Stručno i poučno

»Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti«, gl. ur. Tomislav Sabljak, novi tečaj, god. VI, br. 13-14-15, Zagreb, 2004.

»Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU« izlazi od godine 1975, u dva tečaja. Prvi je trajao od 1975. do 1988, drugi (novi) započeo je 1995. »Kronika« se šalje znanstvenim ustanovama, sveučilištima i knjižnicama u zemlji i inozemstvu. U najnovijem izdanju časopis donosi dvije teme. Vinko Brešić piše o časopisima »Neven« i »Jadranske vile«, a Ana Batinić o pismima Jagode Truhelke Zdenki Marković.

Glavnu ulogu u stvaranju i promicanju postilirske, tzv. novije hrvatske književnosti imali su časopisi, među kojima je i zabavni i poučni list »Neven« kao jedini književni časopis tijekom Bachova apsolutizma. »Neven« je 1853. pokrenula Matica ilirska, pod čijim je okriljem izlazio do 1858, kada ga preuzima riječka Narodna čitaonica i izdaje ga do kraja te iste godine. Na 4408 stranica u 262 broja i šest priloga časopisa objavljeno je oko dvije tisuće uglavnom književnih priloga. Najzastupljenija je lirika, a procvat je u njemu doživjela proza. Časopis je objavio i početak prvoga hrvatskog romana, prvu humorističku novelu, putopis, prvu opširnu književnu kritiku, znatno pridonio nacionalnoj biografskoj literaturi... »Neven« je uspio okupiti sve važnije hrvatske pisce, starije (Trnski, Preradović, Kukuljević) i mlađe (D. Jarnevićeva, I. Filipović, Stojanović, Starčević...). Nakon obustave časopisa njegov posljednji urednik Vinko Picelj pokrenuo je u Rijeci 1859. »Jadranske vile«, no izašao je svega jedan svezak. »Kronika« donosi prvu potpunu bibliografiju »Nevena« i »Hrvatskih vila«.

Jagoda Truhelka (1864-1957) hrvatska je književnica koja je pisala uglavnom pjesme i priče za djecu (Zlatni danci) i četrdeset godina radila kao nastavnica. Njezinih osamdeset pisama, dopisnica i razglednica upućenih dvadeset godina mlađoj Zdenki Marković (1884-1974) - književnici i književnoj povjesničarki, dugogodišnjoj nastavnici na zagrebačkim školama, kojoj je predavala hrvatski jezik u ženskom liceju u Zagrebu - pokrivaju dugo vremensko razdoblje (1901-1941) i svjedoče o bliskom, a poslije i prijateljskom odnosu dviju žena. U pismima se mogu pročitati i savjeti o pisanju pripovjedaka i radu u školi, pravopisne napomene, razmišljanja o glazbi i životu općenito. Korespondenciju Zdenke Marković Zavodu je predao njezin brat 1976. i 1977.

Osim u »Kronici« radovi Vinka Brešića i Ane Batinić objavljeni su i kao dva samostalna separata za čije je uspjelo likovno rješenje, koje odiše dahom patine primjerene temama koje se u njima obrađuju, zaslužan Luka Gusić.

Goran Ivanišević