ZADOVOLJAN SAM RADOM KULTURNIH VIJEĆA

ZADOVOLJAN SAM RADOM KULTURNIH VIJEĆA

Činjenica je da Zagrebu nedostaje još jedna dvorana, odnosno glazbenoscenski prostor koji bi morao biti smješten na prostoru Novog Zagreba, za razliku od svih postojećih. Grad Zagreb treba promišljati o potrebama građana Novog Zagreba kad je riječ o prostorima kulture. Napravili smo velik iskorak preko Save gradnjom novoga Muzeja suvremene umjetnosti. Zalažem se da se uz njega sagradi i Muzej arhitekture i novi kazališni prostor

Možete li se osvrnuti na prvih devet mjeseci svojega mandata? Je li situacija koju ste zatekli bila znatno različita od one koju ste ostavili kad ste predali dužnost prije četiri godine i koje su najvažnije promjene i projekti koje ste realizirali u novom mandatu?

- Zadovoljan sam ostvarenim u prvih devet mjeseci, zadovoljan sam i svojim suradnicima, koji se maksimalno zalažu u ovom vrlo zahtjevnu poslu. Možda bi moglo i bolje, ali mi se svi zajedno trudimo. Usredotočili smo se posebno na međunarodnu suradnju kako bismo potvrdili spremnost da se programima na području kulture uključimo u europski kulturni prostor. O tome svjedoči nekoliko vrlo uspješno ostvarenih programa u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, ali i u nekim svjetskim kulturnim središtima. Pritom mislim na izložbu Hrvatska renesansa u Parizu, na Mjesec hrvatske kulture u Parizu koji započinje idući tjedan, zatim izložbu u Oxfordu i Barceloni i druge. Ne smijemo zaboraviti ni na uspjehe hrvatskoga filma u inozemstvu, Berlinu, Karlovim Varima, Sarajevu, Montrealu. Aktivna i kreativna sudjelovanja djelatnika Ministarstva kulture na brojnim međunarodnim skupovima, na kojima su predstavili ne samo djelatnost ministarstva nego i hrvatsku kulturu, znak su intenzivne aktivnosti koja među nama vlada. Isto tako sudjelovanja stranih stručnjaka na skupovima u Hrvatskoj dokaz su da je Hrvatska ravnopravni partner u međunarodnoj razmjeni. Uspješni smo ne samo na području kulture nego i u zaštiti prirode gdje su u tijeku između ostalog i međunarodno financirani projekti parkova prirode i nacionalnih parkova.

Kako ocjenjujete djelovanje kulturnih vijeća ustrojenih po novom Zakonu, osobito s obzirom na činjenicu da su mnoga od njih ranije bila često blokirana brojnim ostavkama i sastajala se prilično rijetko?

- Jako sam zadovoljan djelovanjem vijeća, koja su sastavljena od uglednih stručnjaka i znalaca. Znam da ih za iduću godinu očekuje veliki posao jer smo zaprimili više od deset tisuća zahtjeva, ali ću im osobno, a i svi moji suradnici, biti na raspolaganju.

Vijeća vrlo skladno rade, nikakvih nesporazuma među članova nema, što znači da je novi Zakon ispunio svoju ulogu.

Promjenama Zakona o kulturnim vijećima, vi ste kao ministar dobili veću odgovornosti u odobravanju programa i raspodjeli sredstava. U kolikoj mjeri odobravate novac i projekte prema preporukama vijeća, a u kolikoj kao ministar sa svojim pomoćnicima odlučujete sami? Možete li nam navesti neke primjere za svoje izravne intervencije koje vam novi Zakon dopušta?

- U cijelosti poštujem odluke vijeća, jer visoko cijenim njihovu stručnost i objektivnost, pa, ponekad bih rekao, i njihovu rigoroznost. Nemam nikakve potrebe koristiti se bilo kakvim posebnim pravima iz spomenutog Zakona.

Kakva je sudbina Strategije kulturnog razvitka koju je izradio tim vašega prethodnika, hoće li se ona revidirati ili je stvar prošlosti? Hoće li se vaš rad temeljiti samo na smjernicama programa Vlade iz prosinca prošle godine, ili namjeravate pokrenuti izradu nove Strategije kulturnog razvitka ili neki sličan projekt?

- Strategija koju spominjete bila je ponuđena na prvo čitanje u Saboru, nije bila nikad usvojena, stoga ju smatramo samo Prijedlogom. Okolnosti su se promijenile, Hrvatska je postala zemlja kandidat za EU i na temelju te činjenice pristupit ćemo izradi nove strategije, kojoj je svrha prilagodba Europskoj Uniji te je i radno nazivamo Strategija prilagodbe EU.

Planira li ova Vlada iseljenje gruntovnice iz hrama hrvatske kulture i znanosti NSK te privođenje svih njezinih dijelova izvornoj svrsi - jeste li ili hoćete li unutar Vlade pokrenuti inicijativu za rješavanje tog problema i razgovarati o tome s ministricom pravosuđa?

- Ministarstvo kulture, ali i ministarstvo znanosti, zainteresirani su za rješavanje toga problema. Svojedobno smo se nadali da će nam Knjižnica biti dodijeljena za rješenje problema Kinoteke i za arhiviranje filmske građe. Još nam je za istu namjenu potrebna.

Kako namjeravate pomoći rješavanju problema prostora Hrvatske kinoteke pri Državnom arhivu, kojoj treba dvorana za projekcije i dodatni arhivski prostor, što je sve bilo planirano u prostorima NSK? Je li moguće neko privremeno rješenje, barem što se tiče dvorane?

- Spomenuo sam da se nadamo da će se iseljenjem Gruntovnice otvoriti prostor za Hrvatsku kinoteku. U međuvremenu, učinit ćemo sve da pronađemo privremenu dvoranu i dodatni arhivski prostor za Kinoteku. Svjesni smo značenja Hrvatske kinoteke, arhivskih filmova koje čuvaju, a nastojat ćemo i da se sukcesijom vrati arhivska građa iz Beograda.

Prigodom nedavna uvođenja financijskog cenzusa za stjecanje prava slobodnih umjetnika za uplatu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja u medijima se najviše pisalo o visokim honorarima estradnim umjetnika, koji su pravo na taj status stekli tek prije nekoliko godina. Mnogi umjetnici tvrde da je upravo zbog estradnjaka narušen ugled i društveni status svih ostalih samostalnih umjetnika članova HZSU: slikara, glumaca i drugih. Što mislite o toj tvrdnji i hoćete li estradnjacima u idućim godinama priznavati povlašteni status?

- Ne bih se složio da se ikomu narušio ugled, jer ugled proizlazi iz rada i umjetničkog stvaralaštva. Nije riječ o povlaštenu statusu, nego o pravima samostalnih umjetnika koji ispunjavaju kriterije propisane Pravilnikom. Svrha je financijskog cenzusa da samostalni umjetnici koji imaju veće prihode od cenzusa sami plaćaju svoje doprinose. Mnogi su umjetnici pozitivno reagirali na Pravilnik i on je usuglašen s Hrvatskom zajednicom samostalnih umjetnika. Važno je da se održi sustav.

Zbog uvedena financijskog cenzusa mnogi će zaslužni hrvatski samostalni umjetnici koji mnogo rade ili im je rad na cijeni morati sami uplaćivati zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Hoće li Ministarstvo kulture poduprijeti one najzaslužnije za kvalitetu i promicanje hrvatske kulture putem, primjerice, tzv. državnih mirovina ili će podupirati samo socijalno ugrožene samostalne umjetnike?

- Svi oni koji prelaze financijski cenzus doprinose će sami plaćati, što je vrlo jasno i Pravilnikom utvrđeno. Što se tiče nacionalnih mirovina, to je vrlo složeno pitanje, ali za sada postoji sustav naknada za zaslužne umjetnike koje se mjesečno isplaćuju kao dodatak.

Akcije »Večernjeg« i »Jutarnjeg lista« donijele su čitateljima golem broj književnih naslova po vrlo povoljnim cijenama i nema dvojbe da je riječ o vrijednu projektu. No, u gotovo svim slučajevima bila je riječ o reprintu starih prijevoda i već objavljenih knjiga i pod marketinško-tržišnim udarom našli su se brojni izdavači koji objavljuju nova djela hrvatskih i stranih pisaca, ali i knjižare koje prodaju takve knjige. Osim ustaljene potpore Ministarstva izdavaštvu, namjeravate li poduzeti još neke korake kako biste pomogli nakladnicima i knjižarama da izdrže konkurenciju marketinški i distribucijski daleko nadmoćnijih novinskih izdavača knjiga?

- Uzimajući u obzir poteškoće malih nakladnika, ipak mislim da je širenje čitalačke publike i knjige u svaku kuću pozitivan učinak ove akcije. Bez obzira da li je riječ o starim ili novim prijevodima, čitatelji su akciju pozdravili i odlično prihvatili.

Kako bih pomogao nakladnicima i knjizi, upravo imenujem ekipu stručnjaka koja će pripremiti prijedlog sustavnih promjena te odrediti jasna stajališta prema knjizi i izdavaštvu. Ne smije se zaboraviti da je izdavaštvo osim kulturne djelatnosti i gospodarska djelatnost, stoga će u toj ekipi biti i stručnjak iz područja gospodarstava kako bismo mjere prilagodili europskim standardima.

Kako surađujete s hrvatskim kulturnim atašeima u svijetu i koliko ste zadovoljni njihovim radom na promicanju hrvatske kulture? Možete li istaknuti neke pozitivne primjere, ali i navesti gdje i u kojim područjima vidite mogućnosti za aktivnije djelovanje?

- Suradnja je dvosmjerni proces i ne ovisi samo o našoj želji nego i o mogućnostima, kao i o stajalištu zemlje u kojoj se nalazi naša diplomatska misija. Tako se kontakti istodobno odvijaju na razini naše Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju s ministarstvima kulture drugih zemalja kao i putem naših diplomatskih misija. Suradnja na razini ministarstava, prema mojem iskustvu, kvalitetnija je zbog svoje neposrednosti.

Kako komentirate činjenicu da se u mnogim manjim sredinama dio novca koji je bio namijenjen kulturno-umjetničkim projektima sve više usmjerava na neautentične i umjetnički bezvrijedne projekte?

- Svaka sredina stvara svoje prioritete i to poštujemo. Zakonom o kulturnim vijećima obvezali smo Županije i veće gradove na osnivanje kulturnih vijeća, kojima, kao što znate, moraju djelovati stručnjaci iz područja kulture, a to osigurava kvalitetniju razinu odlučivanja. Ponekad projekti nisu na visokoj umjetničkoj razini na kakvu smo navikli u glavnom gradu, ali su u svakom slučaju prinos turističkom gospodarstvu.

Razmišljate li o tome da Ministarstvo kulture otkupi i preuredi neke postojeće objekte u Zagrebu za kulturne potrebe, osobito za muzeje i galerije?

- Ministarstvo kulture nema novca za otkup prostora, a većina prostora u vlasništvu je gradova. Ono o čemu Ministarstvo kulture skrbi i što financira kulturna je infrastruktura od interesa za Republiku Hrvatsku, stoga ću spomenuti da u Zagrebu gradimo Muzej suvremene umjetnosti, u Rijeci Muzej suvremene umjetnosti, u Metkoviću Muzej Narona, u Krapini Muzej pračovjeka te brojne knjižnice...

Grad Zagreb svojedobno je otkupio kinodvorane koje je namijenio raznim kulturnim institucijama: Hrvatskom filmskom savezu, Histrionima i Plesnom centru. Smatrate li da se problem nepostojanja druge scene Hrvatskoga narodnog kazališta koji, zbog naguravanja Drame, Opere i Baleta na jednoj sceni, onemogućuje optimalan broj proba i scenskih izvedbi te iskorištenost velikog ansambla treba riješiti gradnjom nove zgrade ili bi se rješenje moglo naći u otkupu i preuređenju neke postojeće kinodvorane?

- Činjenica je da Zagrebu nedostaje još jedna dvorana, odnosno glazbenoscenski prostor koji bi morao biti smješten na prostoru Novog Zagreba, za razliku od svih postojećih. Grad Zagreb treba promišljati o potrebama građana Novog Zagreba kad je riječ o prostorima kulture.

Napravili smo velik iskorak preko Save gradnjom novoga Muzeja suvremene umjetnosti. Zalažem se da se uz njega sagradi i Muzej arhitekture i novi kazališni prostor.

Što mislite o ideji da se u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu uz pomoć sponzora organizira operni bal po uzoru na Beč?

- Inicijativa već postoji, i ona je dobra, a pohvalit ću je ako pokrije troškove i bude prihodovna.

Planirate li obnovu i uređenje našeg najvećeg i uz Trakošćan možda najvrednijega dvorca - Velikog Tabora?

- U dvorcu Veliki Tabor radovi su neprekidni, a dugotrajni su jer riječ je o veliku zahvatu, premda mislim da je došlo vrijeme da se razmišlja o njegovoj namjeni kako bi se konzervatorski radovi mogli uskladiti s budućom namjenom prostora.

Obnova svjetovnih spomenika kulture, pa i zagorskih dvoraca, važna je djelatnost, na koju naše Ministarstvo obraća osobitu pozornost.

Problemi se uvijek javljaju nakon dovršenja obnove. Vlasnici, najčešće lokalna samouprava, nemaju jasnu sliku namjene objekta. Veliki je Tabor u sklopu sustava muzeja Hrvatskog zagorja i za sada mu je namjena time određena. Ipak, pozdravljamo svaku incijativu koja bi u sustav kulture unijela i gospodarski efekt.

Jeste li zadovoljni novom zgradom Ministarstva, čija je obnova potaknuta još za vašeg prošlog mandata, a dovršena neposredno prije kraja mandata vašega prethodnika? Kad se izgradi najavljeni kompleks Vladinih zgrada na Prisavlju, hoće li tamo prijeći i Ministarstvo kulture?

- Zadovoljan sam novom zgradom Ministarstva kulture, iako nam već sad nedostaje prostora jer je unutar Ministarstva sada i Uprava za zaštitu prirode, i ponovno nismo na jednoj lokaciji. Zgrada je uređena poticajno za rad, suradnici su zadovoljni, a vidim i stranke. O kompleksu Vladinih zgrada prerano je govoriti.

U kulturnim krugovima čuju se glasovi razočaranja prevelikom komercijalizacijom Hrvatske televizije i sve većom dominacijom trivijalnih sadržaja naspram kvalitetnih dramskih, dokumentarnih i drugih vrijednih programa kakvima obiluje povijest naše televizije. Kako kao gledatelj u tom kontekstu ocjenjujete program Hrvatske televizije?

- Zbog brojnih obveza program HTV-a gledam rijetko i ne mogu izreći mjerodavan sud o njemu, premda mi brojni ljudi u kulturi skreću pozornost na neodgovarajuću zastupljenost kulture u programu javne televizije. Nemam razloga sumnjati u njihove sudove budući da su to eminentni ljudi s područja kulture, pa se nadam da će konkurencija na nacionalnoj razini pridonijeti poboljšanju programa

Član ste Matice hrvatske. Koje djelatnosti Matice hrvatske i njezinih ogranaka smatrate osobito važnim za hrvatsku kulturu i u kojim područjima vidite potrebu i mogućnost da Matica napravi više?

- Izdavačka je djelatnost Matice hrvatske dobra. Smatram da je časopis »Vijenac« vrlo kvalitetan. Ono što je potrebno veća je suradnja središnjice s ograncima, i pomoć središnjice ograncima u njihovoj izdavačkoj djelatnosti kao i drugim manifestacijama od značenja za nacionalnu kulturu. Ovdje ne mislim samo na veću financijsku pomoć, premda je ona uvijek dobrodošla, nego na pomoć u pripremi i uređivanju njihovih publikacija i pripremi manifestacija.

Kako komentirate medijsku recepciju svoga rada?

- Osobno sam zadovoljan, iako bih želio da se više objavljuje o kulturi.

U prošlom ste mandatu vrlo nerado davali intervjue, a sada više nije tako. Jeste li se promijenili vi ili su na to utjecale okolnosti u kojima djelujete?

- Mislim da se nisam promijenio, no uvijek cijenim visoku profesionalnost i osjećam obvezu da javnost purem medija upoznam s radom Ministarstva kulture.

Možda su i novinari koji sada prate kulturu više zainteresirani za to područje i s njima imam jako dobar kontakt.

U kulturnoj javnosti već ste desetljećima prisutni kao mali nakladnik i kolekcionar. Ostaje li vam vremena i energije za bavljenje tim vama omiljenim aktivnostima i pripremate li neko novo izdanje?

- Energije ne nedostaje, ali ne pripremam nikakvo novo izdanje.

Razgovarao Goran Ivanišević

Božo Biškupić rođen je 26. travnja 1938. u Maloj Mlaki (Zagreb). Pravni fakultet i poslijediplomski studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti zavrÜio je na SveučiliÜtu u Zagrebu te stekao zvanje magistra druÜtvenih znanosti iz područja informacijskih znanosti (muzeologija). èest godina bio je suradnikom u odvjetničkom uredu Bićan u Zagrebu. Skupljajući godinama suvremenu poslijeratnu umjetnost te etnografsku građu Turopolja, Posavine i Pokuplja, osnovao je Zbirku BiÜkupić, koju je 1976. registrirala i zaÜtila Uprava za zaÜtitu spomenika kulture.

Za vrijeme Domovinskog rata pokrenuo je i realizirao Vukovarski muzej u progonstvu, zbirku suvremene hrvatske i svjetske umjetnosti te akciju Suvremena hrvatska umjetnost za Muzej hrvatske umjetnosti u Mostaru. Pokrenuo je i izdavao biblioteku Hrvatska 1991. (Zbirka BiÜkupić), čiji je prihod u cijelosti namijenjen obnovi hrvatskih spomenika kulture.

Od 1990. do 1992. direktor je Republičkog fonda kulture pri Ministarstvu kulture, od 1992. pomoćnik ministra kulture i prosvjete Republike Hrvatske, od 1993. zamjenik gradonačelnika grada Zagreba. Od 1995. do 2000. ministar kulture Republike Hrvatske, a na tu du×nost ponovno je izabran 2004. Bio je zastupnik HDZ-a u Zastupničkom domu 2000. i u Äupanijskom domu do ukinuća 2001. godine. Zastupnik HDZ-a u Gradskoj skupÜtini grada Zagreba od 2002. Izabran za zastupnika u Hrvatski sabor 2003.

Od 1970. sudjelovao u organiziranju likovnih manifestacija i promid×bi hrvatske kulture u domovini i inozemstvu. Od 1972. do 2003. izdavao i uredio 125 literarno-likovnih bibliofilskih izdanja (Zbirka BiÜkupić). Autor, suautor i priređivač monografija: Kroatische naive Kunst, M³nster, 1971; Die Zeichnung in der kroatischen naiven Kunst, M³nster, 1972; Hrvatska izvorna umjetnost, Zagreb, 1973; Nives Kavurić-Kurtović, Zagreb, 1976; Ivan Lacković Croata, crte×-grafika, Zagreb, 1977; Ivan Lacković Croata, crte×, Zagreb, 1986; Dimitrije, skulptura, 1994; Lacković, grafika, Zagreb, 1994. Dokumentarno obradio opuse uglednih hrvatskih umjetnika i objavljivao u stručnim časopisima (╗Informatica museologica½, ╗Ars½, ╗Zbornik Muzeja naivne umetnosti½). Djelovao kao urednik na likovnim monografijama u Nacionalnoj i sveučiliÜnoj biblioteci u Zagrebu i Grafičkom zavodu Hrvatske (pokrenuo biblioteku Prizma). Autor, priređivač i urednik viÜe od pedeset likovnih izlo×bi.

Član Grafičke sekcije ULUPUH-a i DruÜtva dizajnera Hrvatske. Inicijator, suosnivač i prvi predsjednik Hrvatskog druÜtva Ex libris.

Dobitnik priznanja na Zagrebačkom salonu i godiÜnje nagrade Vladimir Nazor, 1993. godine