Vijenac 279

Likovnost

KRUNISLAV STOJANOVSKI, SLIKE, GALERIJA SC, ZAGREB, 28. LISTOPADA - 5. STUDENOGA 2004.

NEKO LJEPŠE NEBO

Platna velikoga formata u tehnici akrilika i ulja vise u galerijskom prostoru poput čarobna zrcala Alice u zemlji čudesa te nas pozivaju na skok. Svako platno nadahnuto pjesmom koja opisuje nastanak svijeta otvara i rastvara novi svijet, dio vizije neba Stojanovskoga

KRUNISLAV STOJANOVSKI, SLIKE, GALERIJA SC, ZAGREB, 28. LISTOPADA - 5. STUDENOGA 2004.

NEKO LJEPŠE NEBO

Platna velikoga formata u tehnici akrilika i ulja vise u galerijskom prostoru poput čarobna zrcala Alice u zemlji čudesa te nas pozivaju na skok. Svako platno nadahnuto pjesmom koja opisuje nastanak svijeta otvara i rastvara novi svijet, dio vizije neba Stojanovskoga

Krunislav Stojanovski i Elias Lönnrot. Svijet prštavih, dinamičnih boja i oblika i svijet magičnoga finskoga epa Kalevala. Jedan s težnjom dosezanja vizija iz djetinjstva u vizualnim konkretizacijama, a drugi s ostvarenim prijenosom i osvješćivanjem verbalne narodnoepske kulture u pisanu obliku. Dočaravanje neba i ostvarivanje nacionalnog osjećanja. Izravna poveznica: nadahnuće.


slika

Šest slika nadahnutih Kalevalom akademskoga slikara Krunislava Stojanovskoga predstavljeno je u Galeriji SC u razdoblju od 28. listopada do 5. studenog 2004. Platna velikoga formata u tehnici akrilika i ulja vise u galerijskom prostoru poput čarbna zrcala Alice u zemlji čudesa te nas pozivaju na skok. Svako platno nadahnuto pjesmom koja opisuje nastanak svijeta otvara i rastvara novi svijet, dio vizije neba Stojanovskoga. Platna pršte širokom skalom boja. Stojanovski poseže za čistim primarnim bojama te crnom i bijelom. Miješa ih, mijenja im tonalitet i intenzitet, uobličuje ih u plošne nepravilne forme. Ti su oblici ponekad oštro geometrijski rezani, mjestimično su valoviti i obli, ili razvedeni. Stvoreni su iscrtavanjem rubova, dodirom oblika ili gustim impastom dinamičnih poteza kista. Poput boja i oblika, i potez kista nijansira karakter platna. Protežući se od kratkih, istrzanih; dugih, plameno-zrakastih; kružno-smirenih te linijski izduljenih te istanjenih poteza, oni ostvaruju bogatu površinsku slojevitost. Ali se svijet Stojanovskog ne događa na površini. Kromatska, oblikovna i površinska slojevitost oprostoruje se, prelazi u treću dimenziju njihovim preklapanjem te platna postižu dojam koloristično i oblikovno gusto zasićena svemirsko-nebeskoga prostora, čiji i mi postajemo dio. U njemu kao da surfamo, plivamo ili lebdimo kroz oblike i boje, koji ponekad poprimaju figurativne naznake; prodiremo. Prodiremo u djetinjstvo Stojanovskoga, u njegove vizije »nekih ludih, prštavih boja koje su mu se stvarale kad je zatvorio oči preklapajući ubrzano jedna drugu kao bijesni i sretni vatromet«. Vizualnim i osjetilnim putem izložena djela nastala u dahu evociraju nam taj svijet boja i eksplozija u umjetniku i otvaraju put prema njegovoj viziji. U toj viziji, na tren oživljenoj pri čitanju epa, nebo Stojanovskoga usporedno je novostvorenom finskom svijetu. Ali samo na trenutak ili barem na trenutak. Konačna rješenja, integrirana u viziji, donose nebo »sigurno bolje od ovozemaljske budućnosti«. Pokušaji su i dalje otvoreni.

Iva Pasini

Vijenac 279

279 - 11. studenoga 2004. | Arhiva

Klikni za povratak