Komentari Faustu

»Forum«, mjesečnik razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gl. ur. Slavko Mihalić, god. XXXXIII, knj. LXXV, br. 7-9, Zagreb, jesen 2004.

Na više od petsto stranica jesenji broj »Foruma« donosi obilje: proza i poezija hrvatskih autora različitih generacija; dobro poznati, malo poznati ili nepoznati književnici iz malih i velikih, uglavnom europskih, ali i udaljenijih, zemalja, naši suvremenici, ali i oni čiji su opusi odavno završeni; te tekstovi koji se bave temama iz književnosti nekoć i danas.

Iduće godine bit će obilježena pedeseta obljetnica smrti Mihovila Kombola (1883-1955), proučavatelja starije hrvatske književnosti i prevoditelja, autora znamenite Poviesti hrvatske književnosti do narodnog preporoda, tiskane u travnju 1945. Mirko Tomasović u tekstu pod naslovom Provincijalizacija i dekroatizacija naše nacionalne baštine piše o povijesti hrvatske književnosti prije Kombola. Odajući priznanje svima koji su proučavali povijest hrvatske književnosti, ali istodobno ukazujući na njihove zablude i krive procjene, Tomasović zaključuje da je upravo Kombolova Poviest bila znanstveno autoritativno djelo, koje je okončalo mnoge dvojbe vezane uz dopreporodnu književnost, nalazeći njihovo rješenje u njima samima te kao sinteza ovjerodostojilo dotadašnje plodove proučavanja i dalo zamah novima.

Književni prilozi objavljuju se u mnogim časopisima, no tek rijetki među njima iskoriste priliku i čitateljima opširnije predstave autora. Među te se je rijetke iznimke uvrstio i »Forum«. Inozemni autori predstavljeni su kraćim, no vrlo informativnim bilješkama, u kojima osim bio-bibliografskih podataka čitamo i zapise uglednih prevoditelja što omogućuju bolje upoznavanje s piscima/pjesnicima. Pero Mioč predstavlja poeziju poljskoga književnika Adama Zagajewskoga, koji često u lirske opise krajolika unosi duboki nemir i uznemirujuću slutnju totalitarne i kaotične budućnosti. Jednu od najpoznatijih književnica njemačkoga govornog područja Friederike Mayröcker izborom poetičnih priča različitih duljina predstavlja Truda Stamać, dok je Željka Lovrenčić sačinila izbor iz triju u nas nepoznatih zbirki pjesama uglednoga čileanskog književnika hrvatskih korijena Andrésa Moralesa Milohnica. Suvremena ruska književna scena vrlo je zanimljiva, a zahvaljujući Ireni Lukšić u prilici smo upoznati jednog od njezinih istaknutijih predstavnika - Ilju Strogoffa, književnika burna životopisa čije se životno iskustvo zrcali i u dvjema pričama (Jedan i Dva) iz zbirke Deset prstiju izdane 2003. Svijet koji u njima prikazuje vrlo je uvjerljiv, hladan (i doslovno i figurativno) te vrlo blizu groteske koja u sjećanje mjestimice priziva i slavni Amarcord Federica Fellinija.

Kao dopuna izlaganju akademika Ante Vulina na sjednici predsjedništva HAZU od 30. lipnja 2004. o modalitetima prenamjene zgrade Kemijskoga laboratorija na zagrebačkom Strossmayerovu trgu u knjižnicu HAZU uredništvo »Foruma« objavilo je izvadak iz memoarskih zapisa Nikole Batušića Na rubu potkove naslovljen Laboratorec kako bi čitatelje upoznalo s manje poznatim detaljima iz povijesti te zgrade. Laboratorec je iznimno duhovita priča koja uz zrnce sjete govori o autorovu djetinjstvu na Štrosu i o zagrebačkom kazalištu prije više desetljeća.

Gospićka ljudikanja (ljudikati u Lici znači neobavezno i prijateljski razgovarati o svemu i svačemu) Julija Derossija oživljavaju uspomenu na popularne i istaknute osobe u Gospiću u prvim posljeratnim desetljećima.

Najveći su tekst ovoga broja »Foruma« Komentari »Faustu«, koji na stotinjak stranica donose zabilješke prevoditelja Ante Stamaća »nakon objavljivanja u ’Forumu’ Geotheova Fausta«. Tekst svjedoči o ozbiljnosti kojom je prevoditelj pristupio Goetheovu remek-djelu i donosi mnoštvo podataka koji će koristiti studentima i svima zainteresiranima za dublje upoznavanje Goetheova Fausta.

Goran Ivanišević