Simbol i potvrda

Simbol i potvrda

U zagrebačkoj je katedrali u subotu 30. listopada 2004. Nadbiskupija zagrebačka organizirala svečani koncert u povodu obilježavanja 150. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije i sedamstote obljetnice dolaska blaženog Augustina Kažotića za zagrebačkoga biskupa

Na koncertu su nastupili Hrvatski komorni orkestar, mješoviti zbor Hrvatske radiotelevizije te solisti, a izvedbom je ravnao Tonči Bilić. Pokrovitelji koncerta bili su Ministarstvo kulture, Poglavarstvo grada Zagreba i Matica hrvatska, a koncertu je prisustvovao i zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić. Na početku večeri izveden je motet Svrši stopi moje, op. 19, za koji je skladatelj Krsto Odak odabrao tekst iz Davidova psalma broj 17 (prema tumačenju L. Županovića). Svrši stopi moje jedna je od najljepših sakralnih skladbi hrvatske glazbene baštine prošloga stoljeća, koja je zahvaljujući nadahnutoj izvedbi Zbora HRT te zborskih solista, sopranistice Dragane Ištvančići baritona Miroslava Živkovića, uz orguljašku pratnju Marija Penzara, stvorila ugođaj duhovnosti primjeren prigodi i mjestu održavanja koncerta. U nastavku večeri o važnosti Zagrebačke nadbiskupije za povijest hrvatskoga naroda u ime pokrovitelja koncerta prisutnima je govorio predsjednik Matice hrvatske Igor Zidićkoji je podsjetio na životopis bl. Augustina Kažotića, čovjeka rođena na jugu Hrvatske, u Trogiru, koji je postao jedan od najslavnijih biskupa sjeverne Hrvatske. Kažotićje studirao na pariškoj Sorbonni, za zagrebačkoga je biskupa imenovan 1803, a umro je kao biskup gradića Lucere na jugu Italije i pokopan je u tamošnjoj katedrali. Životni put bl. Augustina Kažotića povezuje mnoga bitna mjesta hrvatske crkve i kršćanstva u Europi naglasio je Zidić. Kažotićje ostavio neizbrisiv trag u prošlosti zagrebačke biskupije, a proces njegove beatifikacije pokrenut je 1325, dvije godine nakon njegove smrti. Blaženim ga je 1702. proglasio papa Klement XI, a vodi se postupak za njegovo proglašenje svetim.

Najsvečanijim papinskim pismom na pedeset stranica pergamene i s olovnim pečatom pape Pija IX na konopljanoj vrpci datirana 11. prosinca 1852. u Nadbiskupskom arhivu, fondu Prezidijal Haulik, nalazi se svečana isprava o uspostavi Hrvatsko slavonske crkvene pokrajine i Zagrebačke nadbiskupije, jedan od najvažnijih dokumenata u posjedu zagrebačke nadbiskupije. Veliki trenutak imenovanja Zagrebačke nadbiskupije, podsjetio je Zidić, događa se gotovo istodobno kad i osnutak Matice hrvatske. To je vrijeme nacionalnoga buđenja i stvaranja nove svijesti no i vjerskoga zanosa jer je tijekom stoljeća vjera bila simbol i potvrda hrvatskoga domoljublja. Činom proglašenja zagrebačke biskupije nadbiskupijom ostvarena je vjekovna težnja Crkve u Hrvata da se osamostali od mađarske crkvene hijerarhije. Protivnici te odluke ustuknuli su kada je Pio IX proglasio tadašnjega zagrebačkog biskupa Jurja Haulika nadbiskupom, a nekoliko godina potom i kardinalom. Zagrebačka nadbiskupija bila je tada, a i danas je, jedna od najvećih u Europi. Ti su trenuci oblikovali ne samo povijest zagrebačke biskupije i nadbiskupije i ne samo povijest Crkve u Hrvata nego su bili iznimno važni i za povijest hrvatskoga naroda.

U kratkom govoru Igor Zidićpodsjetio je da tijekom stoljeća Crkva u Hrvata nije vodila brigu samo o vjerskome životu i vjerskim potrebama nego i o hrvatskome puku i bila jedno od onih mjesta na kojima se rascjepkani hrvatski narod povezivao.

Program je nastavljen Passacaglijom za gudače op. 35 Krste Odaka. Izvorno pisana za orgulje 1937. i u preradi za gudače, koju je Odak napisao godinu dana kasnije, zadržala je plemenitu orguljašku zvučnost ekspresivnih melodijskih linija. Dirigent Tonči Bilićsigurno je vodio orkestar, a prinos vrsnoći izvedbe dao je i ugledni violinist Tonko Ninićna mjestu koncertnoga majstora. Program večeri zaključen je izvedbom Mise u B-duru (Hob. XXII: 12) Josepha Haydna poznatom pod imenom Theresienmesse. Kao solisti nastupili su sopranistica Klasja Modrušan, mezzosopranistica Renata Pokupić, tenor Zrinko Sočo i bas Luiciano Batinić. Na kraju se završnom riječi okupljenima obratio pomoćni biskup zagrebački mons. Josip Mrzljak i zahvalio svima koji su sudjelovali u realizaciji koncerta. Događaj je izravno prenošen na Hrvatskome katoličkom radiju, a bit će prikazan i na programu Hrvatske televizije.

Goran Ivanišević