Dizajniranje kunsthistoričara

»Kvartal«, kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, gl. ur. Vlasta Zajec, br. 1-2/2004, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Uvodnik novopokrenutoga časopisa »Kvartal« njegova glavna i odgovorna urednica Vlasta Zajec započinje pitanjem: »Uz postojeće časopise posvećene likovnosti i povijesti umjetnosti, ima li potrebe za još jednim?« Nedvojbeno pitanje na mjestu, no s pozitivnim odgovorom na njega nemoguće je ne složiti se. Na tržištu uvijek ima mjesta za izdanja koje mogu ponuditi nešto novo, kvalitetnije i(li) bolje. Pri osmišljavanju koncepcije časopisa treba voditi računa o profilu čitatelja kojima je namijenjen, kao i o dinamici njegova izlaženja. Planirana je dinamika izlaženja »Kvartala« kvartalna, s tim da će ove, prve godine izlaženja biti tiskana svega dva izdanja. Budući da »Kvartal« želi biti kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj (kako to stoji i u njegovu podnaslovu), stručna i strukovna publikacija hrvatskih povjesničara umjetnosti, časopis je namijenjen ponajprije povjesničarima umjetnosti, no dakako ne i samo njima. Ugledna ekipa suradnika jamči visoku kvalitetu tekstova, koji obuhvaćaju prikaze važnijih tiskanih izdanja i izložbi, tekstove koji prezentiraju primarnu istraživačku djelatnost i rezultate te prikaze konzervatorskih i restauratorskih projekata.

NEPRIMJERENI FORMAT

Prvi blok časopisa donosi pet recenzija novih izdanja domaćih i stranih knjiga te jednoga časopisa koji govore o različitim granama umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, povijest umjetnosti), a slijede osvrti na izložbe. I dok je tekstualni dio osvrta korektno napisan (autori su uspjelo saželi velik broj poznatih podataka, ali i kritikama dali barem mali autorski pečat), slikovni je dio podbacio. Time dolazimo do osnovnoga problema časopisa, a to je njegov izgled. Format tek nešto veći od male bilježnice neprimjeren je za časopis koji piše o umjetnosti. Tekstovi o izložbama naime naprosto vape za povećanjem broja i veličine ilustracija (uvođenje tiska u boji ovom prilikom neću spominjati), jer katalozi na koje neizravno upućuju iz raznoraznih razloga nisu svima i uvijek dostupni. Bilo bi zanimljivo pročitati i koliko je posjetitelja imala neka izložba. Upravo ti podaci mogli bi biti i tema zasebnoga teksta koji bi zašao dublje u njihovu analizu i istražio primjerice povezanost ulaganja u marketing izložbe i broja posjetitelja. Nešto više o radu konzervatora i restauratora saznajemo iz tekstova o lošinjskom Apoxyomenu i primjeni BIS Machine metode u obnovi spomenika.

»Kvartal« se ne brine samo o čuvanju prošlosti, nego i o njezinu predstavljanju u skoroj budućnosti, o čemu svjedoče i najave izložbi koje će se, do sredine prosinca, kada je predviđeno iduće izdanje časopisa, održati u gradovima diljem Hrvatske (najveći broj njih, dakako, u Zagrebu), ali i one na kojima će u Europi biti predstavljeno hrvatsko umjetničko blago. Za razliku od najava izložbi te skupova i simpozija koji se planiraju mjesecima unaprijed, predstavljanja knjiga organiziraju se u mnogo kraćem roku te njihovo najavljivanje nije i ne može biti toliko iscrpno.

Na kraju časopisa navedeni su svi suradnici kao i njihova zanimanja, radno mjesto te mail adrese, što će zainteresianima olakšati kontakte s autorima.

Ne sjećam se da sam ikad komentirala cijenu pojedinoga časopisa, no ovaj puta napravit ću iznimku jer mi čini da je trideset kuna (25 za studente) za pojedinačni broj »Kvartala« ipak previše.

Ljubica Ivanišević