Protiv nestručnih obnovitelja

Protiv nestručnih obnovitelja

U izložbenom prostoru izloženo je pedesetak djela crkvene umjetnosti s dvadeset i dva lokaliteta krapinsko-zagorske županije koja su organizirana u tri cjeline: devastacije, konzervacije i restauracije. Konzervirana i restaurirana djela popraćena su fotodokumentacijom stanja prije obnove te postupka rada i obnove umjetnina

Na izložbi je prikazan dosadašnji rad projekta koji je pokrenuo Konzervatorski odjel u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom u svrhu zaštite prioritetnih kulturnih dobara sakralne baštine na području krapinsko-zagorske županije. (izbor počiva na kvaliteti i stanju očuvanosti umjetničkih djela.)

Ona ujedno tematizira napore u borbi protiv dugogodišnje nebrige i zapuštenosti umjetničkih predmeta te obnove od strane samozvanih restauratora kao osnovne oblike devastacije.

Prema riječima autora izložbe Nevena Bradića iz Konzervatorskog odjela u Zagrebu i Darka Ivića iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, »osnovna svrha izložbe nije pokazivanje povijesno umjetničkih vrijednosti umjetnina, nego ukazivanje na alarmantno stanje u kojem se dio kulturne baštine Hrvatskoga zagorja nalazi te na istovremeni sustavni rad na njegovu očuvanju«.

SJAJNA KONCEPCIJA IZLOŽBE

U izložbenom prostoru izloženo je pedesetak djela crkvene umjetnosti s dvadeset i dva lokaliteta krapinsko-zagorske županije koja su organizirana u tri cjeline: devastacije, konzervacije i restauracije. Konzervirana i restaurirana djela popraćena su fotodokumentacijom stanja prije obnove te postupka rada i obnove umjetnina. Na panoima je sumiran popis izvedenih konzervatorsko-restauratorskih radova 2001-2004. s pratećom kartom njihovih lokaliteta. Prvi dio izložbe obuhvaća dio uništenih djela kao karakteristične primjere iz toga kraja. S jedne strane sivilo oltarnih pala kao poderanih krpa, osakaćenih svetačkih likova i raspela koji su kao hrana štetočinama te pod naslagama prašine i izmeta izgubili izvorne boje i oblike, a s druge strane bombastičnost žarkih boja te gotovo lutkarska komičnost kipova kao djela nestručnih obnovitelja. Konzervatorski odjel u Zagrebu upravo je zbog evidentiranja stvarne pošasti kriminalno obnovljenih umjetnina potaknuo popisivanje svih restauratora s namjerom »uspostavljanja središnjeg sustava kontrole izvođača putem licenciranja njihovih djelatnosti«. Šokantnosti prve dvorane suprotstavljaju se kao pozitivna rješenja umjetnine druge i treće cjeline: konzervacije i restauracije. Druga dvorana predstavlja konzervirana (oltarne slike iz Klupaca, Gornje Batine, Pavlovca) i preventivno konzervirana djela (skulpture s oltara u Zajezdi, Gotalovcu, Klenovcu, Velikom Komoru, Mihovljanu). Procesom preventivnoga konzerviranja štite se djela od daljega propadanja. Upravo se takav način s obzirom na »nepovoljan odnos restauratorskih kapaciteta i potrebe za restauriranjem i nužnosti raspoređivanja materijalnih izvora« ukazuje kao kvalitetno rješenje primjenjivo i u drugim dijelovima Hrvatske. Cjelina restauracije obuhvaća djela na kojima su izvršeni cjeloviti konzervatorsko-restauratorski postupci do postave i izgleda najbližeg onom izvornom. Izbor umjetnina uvjetovan je kvalitetom i stanjem očuvanosti (oltarne slike iz Pavlovca, Klenovca, Gornje Batine, Hrašćine, Taborskog, Trgovišća Hrašćinskog), interesom vlasnika ili lokalnih zajednica (crkvena plastika iz Krapinskih Toplica, Risvice i Martinščine) i izdvajanjem viosokovrijednih i cjelovitih, ali ugroženih inventarnih cjelina (Hrašćina i Trški Vrh).

Poruke su izložbe jasne: stop propadanju i raspadanju kulturne baštine, raskid s tradicijom nemara, nebrige i zapuštenosti umjetnina, prekid upletanja nestručnih obnovitelja. Izložena konzervirana i restaurirana sakralna djela s područja krapinsko-zagorske županije ne svjedoče samo o sustavnom i stručnom radu projekta nego se izložbom nude i rješenja: uspostavljanje središnjega sustava kontrole izvođača i stalne komunikacije i bolje suradnje te potpune afirmacije postupka preventivnoga konzerviranja. Nadajmo se da će takav sustav zaživjeti i da će se krenuti smjerom koncepcije ove izložbe i projekta.

Iva Pasini