koje upravo započinjemo objavljivati.

Napomena o jeziku i pravopisu: ništa nije mijenjano; ujednačeno je samo pisanje velikog početnog slova (npr. Matica, Čitaonica) i ispravljena je još poneka očita pogrješka.

U ovom broju objavljuju se zapisnici 44-48. sjednice Starješinskoga odbora na kojima se, prvo, raspravlja komu i pod kojim uvjetima odobriti davanje novčanih zajmova. Naime, glavna je svrha novčane glavnice od 2000 forinti pod nazivom Matice ilirske bila davanje zajmova, kako bi se od (zakonskih) kamata stvarala nova sredstva za izdavanje Matičinih knjiga. Drugo su bile rasprave koje bi knjige valjalo tiskati iz Matičine glavnice. Na sjednicama koje se objavljuju u ovom nastavku, govorilo se o izdavanju Kućnika Antuna Sabljara (posvećena Nikoli Zdenčaju, bivšem velikom županu zagrebačke županije) i Ilirsko-njemačkoga rječnika Josipa Drobnića.

U sljedećem broju: zašto je cenzor zabranio tiskanje »domorodnih prinesaka za Maticu knjižestva narodnoga« u Narodnim novinama i o kupnji kuće od grofa Dragutina Draškovića za »narodni muzeum«.

ZAPISNICI STARJEŠINSKIH SJEDNICA MATICE ILIRSKE (1)

SEDNICA STAREŠINSKA XLIV. (44)

U Zagrebu, dana 8. svibnja 1845. u čitaonici - u kući gdje Ane udove grofice Sermage, rodj. Novosel - biaše 44. starešinska sednica »družtva čitaonice Zagrebačke« pod predsedničtvom gosp. grofa Janka Draškovića i u nazočnosti sledeće g. g. starešinah: Stepana Pogledića, Antuna Vakanovića, Ljudevita Gaja, Alekse Vancaša, dra Dimitrie Demetra, Ferdinanda Žerjavića, Jakoba Užarevića i VEkoslava Babukića, tajnika družtva, gde

§ 1.

Bi nanovo pročitana prošnja na Nj. veličanstvo našega premilostivoga cara i kralja, kako je gori u sednici stareš. 43. par. 1 odlučeno.

Ovom prilikom podpisaše istu prošnju nazočni presvetli g. grof predsednik (tj. Janko Drašković, op. S. L.) i ostali starešine, te naredjeno, da se i nenazočnim g. g. starešinam na podpis podnese, što je i učinjeno. Sadržaj pako ote prošnje sa svimkolicimi prilozi jest od reči do reči sledeći: Sacratissime Caeo - Rea et talia, i. t. d.

§ 2

Odlučeno je istom prigodom bilo, da gorerečenu prošnju tajnik družtva (Vjekoslav Babukić, op. S. L.) čim prie moguće uzbude u Beč na Vekoslava Frigana fiškala, uprav ovaj čas gore bavećega se erga franco recepisse, pošalje. U posebnom pako pismu preporučio je presvetl. g. grof predsednik (Janko Drašković, op. S. L.) višerečenom g. fiškalu Vekoslavu Friganu, neka bi on od strane družtva, kojega je takodjer vredni član, gorespomenutu prošnju pristojnim putem Nj. veličanstvu predao.

SEDNICA STAREŠINSKA XLIV. (45)

U Zagrebu, dana 31. svibnja 1845. u čitaonici - u kući gdje Ane udove grofice Sermage, rodj. pl. Novosel - sabralo se starešintvo družtva čitaonice Zagrebačke pod predsedničtvom prečastnog g. Mate Vukovića arkidjakona, opata i kanonika, kao podpredsednika družtva, budući naredni predsednik inimi poslovi zaprečen, i u nazočnosti sledeće g. g. starešinah: Stepana Pogledića, Franje Zengevala, Stepana Moysesa prof., dra Alekse Vancaša, Janka Briglevića, Ljudevita Gaja, Dra Dimitria Demetra i Vekoslava Babukića, tajnika družtva. Tom prigodom bihu sledeći predmeti u pretrešenje uzeti:

§ 1.

Pregledan, pročitan i odobren je račun Matičin za god. 1844. o kojem već više putah razgovor biaše, na ime u sednici 41. § 1 (par. 1), u sednici 42. § 1 (par. 1) te zaključeno, da ga u ime družtva podpišu: prečastni g. Mate Vuković opat i kanonik, Ferdinand Žerjavić kao fiskuš i Vekoslav Babukić kao tajnik družtva, te da se polag osnove Matičine, čim prie na beli svet izdade, što je i učinjeno.

§ 2

Iz blagajne Matičine potrebovahu na novacah zakonite kamate sledeći:

a) g. Budimir Praunšperger, vlastelin

b) Matia Pallain, poštarski kontrolor

c) Mihael i Kat. Šebešić, ovdašnji gradjani

d) Matia Tuszar, ovd. gradjanin

e) Bedenko, mlinar iz Samobora.

I bi odlučeno, da g. dr. Aleksa Vancaš, kao blagajnik Matičin, polag običajne zakonite obligacie dade

1. G. Matii Pallainu 500 for. sr(ebra)

2. Mihailu i Kat. Šebešić 400 for. sr(ebra), tom pogodbom, da g. Ferdinand Žerjavić, kao fiskuš Matičin, koi za sada radi zaprekah nebiaše nazočan, dobro razvidi, da li je zadovoljena pupilarna sigurnost u ponudjenoj hypoteci.

Ostalim, kao neimajućim zadovoljene pupilarne sigurnosti, bi na prosto prošnja odbijena.

SEDNICA STAREŠINSKA XLIV. (46)

U Zagrebu, dne 9. lipnja 1845. u čitaonici - u kući gdje Ane udove grofice Sermage, rodj. Novosel u Poštarskoj ulici br. 58 - biaše 46. starešinska sednica družtva čitaonice Zagrebačke, pod predsedničtvom prečast. g. opata i kanonika Mate Vukovića, budući je naredni predsednik prev. g. grof Janko Drašković u narodnih poslovih put Beča krenuo, i u nazočnosti sledeće g. g. starešinah: Franje Zengevala, Stepana Moysesa, Dra Alekse Vancaša, Ljudevita Gaja, Ferdinada Žerjavića fiškala, Dra Dimitrie Demetra, Antuna Mažuranića prof., i Vekoslava Babukića, tajnika družtva, gde su sledeće odluke načinjene:

§ 1.

G. Dr. Aleksa Vancaš, kao blagajnik Matičin, pokazao je po naredbi:

a) obligaciu od Matie Pallaina varhu dignutih po njem iz blagajne Matičine 500 for. sr. na kamate od 1. lipnja t. g. i revers od jamstva sa 598 for. sr. sastojeći u daržavnoj akcii.

b) obligaciu Mihaela i Kat. Šebešić, gradjanah Zagrebačkih, varhu 400 for. sr. koje oni iz blagajne Matičine na zakonite kamate uzajmiše, izdanu takodjer pod 1. lipnjem t. g.

§ 2.

G. Dr. Ljudevit Gaj, prosio je ustmenim načinom sabrano starešinstvo, da bi mu u ime tiskarskog posla druge knjige, t. j. različitih dElah Ivana Gundulića, povarh primljenih jur u to ime 150 for. sr. jošte 150 for. sr. odlučiti izvolilo, budući se jur 7 (nečitljivo: 7 ili 17, op. S. L.) tabak više spom. delah tiska.

U ovu pravednu prošnju g. Dra Gaja privolilo je starešinstvo i dalo nalog g. blagajniku Dru Aleksi Vancašu neka bi on polag namire rečenih 150 for. sr. izplatio i u račun primio.

§ 3.

Zaveo se govor, koje da se knjige u posao uzmu na trošak Matičin, kad druga knjiga Gundulićevih delah na svet izide?

Tajnik je osobito preporučivao Kućnik kapetana Sabljara, što je ovaj još god. 1842. presvet. g. Nikoli Zdenčaju, bivšem varhovnom županu, posvetio i ovaj g. N. Zdenčaj ga družtvu čitaonice izručio, da se kad moguće uzbude, na troškove Matičine utisne i na svet izdade. Medjutim se na predlog g. Dra Vancaša očituje obćenita želja da bi se rečnik ilirsko-nemački u posao primio. - O tom bi obilno govoreno i zaključeno, da se do budućega starešinskoga sastanka po g. Dru i prof. Moysesu i Dru Ljudevitu Gaju s razlozi podkrepljeno mnenje predloži: kako bi se najboljim načinom taj posao u delo privesti mogao. Istim načinom bi odlučeno, da se Kućnik po nekojoj g. starešinah, na ime po g. Dru Moysesu i ostalih, pretrese i ponudi, da li je utištenja vredan?

§ 4.

Ovom prigodom bihu i prošnje na starešinstvo upravljene radi Matičinih novacah, da se na kamate dadu, koji novce Matičine u zajam iskaše, jesu sledeći:

a) Franja Vuksan, vlastnica kuće u Zagrebu, iskala je 1350 for. sr.

b) Jakob i Elizabeta Pogorelec, supruzi i gradjani ovd., prosiše 1000 for. sr.

c) Elizabeta udova Grabine, vlastnica kuće u Vlaškoj ulici, dala je prošnju u ime 300 for. sr.

Ovoj poslednjoj udovi Elizabeti Grabine, kao podpunu pupilarnu sigurnost jamčećoj bihu odlučeni 300 for. sr. time da se g. fiskuš Matičin g. Žerjavić obavesti o prednosti intabulacie.

Pervanjim prositeljem bi prošnja odbijena, budući neimaju dovoljnoga jamstva.

SEDNICA STAREŠINSKA XLIV. (47)

U Zagrebu, dne 22. lipnja 1845. u Čitaonici - u kući gdje Ane udove grofice Sermage, rodj. Novosel - pod predsed. presvetl. g. grofa Janka Draškovića i u nazočnosti g. g. starešinah: Mate Vukovića, opata i kanonika kao družtvenog podpredsednika, Ant. Vakanovića fiškala, Ant. Mažuranića prof., Dr. Dim. Demetra, Ljud. Gaja, Ferd. Žerjavića i Vek. Babukića advokata, kao tajnika ovoga družtva, bila je daržana 47. starešinska sednica, gde je sledeća odluka načinjena:

§ 1.

Presvetlti g. grof Dragutin Drašković darovao je Matici naškoj dvadeset svojih akciah, svaku u vrednosti od 25. for. sr. imajućih dioničtvo na ovdašnji plemićko-gradjanski kasino, kuću negda grofa Aleksandra Draškovića. Bi dakle ovom prigodom rečeno: na koi bi se način mogle rečene akcie prodati? - I buduć da polag osnove akciah samo članovi kasina takove kupiti mogu, bi nalog dan g. fiškalu Antunu Vakanoviću kao starešini družtvenom, neka bi on izvolio s nekimi od sučlanovah kasina o tom porazgovoriti se i obilnia izpitati, te u budućoj sednici podpuno izvestje u istom, poslu izručiti.

SEDNICA STAREŠINSKA XLIV. (48)

U Zagrebu, dana 15. sarpnja 1845. - u Čitaonici - u kući gospoje Anne udove grofice Sermage u Poštarskoj ulici pod br. 58 - bila je starešinska sednica 48. družtva čitaonice s privoljenjem presv. gospodina grofa Janka Draškovića kao narednoga predsednika pod predsedničtvom prečastnoga gospodina Mate Vukovića, opata i kanonika kao družtvenoga podpredsednika i u nazočnosti sledeće p. n. g. g. starešinah: Stepana Pogledića, prepošta B. D. Marie Glogovničke i župnika zagreb., Stepana Moysesa, dra i profesora mudroljubja, Dra Dimitrie Demetra, Dra Alekse Vancaša parvog fizika sl. varmedje zagr. i Matičinog blagajnika, Antuna Mažuranića profesora i Vekoslava Babukića kao tajnika družtva. U ovoj sednici bi odlučeno:

§ 1.

O Rečniku ilirsko-nemačkom. - Gosp. dr. Aleksa Vancaš, starešina ovoga družtva i blagajnik Matičin, bivši prošastih danah u toplicah Tiferekih (?) u Štajerskoj, donio je jedan rečnik ilirsko-nemački u rukopisu od g. Josipa Drobnića, kapelana kod sv. Jakoba blizu rečenih toplicah s pogodbom da ga ovo družtvo na troške Matičine na svet izdade. Izvan toga očituje dr. Aleksa Vancaš, kako isti g. Jos. Drobnić želi postati utemeljiteljem Matice naše, te da mu se od Rečnika njegova, ako na svet izide troškom Matičinim, dade dvadeset iztisakah kao za uzdarje.

U ove razložite pogodbe g. Drobnića privoli sasvime i z veseljem ovo starešinstvo, te dade nalog g. blagajniku dru Vancašu, neka ga medju utemeljitelje Matičine slobodno upiše, kao kao da je gotovih 50 for. sr. položio. Što se pako više rečenih 20 iztisakah kao uzdarja tiče, bi takodjer odlučeno, da mu se onda pošalju, kad na svet izide.

§ 2.

O istom Rečniku bi nadalje govor poveden: kako da se na svet izdade? Da li u celom ili na svezke?

I budući da je izdanje na svezke, što se troškovah tiče, mnogo probitačnie; jer je predloženo, da se isto delo putem predbrojenja izda na taj način, da se predbrojenje primi na poslednji svezak a za parvi da se plati, kad predplatnih parvi svezak u ruke primi, bi odlučeno da se na svezke izda.

§ 3.

Pitanje bi stavljeno, tko će isti gore pomenuti Rečnik ilirsko-nemački pregledati, izpraviti, korekturu tiskarsku i ostala potrebita pri tom poslu opravljati? Uz to se učini i pazka da bi dobro bilo da se za Dalmaciu i primorske kraje, gde je nemština malo poznata, talianska takodjer znamenovanja pridadu. Na to bi oprošen g. profesor Antun Mažuranić, da taj posao na se primi. U što on i privoli s pogodbom, da mu se od svakoga tiskanoga arka 2 for. sr. plati. Za korekturu bi odlučeno takodjer 1 for. sr. U celom pako, što se opravljanja za izdanje Rečnika tiče, naredjeno je da skarb nose prof. Mažuranić i tajnik družtveni.

Prof. Mažuranić obeća, da će isti Rečnik čim prie za tiskanje pripraviti. Medjutim bi tajniku nalog dan, neka propita tako ovde ustmeno, kako i u Beču kod tiskarnice Jermenah pismeno: pošto će biti tiskan jedan arak od 1000, 1500 do 2000 iztisakah.

§ 4.

Na posledku bi odlučak učinjen, da kad iz Beča odgovor dodje i ovde se propita: kakva će biti cena jednom tiskanom tabaku? - da tada tajnik družtveni narednom predsedniku ili podpredsedniku stvar javi, pa da se tada radi obilniega dogovora opet starešinstvo u veće pozove.

Priredio Stjepan Laljak