Hrvatska se otkriva Francuzima

Hrvatska se otkriva Francuzima

Pariz, 3. studenoga U pariškom su centru L’Entrepôt u nazočnosti ministra kulture Bože Biškupića otvoreni Dani hrvatske kulture. Do 29. studenoga posjetiteljima centra predstavit će se hrvatska kultura: umjetnost, glazba, film, kazalište, poezija, kulinarstvo i vinarstvo. Predstavljanje Hrvatske pod naslovom Croatie, un monde a decouvrir (Hrvatska, svijet za otkrivanje) počelo je otvaranjem skupne izložbe djela Ivice Šiška, Dubravke Babić, Dalibora Jelavića, Munira Vejzovića, Dimitrija Popovića, Vasilija Josipa Jordana i Vladimira Gašparića Gape. U glazbenom programu predstavljanja predviđeni su nastupi Matije Dedića i Lidije Bajuk, Dubrovačkoga gitarističkog trija i koncert Tamare Obrovac.

Riječko Gradsko kazalište lutaka izvest će predstavu Sve o Žaklinama, Dražen Katunarić predstavit će suvremeno hrvatsko pjesništvo, a prikazivanjem dvaju nagrađivanih filmova, Ta divna splitska noćArsena Antona Ostojića te Croatian dream Ive Pervana i Mateja Meštrovića, bit će zaokružen program koji će Parižanima na jednom mjestu omogućiti uvid u raznolikost hrvatske kulturne ponude.

Uručene nagrade i povelje Josip Juraj Strossmayer

Zagreb, 4. studenoga U Preporodnoj dvorani Narodnoga doma HAZU u Zagrebu uručene su ovogodišnje nagrade i povelje Josip Juraj Strossmayer, koje za najuspješnija znanstvena djela i izdavačke pothvate u protekloj godini dodjeljuju HAZU i Zagrebački velesajam.

Nagradu Josip Juraj Strossmayer za najuspješnije znanstveno djelo na području društvenih znanosti dobio je Ivo Grabovac za Plovidbeno pravo Republike Hrvatske, koje je objavio splitski Književni krug, ujedno i nakladnik knjige Historia Salonitana za koju su nagradu u području humanističkih znanosti dobili Olga Perić, Mirjana Matijević-Sokol i akademik Radoslav Katičić. Strossmayera na području tehničkih znanosti dobio je Antun Galović za knjigu Termodinamika I-II, nakladnika FSB-a u Zagrebu, a najbolji su u prirodnim znanostima Dragutin Slovenec i Vladimir Bermanec, autori knjige Sistemska mineralogija - mineralogija silikata u izdanju zagrebačke Denone. Povelja za najbolji izdavački pothvat na području društvenih znanosti pripala je Riječkoj nadbiskupiji, Porečko-pulskoj nadbiskupiji i riječkom Adamiću za djelo U kraljevskim stranama i pod Svetim Markom urednika Nine Kudiš Burić i Nenada Labusa. Najboljim izdavačkim pothvatima u humanističkim znanostima ravnopravno su proglašeni knjiga Mladena Machieda Zrakasti subjekt urednika Dragutina Dumančića i nakladnika Ceresa, te prvo kolo biblioteke Razotkrivanja Naklade Ljevak i urednice Nives Tomašević. U području medicinskih znanosti povelju je dobila također Naklada Ljevak, za knjigu Božidara Vrhovca i suradnika Interna medicina urednice Adele Pavičić, a Strossmayer za nakladnički pothvat u tehničkim znanostima pripao je Art studiju Azinović za djelo Ive Maroevića Antologija zagrebačke arhitekture urednika Mirka Azinovića. U prirodnim znanostima najbolji je Prirodoslovni muzej Rijeka s knjigom Fosilna fauna otoka Krka - Atlas urednice Koraljke Klepač, a povelju za informacijske znanosti dobio je zagrebački Element za djelo grupe autora Osnove arhitekture mreža urednika Alena Bažanta i Nevena Elezovića. Nagrade su laureatima uručili akademik Slavko Cvetnić, predsjednik Odbora za dodjelu nagrade, i Juraj Centner, pomoćnik direktora Zagrebačkog velesajma, a u ime nagrađenih zahvalio je profesor sa splitskog Pravnog fakulteta Ivo Grabovac, istaknuvši kako je u izdavanju znanstvenih djela presudna potpora nakladnika.

Ulazak u stotu

Zagreb, 4. studenoga Jedan od najvećih hrvatskih pjesnika Dragutin Tadijanović proslavio je u atriju zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt 99. rođendan u društvu brojnih prijatelja, poklonika i kolega. Među mnogobrojnim čestitarima bili su i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Milan Moguš, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, gradonačelnik Slavonskog Broda Jozo Meter, direktor Školske knjige Ante Žužul, akademici Dubravko Jelčić, Tonko Maroević i Ante Stamać. U prigodi 99. rođendana Dragutina Tadijanovića i u povodu 44. godine suradnje, zagrebačka Školska knjiga objavila je dvije knjige Tadijanovićevih pjesama: novo izdanje Srebrnih svirala i Devedeset devet pjesama i još jedna te knjigu predgovora i pogovora Neprolaznost prolaznosti. Dvadeseto izdanje Srebrnih svirala donosi četiri nove pjesme koje je autor napisao tijekom ove godine. Zbirka Srebrna svirala sa 225 465 prodanih primjeraka najprodavanija je knjiga u povijesti hrvatskoga nakladništva. Neprolaznost prolaznosti knjiga je u kojoj su kronološki uvršteni tekstovi, predgovori i pogovori devetnaestero autora i jedanaestero prevoditelja, objavljenih u Tadijanovićevim knjigama od 1936. do 2004.

Narona u Barceloni

Barcelona, 4. studenoga Izložba Divo Augusto otkriće rimskog hrama u Hrvatskoj o Augustovu hramu u nekadašnjoj rimskoj koloniji Narona, današnjem Vidu pokraj Metkovića (čiji arheološki nalazi predstavljaju najcjelovitije sačuvani rimski hram u svijetu), otvorena je Povijesnom muzeju Barcelone.

Izložba, kako je to istaknuo njezin visoki pokrovitelj, hrvatski ministar kulture Božo Biškupić, govori o dugu povijesnom hodu na južnim hrvatskim prostorima, koji su oduvijek bili u suglasju s brojnim kulturama, ali i preuzeli najvrednije zasade civilizacije antičke osnovice i tako razvijali i vlastite oblike života i kulture.

Izložba će biti otvorena do 31. siječnja 2005, a obuhvaća devet mramornih kipova koji su prezentirani u izvornom ambijentu carskoga hrama, koji je djelomično rekonstruiran. Grafička rekonstrukcija cijeloga hrama također je dio prezentiranih eksponata, a na izložbi će se moći vidjeti i dragocjeni nalazi keramike, stakla i novca koji su pronađeni kad je Narona otkrivena 1995.

Dosad je ta izložba, izvorna naziva Augusteum Narone, koju je priredio Arheološki muzej u Splitu, bila postavljena u Splitu i Oxfordu, nakon Barcelone putuje u Rim, a u Zagrebu će biti prezentirana u lipnju 2005.

Objavljene nominacije za Nagradu hrvatskoga glumišta

Zagreb, 8. studenoga Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, koje dvanaestu godinu zaredom dodjeljuje Nagradu hrvatskog glumišta, objavilo je nominirane za najbolja ostvarenja iz područja dramske, radio i televizijske umjetnosti te, za razliku od proteklih godina kada su nagrađivana najbolja umjetnička ostvarenja na području opere i baleta, za najbolja umjetnička ostvarenja na području operete/mjuzikla i plesne umjetnosti (suvremeni ples). Među dramskim predstavama najviše nominacija prikupio je Ekvinocijo Ive Vojnovića, u režiji Joška Juvančića i izvedbi Festivalskoga dramskog ansambla 55. dubrovačkih ljetnih igara, njih čak šest (najbolja predstava, redatelj, glavna ženska i muška uloga /Doris Šarić Kukuljica, Frane Perišin/ te glazba Luke Kumčevića i svjetlo Đanija Šestana u kategoriji za izuzetan doprinos kazališnoj umjetnosti). Za najbolju predstavu nominirani su i Pas, žena i muškarac Sibylle Berg, u režiji Zijaha A. Sokolovića i izvedbi Teatra Exit iz Zagreba (nominaciju su dobili i Olga Pakalović i Krešimir Mikić za najbolju žensku odnosno mušku glavnu ulogu) te Jazz Filipa Šovagovića, u režiji Ivice Buljana (nominiran za najbolju režiju) i izvedbi Festivalskog ansambla Riječkih ljetnih noći. Čak tri od ukupno šest glumačkih nominacija (po tri u muškoj i ženskoj kategoriji) za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina pripale su predstavi U noći K. Š. Gjalskog, u režiji Tomislava Pavkovića i izvedbi Kazališne družine Kufer iz Zagreba.

Od ukupno petnaest nominacija u kategoriji operete/mjuzikla čak osam pripalo ih je mjuziklu Chicago u režiji Dore Ruždjak Podolski i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija, dok se u kategoriji plesne umjetnosti, barem na papiru, sve doima mnogo izjednačenije. I dok će se nominirani morati strpiti do 24. studenoga i svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu kako bi saznali tko će od njih osvojiti nagradu, objavljena su imena dobitnika nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje. To su glumac Miše Martinović te baletni prvak i koreograf Miljenko Vikić.

Cjelovit popis nominiranih dostupan je na internetskoj adresi www.hddu.hr/hrv/nagrada_2004. asp

Književnost uživo

Zagreb Na više lokacija u Zagrebu od 5. do 9. studenoga održan je prvi međunarodni festival književnosti nazvan Književnost uživo. Festival su organizirali Hrvatski PEN-centar i Hrvatsko društvo pisaca, a na njemu se okupilo više od trideset pisaca sa svih strana svijeta. Književnost uživo pokrenuta je sa željom da se hrvatskoj javnosti prezentira što se događa na svjetskoj književnoj sceni, a oslanja se na iskustva stečena u organiziranju sličnih manifestacija priređenih prije nekoliko godina u okviru Sa(n)jam knjige u Puli i Zagrebačkih književnih razgovora. Smisao festivala nije pokazati recentnu inozemnu produkciju samo putem prijevoda, nego i izravnim razgovorima s autorima, čime se osvjetljava i kulturološka situacija koja je dovela do njihovih opusa te omogućuje uvid i razumijevanje novih pravaca u nacionalnim književnostima kojima pripadaju. Riječ o novoj festivalskoj koncepciji predstavljanja stranih autora u Hrvatskoj, jer se pokušalo upoznati posjetitelje s gostujućim književnicima i njihovim opusima putem razgovora i svojevrsna talk showa koji su s njima vodili naši ugledni pisci i prevoditelji. Festival je ujedno bio pokušaj da se inozemni književnici zainteresiraju za hrvatsku književnu sredinu, jer oni nisu samo pisci, nego i književni urednici i izdavači te utjecajni ljudi u svojim sredinama.

Iako su svi književnici koji su bili na festivalu ugledna imena u svojim zemljama i inozemstvu, organizatori su kao svojevrsne zvijezde ipak izdvojili Hertu Müller, Roberta Dicksona, Louisa Dubosta, Francine Prose, Jo Shapcott, Petera Waterhousea i Petera Zilahyja. Završnoga dana festivala održan je okrugli stol s temom Hrvatska književnost u svijetu / Croatian Literature Abroad.

Izdavačka hiperprodukcija u Hrvatskoj

Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku (DZS) u Hrvatskoj je prošle godine objavljeno 6447 naslova knjiga i brošura ili pedeset posto više nego 2002, kad je tiskano 4298 knjiga i brošura. Prošle su godine izdana 2422 časopisa ili 7,4 posto više nego 2002. i 281 novine, što je povećanje od šest posto.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zdenko Ljevak upozorio je na izdavačku hiperprodukciju u prvih devet mjeseci ove godine, kad je prodano šest milijuna knjiga, na što su presudno utjecala izdanja koja se prodaju u dnevnom tisku. Među naslovima knjiga i brošura u 2003. najviše ih je s UDK (univerzalna decimalna klasifikacija) područja društvenih znanosti - 24,5 posto, zatim iz područja jezika i književnosti - 23,3 posto te iz skupine primijenjenih znanosti, medicine i tehnologije - 13,3 posto. Od svih knjiga i brošura 93,5 posto izašlo je na hrvatskom jeziku, kao i 92,1 posto svih časopisa i novina.

Novi uspjesi hrvatskoga filma

Višestruko nagrađivani film hrvatskoga redatelja Zrinka Ogreste Tu osvojio je još jednu međunarodnu nagradu - nagradu filmske kritike mediteranskoga filmskog festivala, koji je u francuskom Montpellieru održan od 22. do 31 listopada. Uz nagradu kritike Ogresti je na svečanom zatvaranju uručena i novčana nagrada od dvije tisuće eura. Ovogodišnje 26. izdanje toga najvećeg mediteranskog filmskog festivala, na kojem je pobijedio film Boats out of Watermelon Rinds turskoga redatelja Ahmeta Uluçaya, u službenom natjecateljskom programu okupilo je najviđenije filmove Sredozemlja nastale u protekloj godini te nagrađivane na svjetskim filmskim festivalima. Filmu Tu to je već četvrta međunarodna nagrada.

Uspješan pohod po inozemnim festivalima nastavila je i Ta divna splitska noćredatelja i scenarista Arsena Antona Ostojića, koji je nagrađen jednom od tri glavne nagrade filmskoga festivala istočnoeuropskog filma u Cottbusu u Njemačkoj. Film je osvojio Posebnu nagradu za iznimno umjetničko dostignuće te pet tisuća eura. U objašnjenju žirija ističe se vizualni dojam filma s posebnim naglaskom na maestralni snimateljski rad Mirka Pivčevića.

Na festivalu, koji se održavao od 2. do 6. studenoga, prikazano je oko 150 dugometražnih i kratkometražnih filmova. Nagradu za režiju osvojio je estonski film Mjesečarenje Suleva Keedusa, a glavnu nagradu film Shizo redateljice Guke Omarove, po mišljenju mnogih najbolji film prikazan (izvan konkurencije) na ovogodišnjem Motovunskom festivalu.