Posebno izdanje

»Nova Istra«, časopis za književnost, kulturološke i društvene teme, gl. ur. Boris Domagoj Biletić, br. 2-3, god. IX, Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Pula, ljeto-jesen 2004.

Istarska i riječka regija oduvijek su, u najmanju ruku, držale korak s kulturnim stremljenjima metropole. Uz zagrebačku scenu, one su zasigurno područja najveće domaće književno-kulturne aktivnosti, a tako nešto vrlo se lako može zaključiti već i iz broja kulturnih publikacija istarsko-riječkoga porijekla. Jedno je od relativno novijih takvih izdanja i »Nova Istra« (prvi broj časopisa izašao je u ljeto 1996). No, bez obzira na nedostatak dvoznamenkaste izdavačke tradicije, njezino je uredništvo od sama početka svoju zadaću shvatilo vrlo ozbiljno te je »Nova Istra« bez većih potresa te uz dojmljivu popratnu opremu i broj stranica u proteklih osam godina sustavno pokrivala sva važnija, ponajprije lokalna, društveno-kulturna zbivanja.

ESEJISTIČKI O ESEJIMA

Najnoviji broj časopisa ipak se malo razlikuje od većine dosadašnjih primjeraka, naime, u rubrici sadržaja umjesto uobičajenih/očekivanih cjelina ovaj se put nalaze tek tri naslova iza kojih se skrivaju domaća esejistika, židovska poezija i arhitektura. I prva i posljednja nabrojena cjelina potaknute su znanstvenim skupovima nedavno održanima na istarskom području. Prvi od njih, prošlogodišnji I. pulski dani eseja, rezultirali su impresivnim popisom deset autora koji iznose svoja viđenja forme eseja, kao i neke vlastite oglede humanističke tematike. Koliko esej/ogled kao forma može biti kreativan te gdje su i da li uopće nužno postoje granice između esejistike i umjetničke proze tek su neka od pitanja na koje se u tekstovima pokušalo odgovoriti. Zadanom predmetu četvorica su autora (Ivan J. Bošković, Iztok Osojnik, Žarko Paić i Zdravko Zima) pristupila iz različitih kutova i pokrila doista impresivno tematsko područje. Od osnovnih definicija i povijesti forme, preko smještanja domaćeg eseja u neki europski kontekst, brojnih primjera i citata, do konkretnih savjeta o samu pisanju ogleda, ovaj prvi dio esejističkoga tematskog bloka svakako je obavezna lektira. Drugu zadanu temu - identitet i globalizaciju, devet je autora obradilo vlastitim oglednim primjercima.

MODERNA POEZIJA I POSTMODERNA ARHITEKTURA

Druga cjelina broja - predstavljanje suvremenoga židovskog pjesništva, nastavak je projekta Đure Vidmarovića iz prethodnog izdanja »Nove Istre«, u kojem je iznesen svojevrstan povijesni i kulturni uvod u židovstvo i židovsku poeziju. Drugi nastavak Pogleda u suvremeno židovsko pjesništvo u ovom broju na stotinjak stranica donosi četrdesetak najpopularnijih židovskih pjesnika 20. stoljeća rođenih između 1890. i 1960. godine (od kojih velika većina još stvara), a uz reprezentativne poetske uratke autori su predstavljeni i kratkim biografijama te popisom objavljenih djela. Osim što dijele zajedničku religijsko-kulturnu pozadinu, a neki i neposredna traumatična ratna iskustva, i poeziju svih objavljenih autora karakterizira snažna obilježenost specifičnim motivima proizašlima upravo iz tih životno-kulturnih iskustava. Uz bogat popratni materijal (u oba broja) ovo premijerno skupno predstavljanje židovske poezije definitivno zaslužuje širu domaću pažnju. A priličnu pozornost domaće kulturne javnosti izazvao je i nedavno održan skup arhitekata pa se graditeljski blok »Nove Istre« potaknut sličnim skupom, doduše manjih razmjera, vrlo dobro nadovezuje na njegovu aktualnost. Tema istarskoga skupa održana potkraj 2003. godine u Raši bila je (post)moderna arhitektura, a uz teorijsku pozadinu i kratko upoznavanje s nekim važnim svjetskim (post)modernim kućama, u tekstu i slici ovdje su predstavljeni i neki domaći (uglavnom istarski) reprezentativni arhitektonski primjeri.

Zbog izostanka uobičajenih rubrika, najnoviji bi se dvobroj »Nove Istre« mogao smatrati svojevrsnim posebnim izdanjem. Tomu svakako odgovara i impresivan popis autora, visoka kvaliteta ponuđenih tekstova, kao i zadovoljavajuća (s)likovna oprema, osobito važna za predstavljenu arhitektonsku tematsku cjelinu. U očekivanju uobičajenijega zimskog broja, ovo najsvježije specijalno izdanje svakako će zadovoljiti i zahtjevnije istarske, i šire, kulturne apetite.

Jelena Gluhak