Pod zaštitom sv. Roka

Pod zaštitom sv. Roka

Autor Hrvoje Šercar, slikar i grafičar, veličina 35,50 x 25,56 mm, naklada 1 000 000, datum izdanja 16. kolovoza 2004.

Različita su tumačenja jesu li ime Virovitici odredila mađarska mala vrata (Verocze), rijeka Verevca, Vereucce ili Virovca, koja se spominje već 950. godine, ili pak nemirna i virovita voda potoka koji je silazio s obližnje Bilogore i protjecao pored sama naselja - Odčenska rijeka. Noesporno je pak da pisana povijest grada, kojemu je nakon velike kuge 1552. godine zaštitnikom određen sveti Rok, počinje 1234, kada herceg Koloman velikoj varoši Virovitice (magna villa Wereucha) poveljom daje niz povlastica.

Izraz velika varošsugerira da to nije početak razvoja grada, što potvrđuju i bogati arheološki nalazi, od kojih najstariji potiču iz mlađeg kamenog doba, neolitika (6000-3500. g. pr. Krista). Virovitica se od najstarijih vremena nalazi na važnom geografskom položaju, na raskrižju putova, što znatno utječe na njezin razvoj.

S Kolomanovom poveljom Virovitica je postala kraljev posjed i jedno od najvažnijih slavonskih mjesta u koje će vladari rado i često svraćati. O važnosti Virovitice u 13. stoljeću svjedoči i podatak da se od 1269. spominje prvi put čast virovitičkog župana. Tako će ostati sve do prodora Turaka, koji su Viroviticu opsjeli u ljeto 1552. godine i njome vladali sto i trideset godina.

Renesansu Virovitica doživljava u 18. stoljeću, kada se grade barokni franjevački samostan i Crkva svetog Roka te barokno-klasicistički dvorac grofova Pejačevića (1804), koji, okružen parkom, dominira središtem grada te je iskorišten i kao motiv poštanske marke. Od 1745. Virovitica je opet sjedište obnovljene Virovitičke županije, sve do 1874, kada će, nakon velika požara koji je Viroviticu poharao 1871. godine, sjedište biti preseljeno u Osijek. Status grada, koji je izgubila još u 15. stoljeću, Virovitica će vratiti tek 1921. godine. Sjedište Virovitičko-podravske županije ponovno je postala uspostavom županija 1993.

Kao jedno od važnijih središta između Varaždina i Osijeka, Virovitica je tijekom stoljeća razvijala osebujan i bogat društveni i kulturni život, u kojem su važnu ulogu imali i franjevci, prisutni u Virovitici već gotovo sedam i pol stoljeća.

Sandra Cekol