Efektno, suptilno, suvremeno

Efektno, suptilno, suvremeno

Izložena su djela dvojice umjetnika koji se bave oblikovanjem stakla - Jana Frydrycha i Jeronima Tišljara. I jedan i drugi vezani su uz Češku, prvi rođenjem i školovanjem, a drugi školovanjem. Češka je, kako je to dobro poznato, stoljećima jedno od najpoznatijih europskih središta obrade stakla i kristala, taj je status održala i do današnjih dana, podjednako njegujući komercijalnu struju (posuđe, figurine) i onu umjetničku

U zagrebačkoj Gliptoteci, inače specijaliziranoj za izložbe skulpture, od 15. listopada do 10. studenog izložena su djela dvojice umjetnika koji se bave oblikovanjem stakla - Jana Frydrycha i Jeronima Tišljara. I jedan i drugi vezani su uz Češku, prvi rođenjem i školovanjem, a drugi školovanjem. Češka je, kako je to dobro poznato, stoljećima jedno od najpoznatijih europskih središta obrade stakla i kristala, taj je status održala i do današnjih dana, podjednako njegujući komercijalnu struju (posuđe, figurine) i onu umjetničku.

Jan Frydrych (1953), svjetski poznati umjetnik, dobitnik više nagrada (primjerice, nagrade Masarykove akademije umjetnosti, 1999, nagrade Udruženja Salvador Dali, 2000) djeluje već više od trideset godina. Odlikuje ga iznimna brusačka spretnost, što mu omogućuje da sve svoje ideje sam izvede, za razliku od većine njegovih kolega, koji će pri realizaciji djela često zatražiti pomoć majstora. Frydrych slijedi postavku njemačke progresivne likovne škole prema kojoj nema nikakve bitne razlike između umjetnika i obrtnika.

OPTIČKI OBJEKTI

Na zagrebačkoj izložbi češki umjetnik predstavio se djelima koja Milan Hlaveš, kustos Zbirke modernog i suvrememog stakla Muzeja za primijenjenu umjetnost u Pragu, te autor teksta u katalogu, naziva optičkim objektima. Riječ je o složenim geometrijskim tijelima, srednjih dimenzija, kocka, stožac, piramida, polukugla i dr., koji su nastali spajanjem nekoliko segmenata, od kojih svaki nastaje odvojeno, a poslije ih Frydrych zajedno još dodatno obrađuje. Tehnološki savršeno, prozirno staklo postaje iznimni receptor za svjetlo. Dodatne optičke efekte umjetnik postiže vakumskom metalizacijom i umetanjem tankih pločica tamnoplavoga transparentnog stakla, između kristalnih blokova. Geometrijska jednostavnost glatkih vanjskih površina u suprotnosti je s unutarnjom kristaličnom strukturom, koja se mijenja iz trena u tren, ovisno o kutu gledanja. Optičke igre lomljenja svjetla, refleksije, izazivaju promatrača na neprestano traženje novih vizura. Stakleni, svjetlucavi predmeti pretvaraju se u svojevrsne mikrokozmose, koji odražavanjem, odnosno uvlačenjem vanjskog svijeta i nas samih, stvaraju vlastite začudne prostorne odnose.

Jeronim Tišljar (1963), u nedostatku dostatnih uvjeta za formiranje staklarskog likovnog umjetnika u Hrvatskoj, iako je postojala svojevrsna kratka tradicija Antuna Motike i Raoula Goldonija, mogućnost školovanja potražio je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Pragu (prof. Lybenski i prof. Svoboda).

Za razliku od Frydrychovih nešto strožih geometrijskih tijela, kod Tišljarovih djela prevladavaju valovitooble, mekše linije. Koristi se bojama, tamnoplavom, zelenom, crvenom, žutom, te tako istovremeno obogaćuje i smiruje staklenu strukturu. Često su unutar glatkih geometrijskih tijela ostali zarobljeni mjehurići zraka, koji ostavljaju dojam da će se svaki trenutak pokrenuti unutar zatvorenoga prostora.

UPORABNI PREDMETI JEDNAKO VAŽNI...

Osim skulptura, umjetnik je predstavio i ekskluzivne utilitarne predmete - čaše, vaze, zdjele, boce, koje je izrađivao za poznate tvrtke. Spomenimo rješenja čaša za tvrtku J. & L. Lobmeyr iz Beča - koje nastaju nasuprotnim spajanje dvije stožaste čaše preko ili pužolikog zgloba ili zgloba naglašena valovitim diskom. Takvu čašu moguće je rabiti s obiju strana, a Tišljar je savršenom obradom, inventivnim rješenjem i elegantnim oblicima odredio nove standarde dizajna staklenoga posuđa. Surađivao je i sa zagrebačkim Badelom 1862, za koji je kreirao više serija boca. Tišljar sve to izrađuje u glasovitim tvornicama kao što su Riedel (Austrija), Beranek, Harrachov, Ajeto (Češka), samoborski Kristal.

Spomenimo i Tišljarovu suradnju s brojnim arhitektima (A. Rusan, Z. Krznarić, A. Čaušević, N. Bašić, G. Lamagna), za koje oblikuje monumentalne staklene skulpture, vitraje, svjetiljke. Time se ponovno nastavlja na srednjoeuropsku tradiciju primijenjene umjetnosti, u kojoj se stalno isprepleću metijerovska vještina i umjetničko promišljanje.

Predgovor za Jeronima Tišljara i njegova djela napisala je Vesna Mažuran-Subotić, a autor je vrlo efektna postava arhitekt Andrija Rusan.

Barbara Vujanović