Vijenac 277

Filatelija

FILATELIJA: MOTIVI PRIGODNIH MARAKA

Za obranu i užitak

Autor Danijel Popović, dizajner, dimenzije 48,28 x 29,82 mm, naklada, 300 000, datum izdanja, 29. rujna 2004.

FILATELIJA: MOTIVI PRIGODNIH MARAKA

Za obranu i užitak

Autor Danijel Popović, dizajner, dimenzije 48,28 x 29,82 mm, naklada, 300 000, datum izdanja, 29. rujna 2004.

Utvrđeni grad Dubovac smješten je na umjetnom humku unutar pobrežja povrh desne obale Kupe u sjeverozapadnom dijelu Karlovca. Ime grada svjedoči da je u okolni predio nekad bio obrastao dubovom (hrastovom) šumom. Prvi spomen u povijesnim crkvenim spisima potječe iz 1339, kada naselje dobiva svoga posebnog župnika. Dubovac je 1579. kupljen za potrebe krajiškog graditeljskog povjerenstva i vojnog zapovjedništva buduće karlovačke tvrđave, te su do dolaska Francuza 1809, vlasnici grada bili karlovački generali.


slika

Osnovni oblik Grad je dobio već u 15. stoljeću, kada kamen-lomljenac postepeno zamjenjuje stariju drvenu gradnju. Nadogradnjom u prvim desetljećima 16. stoljeća grad je podignut do otprilike današnje razine. Četiri kule zatvaraju unutrašnje dvorište, a između njih su bila razvijena krila s obrambenim, skladišnim i stambenim prostorima. Kako je grad postupno gubio svoj obrambeni i stambeni značaj, krajem 18. stoljeća bio je prilagođen za skladište baruta i topova. Dubovac je 1837. otkupio grof Laval Nugent i obnovio kao romantičnu rezidenciju. U razdoblju od 1952. do 1961. grad je ponovo obnovljen, prema planu M. Stiera iz 1657. i grafičkome prikazu s kraja 18. stoljeća.

Grad Valpovo smješten je u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a njegov nastanak povezuje se s naseljavanjem hrvatskih i njemačkih kolonista u doba vladavine Ludovika Njemačkog. Grad je, prema predaji, dobio ime prema jednom od novopridošlih stanovnika - Wulpu.


slika

Prvi poznati vlasnik feudalnog posjeda Valpo (Walpo) bio je mađarski velikaš Ivan Suljagić (Solyagy). Godine 1404. kralj Sigismund je valpovački posjed darovao knezu Ivanu Moroviću koji oko 1410. podiže jaku tvrđu, buduće središte valpovačkog vlastelinstva, koja se održala sve do danas. Godine 1543. Valpovo podpada pod tursku vlast, a od 1687. njime vlada Bečka komora. Valpovački je posjed 1721. darovan Petru Antunu Hilleprandu od Prandaua. Porodica Hilleprand--Prandau pregradila je burg Valpovo u dvorac. Burg opasan jarcima imao je osnovu u obliku trokuta sa zaobljenim stranicama, a i nakon pregradnje u dvorac s kasnobarokno-klasicističkim oznakama zadržao je osnovne karakteristike srednjovjekovne utvrde. Od 1885. do završetka Drugoga svjetskog rata posjed je u vlasništvu grofovske obitelji Normann. U Valpovu je smješten i jedan od najljepših parkova Slavonije i Baranje, čiji je osnivač bio barun Josip Prandau.

Gradnja splitskih fortifikacija započinje 1656. prema projektu koji je izradio inženjer Alessandro Magli, no za njegova su vremena podignuta samo dva bastiona i jedno zidno platno (cortina). Može se pretpostaviti da je Magli također autor projekta za splitsku utvrdu Bačvice (Boticelle) na istočnom ulazu u splitsku luku. Obje su utvrde primjer izdvojenih utvrđenja s bastionima koje se, kao i splitski bedemi, vezuju uz Vaubanov sustav fortifikacija. Uloga tih utvrđenja bila je da s istočne strane brane grad.


slika

Utvrdu Gripe nastavio je graditi Camillo Gonzaga početkom 1657. Osim toga, započeo je i izgradnju tvrđave Bačvice, te su se obje utvrde već nakon nekoliko mjeseci iste godine mogle koristiti u obrani grada i izdržati turske napade. Utvrda Gripe konačno je dovršena 1660, iako nikada nije dobila svoj sjeverozapadni bastion, koji je prikazan na idealiziranom planu mletačkog kartografa Vincenza Coronellija, datirana u 1657. godinu.

Konačni će izgled splitskih baroknih utvrda odrediti projekt Innocentija Contija prema kojem je gradnja započela 1661. podizanjem središnjeg sjevernog bastiona Cornaro, a završena 1668. kada je podignut sjeverozapadni bastion Priuli.

Dizajner četiriju do sada izdanih serija poštanskih maraka s motivima hrvatskih kula i utvrda je Danijel Popović koji je zadržao prepoznatljiv dizajn i uz atraktivnije kadriranje motiva ostavio povoljniji dojam no protekle godine.

Sandra Cekol

Vijenac 277

277 - 14. listopada 2004. | Arhiva

Klikni za povratak